Mladi luk (lat. Allium ursinum L.) biljka je koja potječe iz porodice Allium. Mladi luk se uzgaja već više od 5.000 godina te ga to svrstava u jednu od najstarijih povrtlarskih kultura, a najrasprostranjeniji je na području Azije, Sjeverne i Južne Amerike te Europe.
Mladi luk možemo razlikovati od drugih vrsta lukova po tome što nema pravu zadebljalu lukovicu. Srodan je češnjaku, poriluku i vlascu. Biljna vrsta Allium poznata je kao kultivirana biljka, a njeni srodnici se pojavljuju u središnjoj Aziji.
Mladi luk sadrži bogatstvo okusa, prilagođava se različitim vrstama tla i klimatskim uvjetima te obiluje raznim nutrijentima. Mladi luk je naizgled sličan poriluku, što može zahvaliti svojoj dugačkoj stabljici.
Mladi luk bogat je sastojcima koji pospješuju rad srca te je od davnina poznat kao prirodni antibiotik i antipiretik. Često se koristi u narodnoj medici, a bio je poznat Grcima, Rimljanima i Egipćanima.
Vrste luka
Postoji više sorti mladog luka čija sadnja ovisi o dobu godine. Proljetni luk je najotporniji na niske temperature. Za sadnju mladog luka najčešće se koriste majski srebrnjak i šalota. Luk kozjak se najčešće sadi na jesen i u proljeće. Pogodan je za sve vrste tla, ali ne voli vlagu jer dolazi do ubrzanog truljenja.
Majski srebrnjak
Majski srebrnjak je stara sorta mladog luka koju karakterizira potpuno bijela lukovica koja teži između 60 i 80 grama. Najčešće se koristi u pripremi salata jer je specifična po svojem blagom okusu i izraženoj aromi.
Sjetva sjemena se odvija početkom kolovoza, a sadi se u kontejnerima ili u toplim lijehama. U prošlosti su se najčešće koristile lijehe, ali takva proizvodnja je zahtijevala više ručnog rada oko pljevidbe i otklanjanja korova.
Uporaba kontejnera je pojednostavila sadnju te se ona odvija uz primjenu posebnih supstrata.
Presadnice se sade početkom rujna sve do sredine studenog, a sadi se u trake - 4 do 6 redova s razmakom u redu 5 - 10 cm, a razmak između redova je najčešće 15 - 20 cm. Razmak između traka mora biti 30 do 40 centimetara. Nakon sadnje dolaze druge agrotehničke mjere uz zalijevanje kako bi se mladi luk bolje ukorijenio i razvio.
Luk srebrnjak se može uzgojiti i iz lučica koje se sade od sredine rujna pa sve do sredine studenog. Za hladnija područja se preporučuje ranija sadnja kako bi se mladi luk bolje razvio prije dolaska niskih temperatura. Razmak sadnje sličan je kao i kod uzgoja iz presadnica.
Prije same sadnje potrebno je gnojenje tla uz mineralna i organska gnojiva. Kod sadnje mladog luka organska se gnojiva primjenjuju pod frezu i frezanjem se unose pod tlo na dubinu od 15 do 20 centimetara.
Zrioba i formiranje glavica na našem području se odvija u svibnju i početkom lipnja.
Proljetni luk
Allium fistulosum ili proljetni luk višegodišnja je biljka podrijetlom iz Sibira koja pripada porodici zvanikovki. Latinsko ime označava šupljinu, a odnosi se na šuplje listove koji krase zimski luk. Listovi podsjećaju na listove mladog luka, pa se uzgaja i za mladi luk. Zimski luk je otporan i na temperature manje od -25 stupnjeva.
Uz luk kozjak ovo je najčešća vrsta koja se uzgaja za mladi luk. Proljetni luk formira lažnu lukovicu koja izgleda kao izdužena šuplja stabljika. Uvijek izgleda kao mladi luk jer za razliku od crvenog luka nikada ne stvara zrelu lukovicu.
Kao jednogodišnja biljka se sadi iz sjemena. Iz sjemena se dobiju zasebni mladi lukovi za berbu tijekom cijele sezone. Za proljetnu berbu se sadi najesen, najčešće u kolovozu. Sijati se može i već u veljači u zatvorenom uz presadnice. Proljetni luk dozrijeva već 80 do 100 dana nakon sjetve. Kada se sadi iz sjemena tlo se treba dobro pripremiti za sjetvu i kasnije čupati korov kako bi mladi luk mogao napredovati.
Kada se sadi kao višegodišnja kultura on će se tijekom godina umnožiti sam oko sebe. Tako stvara trajne grmove luka koji se mogu rijediti po potrebi. Kao višegodišnja biljka rano poslije zime počinje tjerati iz korijena te je već za mjesec dana spreman za berbu.
Cvate tijekom svibnja i poznat je po svojim velikim cvjetovima. Tijekom lipnja sjeme počinje dozrijevati. Kada se sjemene čahure otvore sjeme se može uzeti za daljnju sjetvu. Najbolje je sjeme iskoristiti unutar godine dana. Nakon što se cvjetovi posuše ovaj luk ponovno tjera mlade stabljike.
Luk kozjak
Luk kozjak ili lat. Allium cepa var. Aggregatum sin, krase različita imena. Poznat je još pod nazivom ljutika. Najčešće se koristi za kiseljenje lučica.
Luk kozjak je poznat po svojem načinu umnožavanja. Kako raste tako stvara svoje prepoznatljivo „gnijezdo“. Nakon sadnje jednog luka na kraju sezone stvara se gnijezdo od minimalno dva luka.
Sadi se na jesen i u proljeće, preporuka je saditi ga u travnju kako bi izrastao proljetni luk. Pogodan je za sve vrste tla, ali ne voli vlagu jer dolazi do ubrzanog truljenja.
Kod sadnje luk kozjak se ne smije zatrpati u zemlju, već ga se lagano donjim dijelom utisne u pripremljenu zemlju do polovice lučica. Razmak između lučica bi trebao biti oko 10 centimetara. Tijekom rasta se bere kao mladi luk.
Šalota
Šalota pripada porodici lukova Alliaceae. Šalota je vrsta luka sitne glavice, a izgledom podsjeća na dalmatinsku ljutiku i luk kozjak. Šalota raste u podzemnom grmu te daje pojedinačne glavice. Šalota raste do srednje veličine luka te su joj lučice duguljastog i cilindričnog oblika.
Iz jedne posađene lučice niče 5 do 7 novih lučica. Svaka od tih lučica tijekom rasta razvija još 2 do 3 manje lučice koje poslije služe za sadnju. Tijekom rasta se bere kao mladi luk.
Sadnja mladog luka
Mladi luk se obično sadi u gredicama te ima razgranat korijenov sistem. Lučice se sastoje od plitice, sočnih mesnatih listova te jednog do više pupoljaka. List se sastoji od zelenog dijela koji se još naziva i peraja te od lisnog rukavca. Mladi luk je biljka dugog dana te ne podnosi zasjenjivanje.
Vrijeme sadnje
Za rani proljetni luk, sjeme treba posijati jednom u kolovozu ili u rujnu. Preporučuje se sjetva mjesec dana prije prvog mraza. Pošto je mladi luk otporan na temperature on se može sijati i kasnije, ali uz obavezno navodnjavanje iako mu rast tada nije toliko intenzivan.
Od sjetve do prvog nicanje trebalo bi proći 3 tjedna, od sadnje do berbe oko 6 tjedana, a trajanje berbe oko 2 mjeseca.
Sadnja iz sjemena
Sadnja mladog luka obavlja se iz sjemena. Sjemenke se vade iz zemlje već tijekom lipnja. One počinju klijati odmah nakon vađenja te ih je dovoljno ostaviti na sobnoj temperaturi te im pružiti visok postotak vlage. Mladi luk se najčešće uzgaja kao jednogodišnja biljka. To je ujedno i najučinkovitiji tip sadnje jer se većinom konzumira cijeli mladi luk, a ne samo odrezani listovi ili obratno.
Kako bi mladi luk izdržao uzgajanje tijekom više sezona preporučuje se dijeljenje busena u jesen. Takva sadnja trpi temperature koje mogu biti ispod minusa, a klijanje dolazi kada se postigne temperatura između 2 do 3 stupnja. Kada se proizvodi iz sjemena može se zasaditi i do 10 kilograma na jednom hektaru površine, ali ako se proizvodi iz lučice bit će potrebno oko 800 kilograma za jedan hektar. Time se ostvaruje prinos od 2.000.000 biljaka mladog luka.
Mladi luk sporo raste. Ali, kada počinje formirati svoje prve listove njegov raste se naglo ubrzava. Bilo bi poželjno iskoristiti proces ogrtanja jer se time dobiva još deblja, lažnija i dulja lukovica.
Mladi luk se može proizvesti i od crvenog luka, odnosno od vrste Allium cepa. Tada će razviti jednu veliku lukovicu, a počinje se brati kada razvije 3-4 lista te kada je u fazi zadebljale lukovice.
Druga vrsta iz koje se može razviti mladi luk je i šalota luk, odnosno Allium cepa var. Aggregatum. Iz nje se razvija mladi luk s užom i kraćom lažnom stabljikom, a njegovi listovi su nešto sitniji od onih kod crvenog luka. Kada se mladi luk uzgaja iz šalota luka potrebno je iščupati cijeli zeleni busen sa sitnim lukovicama. Ta vrsta luka se sastoji od puno manjih lukovica ( može ih biti čak 15 ). Uspoređujući ju s drugim vrstama slična je ljutiki. Ipak, njezine lukovice daju pojedinačne sitne glavice luka premda rastu zajedno.
Mladi luk se ne smije uzgajati na istoj površini do 5 godina zbog brojnih bolesti i štetnika.. Kako bi se spriječilo prenošenje bolesti udaljenost druge parcele mladog luka trebala bi biti najmanje 300 metara. To se odnosi i na sadnice.
Sadnja sadnica
Mladi luk je najbolje uzgajati iz samih lučica. Tada se može proizvesti već kroz mjesec dana u povoljnim uvjetima. Sadi se početkom jeseni te se može pohvaliti i velikom kakvoćom. Često se može desiti da preraste te se obavezno mora saditi u više navrata. Uvijek ih treba saditi s obzirom na veličinu jer će tako mladi luk rasti jednolično te će dozreti u isto vrijeme.
Vrlo je važna temperatura za sadnju mladog luka, koja je oko 15 stupnjeva. Čim biljka počne rasti njeni listovi se brzo formiraju. Vrtlari mladi luk najčešće sade u jesen. Uzevši u obzir da lučice uspijevaju u hladnim uvjetima i da klice skoro nikada ne propadaju, mladi luk je idealna biljka za sadnju u hladnijim danima. Faza vegetacije počinje već s prvim dizanjem iznad nule.
Uzgoj u vrtu
Kada se mladi luk sadi na otvorenom gredice moraju biti dobro pripremljene i rahle. Gredica treba biti povišena 10-ak centimetara kako ne bi došlo do zadržavanja vode. Prije sadnje mladog luka tlo u vrtu se treba pognojiti jer mladi luk voli hranjiva tla. Tlo se može pognojiti i poslije sadnje tako da se gnojivo lagano razbaca po gredicama.
U pripremljene gredice stavljaju se lagano utisnute lučice mladog luka. Razmak između lučica treba biti između 10 do 20 centimetara. Nakon sadnje tlo treba lagano zaravnati rukama. Ako je tlo u vrtu ilovasto gredice treba prekriti mješavinom drvenog pepela i polurazgrađenog komposta te slojem sijena.
Uzgoj u stakleniku
Kako bi mladi luk izdržao zimu, potrebno ga je uzgajati u zaštićenim prostorima uz uzgoj presadnica.
Plastenici ili staklenici su povoljni jer štite lučice od hladnoće i mokrog tla. Lučice neće uspjeti ako osjete višak vlage. Lučice se sade u kompost ili uz neki supstrat za sjetvu povrća. U posude promjera 5 centimetara stavlja se po jedna lučica.
Lučice se trebaju postaviti na dubinu od 3 centimetara, a kada ih se sadi u posude trebale bi viriti iz zemlje. Kako bi lučice što bolje rasle u supstrat se može dodati i 5 posto zeolita.
Nakon tri tjedna, kada mladi luk izraste, sadnice se mogu presaditi u vrt. Tada treba pripaziti da mladi luk ima dovoljno vode jer zemlja u kojoj raste nikada ne smije biti suha. Presadi ga se u prethodno iskopanu rupu sa supstratom s kojim je rastao u posudi. Ako ga se posadi tako rano berba se može očekivati oko Uskrsa.
Kada se mladi luk sadi unutar staklenika posebno se priprema sadni materijal. Lučice se čiste te se otklanjaju oštećeni dijelovi kako bi rast bio brži i ujednačeniji. Neke od metoda za brži rast mladog luka su;
- Odsijecanje vrata lučicama
- Potapanje lučica u vodi čija je temperatura između 30 i 40 stupnjeva. Potapaju se oko dva sata
- Zalijevanje lučica odmah nakon sadnje vodom
Prije sadnje mladog luka unutar staklenika potrebno je izvršiti čišćenje staklenika jer mladi luk dolazi kao druga kultura poslije paprike, krastavaca ili rajčice. Kako bi staklenik bio sprema prvo se uklanjaju sistemi za potporu, oni mogu biti drveni ili metalni. Zatim se čupaju biljni ostaci te se iznose van staklenika. Ovi postupci su jako bitni, pogotovo ako se unutar plastenika na drugim kultura pojavila neka biljna bolest.
Prije same sadnje mladog luka potrebno je tlo obraditi gnojivom ili kompostom od 30 do 40 tona po hektaru. Nakon što je tlo obrađeno koristi se metoda oranja tla. Treba se postići grašasta struktura veličine od 0,5 do 5 milimetara.
Nakon tog postupka prave se gredice za označavanje redova. Gredice se sade u razmacima od 10 do 12 centimetara među redovima, a jedna od druge trebaju biti udaljene oko 5 centimetara. Na ovaj način potrošeno je oko 3 do 4 kilograma lukovica.
Navodnjavanje se treba izvoditi svakih 7 do 8 dana i to na dva načina; sistemom kap po kap ili raspršivačima.
Ako se pojavi korov on se ručno čupa i iznosi izvan staklenika.
Uzgoj u posudama
Kada se mladi luk sadi u posudama najbolje ga je posaditi unutar drvenih gajbi. Unutar gajbe se stavlja najlon te zemlja do vrha. Ta zemlja će poslužiti kao klijalište. Unutar gajbe se sadi sjeme koje će proklijati. Sjeme je bitno povremeno zalijevati kako bi mladi luk što prije proklijao. Nakon što se pojave prve klice potrebno ih je izvaditi iz gajbe i presaditi u već pripremljene posude koje je poželjno prethodno pognojiti.
Tlo
Tlo za sadnju ono mora biti neutralno ili lagano kiselo. Također, potrebno je pripaziti na korov koji usporava razvoj. Berba mladog luka započinje oko 100 dana nakon sjetve.
Klima
Mladi luk je otporan na niske temperature. Sjeme niče već na temperaturama od 3 do 5 stupnjeva, ali mu najviše pogoduje temperatura od 15 stupnjeva. Mladi luk najviše uspijeva u europskim zemljama te na području Azije, Sjeverne i Južne Amerike.
Uzgoj mladog luka
Mladi luk je jedna od najčešćih povrtlarskih kultura. Listovi mladog luka se sastoje od 93% vode, a lukovica od 86% što znači da ova kultura ima potrebu za vodom.
Slaganje kultura
Predkulture koje pogoduju sadnji mladog luka su: ječam, uljana repica, pšenica i djetelina ako se radi o ljetnoj sjetvi. Grah i krumpir pogoduju prilikom proljetne sadnje. Kao predkulturu treba izbjegavati raž i zob jer ih napada isti štetnik
Zalijevanje
Kao što je otporan na niske temperature tako je mladi luk otporan i na sušu što može zahvaliti svom izdržljivom i razvijenom korijenju. Višegodišnja biljka može preživjeti i temperature niže od minus 25 stupnjeva. Najviše mu pogoduje temperatura između 15 i 22 stupnja. Također treba znati da nadzemni dio ne raste ako je temperatura niža od 1 stupnja ili viša od 22 stupnjeva.
Za dobar razvoj mladog luka tlo uvijek mora biti malo vlažno. Treba ga zalijevati svaki dan jer u protivnom neće uspjeti.
Gnojidba
Mladom luku je dovoljno osnovno gnojivo koje se stavlja u manjim količinama, ali ono nije nužno. Prije sjetve potrebno je unijeti 300 do 400 kg NPK 7:14:21 ako se radi o većim površinama. Prihranjivanje se vrši do dva puta - 3 lista do 100 kg/ha KAN-a u fazi stvaranja glavica.
Održavanje i njega
Ako se mladi luk sadi iz sjemena treba obratiti pažnju oko korova. Kada ga se sadi iz sjemena tada mladi luk sporije niče te se može razviti korov koji će onemogućiti rast mladome luku. Preporuka je da se sade lučice jer ako se korov i razvije lako se može počupati bez bojazni da se ošteti mladi luk.
Održavanje nasada
Nasadi se održavaju čestim navodnjavanjem. Navodnjavanje je moguće sistemom kišenja, sistemom kap po kap te navodnjavanjem u brazde. Sistem navodnjavanja može biti polustabilan, stabilan i prenosiv.
Navodnjavanje nasada kišenjem ne zauzima obradivu površinu te ne smanjuje korištenje mehanizacije. Ne moraju se raditi pripremni radovi na zemljištu, a tlo je manje izloženo pogoršanju fizikalnih svojstava. Kada se navodnjava kišenjem uređaj sistema zahvaća vodu iz izvora, zatim je tlači kroz cijevi i na kraju je preko raspršivača i raspodjeljuje po površini koju navodnjava.
Navodnjavanjem kap po kap omogućeno je navodnjavanje u bilo koje doba dana jer ne može doći do šoka uslijed primjene hladne vode na vruće biljne dijelove. Ova vrsta navodnjavanja radi pod malim pritiskom te tako ne oštećuje tlo.
Navodnjavanje brazdama spada u starije metode. Ovakav sustav se sastoji od dovodnog i razdjelnog kanala, razdjelnih brazda, prenosivih ustava i brazda. Razdjelne brazde mogu se zamijeniti metalnim, gumenim ili plastičnim cijevima koje prebacuju vodu iz razdjelnog kanala u brazde. Razmak brazdi mora biti između 50 i 100 centimetara.
Berba mladog luka
Kada je berba gotova mladi luk se pakira u snopiće koji moraju ostati suhi kako ne bi došlo do truljenja. Može se skladištiti u hermetički zatvorenim posudama te se može čuvati u hladnjaku na temperaturi od oko 2 stupnja. Tako će izdržati oko 2 do 3 tjedna, ali će izgubiti na svojim svojstvima.
Skladištenje
Lučice se čuvaju na mjestu gdje se temperatura kreće između 2 do 6 stupnja, a mogu se čuvati kroz cijelu godinu. Najviše mu pogoduje vlažnost do najviše 65%. Također, lučice se mogu čuvati i na suhom mjestu, ali tada će one izgubiti na težini. Ako pri idućoj sadnji primijetite da je neka od lučica pljesniva trebate ju baciti.
Bolesti
Prilikom uzgoja mladog luka može se javiti više različitih bolesti, a to su: siva plijesan, hrđa, plamenjača, bijela trulež, koncentrična pjegavost lišća.
Plodored te upotreba zdravih lučica preventivne su mjere pri sprečavanju plamenjače koja je ujedno i najteža bolest mladog luka.
Bolest pjegavog lišća
Pjegavost lišća ili Alternaria porri je parazit koje je posebno štetan mladom luk koji je sađen iz sjemena. Tu dolazi do ranog loma cvjetne stabljike pa se sjeme ne razvije dobro. Rub pjege je ljubičast, a u sredini pjege se nalazi siva prevlaka od konidija i konidiofora. Zaštita se radi uporabom fungicida.
Siva plijesan
Kod mladog luka siva plijesan se pojavljuje u proljeće, a pogoduje joj vlaga. Prepoznajemo ju po okruglim do eliptično žuto-bijelim uleknutim pjegama koje nastaju na lišću mladog luka. Siva plijesan uzrokuje nekrozu vrata listova te se za 5 do 12 dana lezija može proširiti, uzrokujući ubrzano truljenje listova. Bolest je najbolje liječiti otopinom piraklostrobina i boskalida.
Hrđa
Hrđa luka je bolest koja se najčešće javlja za dugog i vlažnog proljeća. Ova bolest se najčešće javlja na poriluku i bijelom luku. Hrđu prepoznajemo po žutim pjegama na listovima koje kasnije pocrne. Bolest se brzo širi pomoću vjetra, kiše i insektima. Hrđi pogoduje i pretjerana gnojidba azotnim gnojivima.
Plamenjača
Plamenjača je najteža bolest koja može zahvatiti mladi luk. Najčešće se javlja na luku vlascu, bijelom i crvenom luku te na poriluku. Prvi simptomi se javljaju na listovima u obliku tamne prevlake, a mogu se proširiti i na lučice. Ovoj bolesti najviše pogoduje temperatura od 10 stupnjeva uz povišenu vlažnost. Bolest se širi vjetrom te se stoga preporučuje veća udaljenost parcela. Bolest se može spriječiti redovitim pregledima sadnica, optimalno bi bilo jednom tjedno.
Bijela trulež
Bijelu trulež uzrokuju Botrytis vrste. Sivi miceliji se razvijaju između mesnatih listova. Ova bolest se pojavljuje u jačoj mjeri na kulturi nastaloj iz sjemena. Bijela trulež se često razvija bez vidljivih posljedica, a trulež se počinje razvijati tek nakon skladištenja. Bolest inficira lišće u polju, ali postaje vidljiva tek na mrtvom lisnom tkivu.
Štetnici
Od štetnika na nasadima mladog luka se mogu pojaviti lukov moljac, lukova muha, lukova minirajuća muha.
Lukova muha
Lukova muha je najopasniji štetnik luka te se uglavnom pojavljuje u vlažnim proljećima. Ona napada nerazvijene biljke tako da njezine ličinke unutar stabljike hrane njenim sadržajem. Lukova muha tako izaziva truljenje mladog luka. Tog štetnika je lako prepoznati jer zaražene biljke počinju naglo venuti, središnji list se suši te se lagano izvlači iz stabljike. U jednoj biljci se može naći i do 50 ličinki ako je riječ o jakom napadu. Kako bi se zaštitio mladi luk preporučuje se nanošenje insekticida na bazi aktivne tvari klorpirifos- etila te ga treba unijeti u tlo prije sadnje mladog luka u količini 20-30 kg/ha. Ako se insekticid ne unese prije sadnje bit će potrebno zalijevati iznikle biljčice škropivom sljedećeg sadržaja: dimetoat (u koncentraciji 0,15%), klorpirifos- etil+cipermetrin (u koncentraciji 0,15%). Po iznikloj biljci potrebno je utrošiti 0,5 - 1 dcl škropiva. Ako je ličinka muhe već unutar lišća mladog luka to lišće treba poprskati insekticidom CHROMGOR 40(sistemični insekticid) u koncentraciji 0,15% uz dodatak ovlaživača zbog voštane prevlake.
Lukov moljac
Lukov moljac se rijetko kada pojavljuje kao štetnik, ali kada se pojavi može uzrokovati velike štete. Lukov moljac je vrsta štetnika koji polaže svoja jajašca u zemlju, najčešće u svibnju. Iz položenih jajašca izlaze gusjenice koja rade štetu hraneći se lišćem mladog luka. Ishrana gusjenica traje 14 dana. Lukov moljac ima dvije generacije godišnje, ali samo prva generacija stvara ozbiljnu štetu.
Lukova minirajuća muha
Ovaj štetnik se pojavljuje svake godine, najčešće za vrijeme jačih padalina. Najveću štetu čine ličinke prve generacije. Ličinke minirajuće muhe prezimljuju u zemlji te krajem travnja ili početkom svibnja izlaze kao muhe. Minirajuća muha svoja jaja polaže unutar listova mladog luka. Kada se ličinke izlegnu one se hrane lišćem stvarajući hodnike, odnosno mine. Tijekom godine štetnik ima 2 do 3 generacije. Kako bi se ovaj štetnik suzbio koriste se insekticidi na mladim biljkama - Rogor 40, Fosfamid 40, Sistemin 40, Bi 58 EC, Dipterex SL 50%. Ako su napadi jači prskanje se provodi svakih 10 do 12 dana.
Upotreba mladog luka
Mladi luk sam po sebi predstavlja pravu riznicu hranjivih tvari. Sadrži velike količine vitamina A, C i vitamina K. Također, u mladom luku možemo pronaći i vitamin E te vitamine skupine B kao što su; niacin, folna kiselina, tiamin, piridoksin, riboflavin. Od minerala se ističu; kalcij, natrij, fosfor, sumpor, kalij, željezo, krom, magnezij, selen, mangan, kobalt i flour.
Mladi luk u medicini
Mladi luk ima i antihistaminsko, antioksidativno te protuupalno djelovanje što može zahvaliti kvercetinu. Kvercetin je biljni pigment iz skupine flavonoida te je još jedan dragocjeni sastojak mladog luka
Uz sve to u mladom luku možemo pronaći značajan udio vlakana i to 2,6 g vlakana u 100 g mladog luka.
Poznato je kako se najviše jedu bijele glavice mladoga luka, ali nipošto ne smijemo zaboraviti na njegovo zeleno lišće kojeg još nazivaju i perom mladog luka. Ipak, u lišću možemo pronaći još veće nutritivne vrijednosti nego u samoj glavici. Dobar pokazatelj nam je vitamin C kojeg je u kilogramu glavice oko 8,5 grama, dok ga u zelenim listovima možemo pronaći oko 38 grama. U glavicama također možemo pronaći oko 0,3 miligrama karotena i 175 miligrama kalija, a u zelenim listovima 1,2 miligrama karotena i 231 miligrama kalija.
Mladi luk poboljšava vid te čuva zdravlje očiju što može zahvaliti karotenoidima koji uključuju lutein, zeaksantin te vitamin A koji čuvaju zdravlje očiju. Stručnjaci sa sveučilišta Maryland Medical Center tvrde kako redovita konzumacija mladog luka može zaštiti stanice oka od oštećenja.
Zbog vitamina K i C, te zbog povećanog udjela bakra u mladom luku možete ojačati svoje kosti. Bakar pomaže u očuvanju kostiju i zglobova. Vitamin C potiče sintezu kolagena, dok vitamin K pomaže tijelu u iskorištavanju kalcija.
Mladi luk u kulinarstvu
Mladi luk nas asocira na već toplije vrijeme, kada ga jedemo uz meso s roštilja. Mladi luk se također može pržiti na roštilju. Prethodno ga treba začiniti solju, maslinovim uljem te paprom i cijelog ga ispeći na laganoj vatri dok ne dobije rumenu boju i lagano ne uvene.
Može se koristiti u salati tako da uz zelenu salatu i rajčicu nasjecka cijeli mladi luk te sve zajedno začini. Također, mladi luk je popularan u kineskoj kuhinji te se često prži na wok tavi.
Povijest
Mnogi smatraju da se prvi uzgoj mladog luka desio se prije nekoliko tisuća godina na području središnje Azije, dok druga istraživanja pokazuju da se uzgajao na području Irana i zapadnog Pakistana.
Danas mladi luk možemo pronaći skoro u svim krajevima svijeta, ali ponajviše u Europi, Americi i Aziji.
Zanimljivosti
Najveći svjetski proizvođači mladog luka su: Rusija, Kina, Španjolska, Indija i Sjedinjene Američke Države.
Kada skladištimo mladi luk trebali bi izbjegavati da je u blizini krumpira. Kada su ove dvije biljke blizu one međusobno potiču ubrzano truljenje.
Mladi luk pomaže usporiti starenje. Mladi luk u sebi sadrži veće količine vitamina C koji štite tijelo od negativnih tvari.
Foto: PIRO4D / Pixabay
Odgovori