Monstera (lat. Monstera deliciosa) je puzava trajnica iz porodica kozlačevki (lat. Araceae) kojoj pripadaju difenbahija, spatifilum, zlatni buzdovan, sitna leća, kozlac, lopar, kaladij, alokazija i kala. Jedna je od najprisutnijih porodica na svijetu, a njezini su rodovi rašireni po tropskim šumama i popularni su zbog ukrasnog lišća i cvjetova.
Značajne su zbog oblika cvijeta koji je tvoren od jednog poluotvorenog lista s debelim tučkom, a najpoznatije vrste su difenbahija, anturij, kala, ali i najmanja biljka na svijetu, sitna leća. Ime je dobila prema doslovnom opisu gdje monster znači ogromna i odnosi se na rast, a deliciosa ukusna zbog jestivih plodova. Popularan naziv je i biljka švicarski sir zbog asocijacije na rupičasti sir Emmental.
Mostera je trajnica poznata po svom ukrasnom i velikom lišću. Najčešće raste kao penjačica, a može doseći i do 20 m. Korijen je zračni i vidljiv na debeloj i voštanoj stabljici. Listovi su srcolikog oblika, rijetko s bjelkastim šarama, voštanog sjaja i većih ili manjih rupa. Mogu narasti i do 20 cm te su veoma dekorativni i gusti. Mladi listovi nemaju rupe pa se često zamjenjuju za filodendron, ali im kasnije izrastaju karakteristični oblici. Također, lišće monstere je otrovno i uzrokuje crvenilo kože. Cvijet je baršunasto bijeli spandeks koji obavija debeli tučak. Plod je 20-ak cm dugačak zeleni klas prekriven šesterokutnim ljuskama. Kako dozrijeva, ljuske otpadaju i širi se slatkasti miris kao mješavina banana i ananasa.
Monstera izravno potječe iz kišnih tropskih šuma gdje sjeme samoniklo klija na mračnom tlu i biljka puže po okolnom drveću kako bi izbila u krošnju prema svjetlosti. Biljka živi na prostoru Južne Amerike, ali se može naći i na dijelovima Sjeverne Amerike i Azije, u tropskim i gustim šumama. Danas se uzgaja diljem svijeta kao lončanica zbog ukrasnih listova.
Vrste monstera
Trenutačno na svijetu postoji 40-ak vrsta Monstera od kojih se svaka razlikuje po obliku i veličini lista. Zbog dekorativnosti, te su vrste kultivirane i dugotrajno uzgajane, a miješanjem se dobivaju i hibridi dekorativnih sobnih biljaka. Donosimo nekoliko najpopularnijih vrsta za uzgoj.
Monstera Deliciosa
Ovo je najpoznatija vrsta monstera i ujedno predstavnica vrste. Listovi su veliki ii srcolikog oblika te rastući se dijelovi izdvajaju tako da podsjeća na češalj. Odlična je za uzgoj na zatvorenom, a zbog dekorativnog lišća je čest odabir za dekoraciju ureda.
Monstera Borsigniana
Ova je vrsta veoma slična prethodnoj, pa je za vrijeme rasta skoro pa nemoguće uočiti razliku. Najveća je razlika u stabljici koja je ravna za razliku od Monstere deliciosa kojoj na mjestima rastu kvržice. Također, brže raste i manjeg je rasta, pa je prigodna i za manje prostore.
Monstera Variegata
Ova je vrsta posebno lijepa zbog tamnozelenog lista obojenog nepravilnim bijelim mrljama. Najimpozantnije su upravo mrlje koje se razlikuju od lista do lista i djeluju naslikano. Veoma je otporna na teže životne uvjete, ali joj je potrebno dosta vlage za pravilan rast.
Monstera Adansonii
Ova je monstera definicija puzajuće biljke s puno manjim listovima nego druge vrste. Zanimljivo je da joj rupe popunjavaju više od polovine lista, a biljka je brzog rasta i popunjava prostor. Također, listovi su joj izrazito tvrdi i laki za oblikovanje oko površine za penjanje.
Monstera Pinnatipartita
Ova vrsta ima tamnozelene listove koji umjesto rupa imaju bočna pera, pa list izgleda elegantno. Veoma je prilagodljiva prostoru na kojem raste i dugovječna je. Prvi cvijet se može pojaviti tek nakon 10 godina.
Monstera Dubia
Ova se vrsta monstere u potpunosti razlikuje od drugih jer su joj listovi cjeloviti i nema rupe po njima. Najčešće dolaze u dvije boje, svijetlozelena po listu s tamnozelenim crtama koje prate žile. Listovi su manji i rjeđe raspoređeni, ali je izvrsna penjačica.
Monstera Siltepecana
Monstera Siltepecana je također bez rupica i izvrsna je penjačica. Njezini listovi su veći i duguljasti, izrazito srcolikog oblika. Cvijet je bijele boje i za razliku od drugih vrsta ima sladak miris.
Monstera Obliqua
Ova monstera je izrazito posebna zbog svojih velikih rupa koje se nalaze u samom listu i preuzimaju većinu površine lista. Vanjski dio lista je cjelovit, ali je unutrašnjost potpuno šupljikava. Veoma je rijetka, ali i popularna za uzgoj hibrida.
Uzgoj monstere
Monstera je biljka za uzgoj na zatvorenome, pa je potrebno paziti kako se uzgaja. U nastavku donosimo sve važne korake kojih se potrebno pridržavati kako bi vaša biljka što duže opstala!
Slaganje kultura
Monstera je dugogodišnje biljka koja se sadi na jedno mjesto te se na isto mjesto može uzastopno saditi. Kod sadnje joj je potrebno ostaviti dovoljno prostora za rast i područja ili pomagala za penjanje, pa uspijeva uz druge visoke biljke preko kojih se može penjati.
Zbog porijekla iz tropskih šuma, u potpunosti joj odgovara prisutnost drugih biljaka kao što su somona i kalanhoa ili tropski hibiskus, orhideja, jasmin, đumbir, bugenvilija i kana pa se može držati i u gustom zimskom vrtu. Biljka se sadi zasebno u lončanicu.
Zalijevanje
Monsteru je potrebno zalijevati jednom u dva tjedna, ali količina vode ovisi o supstratu. Biljku se zalijeva tek kada se supstrat u potpunosti osuši te je najbolje koristiti odstajalu vodu i zalijevati okolo korijena. Listove je potrebno redovito prebrisati vlažnom krpicom ili korom banana kako bi se otvorile pore. Također, u nedostatku vlage u zraku potrebno ju je prskati destiliranom vodom, ali samo da se stvori maglica i da se ne zadržava prevelika količina vode.
Gnojidba
Monsteru se prihranjuje tijekom rasta, što je najčešće u proljeće ili početkom ljeta. Za gnojenje je dobro upotrijebiti univerzalno gnojivo za sobne biljke u peletima ili kao tekući dodatak tijekom zalijevanja. Gnojivo se dodaje jednom mjesečno, a s obzirom na to da može ekstremno povećati rast biljke, potrebno je paziti na količinu koja se dodaje.
Razmnožavanje
Monstera se razmnožava iz reznica i postupak je veoma učinkovit i uspješan. Tijekom proljeća, određujemo mladu granu s koje želimo nastaviti razmnožavanje. Važno je da je stabljika zdrava te da se na njoj nalazi barem 5 listova i podjednak broj zračnih korijena. Kod rezanja je potrebno koristiti oštar nož ili škare kako bi se dobio precizan rez. Rez se radi na mjestu gdje se spajaju list, stabljika i zračni korijen te se zasebno odvoje reznice. Nakon toga ih se, sa zračnim korijenom, stavlja u vodu kako bi pustile korjenčiće, što traje oko dva tjedna. Kada su vidljivi razvijeni korjenčići, biljku je potrebno posaditi na željeno mjesto.
Presađivanje
Mostera ne raste brzo, pa je presađivanje potrebno obaviti svakih 2 - 3 godine. Također, presađivanjem se potiče rast biljke, pa da se to izbjegne i ona se presađuje manje. Kod presađivanja je potrebno odabrati jednaku kvalitetu zemlje u kojoj je biljka do sada bila kako bi se smanjio stres oko promjene okoline. Također, biljci je nakon presađivanja potrebno osigurati naslon na kojem će dalje rasti. Presađivanje se obavlja u proljeće ili krajem ljeta, a nakon presađivanja ju je potrebno dobro zaliti.
Pomlađivanje
S obzirom na to da je monstera penjačica i nakon nekog vremena zaostaje s rastom, biljku je poželjno pomladiti kako bismo joj osvježili izgled. Pomlađuje se rezanjem grana koje su suvišne ili nepotrebne grane te se ostavljaju mladice na kojima se razvijaju novi listovi.
Tlo
Monstera voli humusna i bogata tla koja liče na tla u tropskoj šumi, pa je dobro tijekom sadnje kombinirati crnicu s organskim kompostom, kao što je lišće. Također, voli pjeskovita tla, pa je dobro u tlo pomiješati i sitan pijesak. Voli rastresito tlo s dobrom drenažom, koje zadržava vlagu, ali ne i previše tekućine.
Klima
Monstera je biljka tropske klime, što znači da joj odgovara topla i vlažna okolina. Biljku je tijekom zime potrebno držati dalje od izvora grijanja i zrak je potrebno redovito vlažiti. Prirodan način ovlaživanja je tanjurić s kamenjem u koje se zalije voda. Voli topliju sobu, ali je tijekom ljeta potrebno redovito prozračivati. Biljka voli puno dnevnog svjetla za pravilan rast, ali ju treba držati dalje od izravnog sunca jer joj u protivnom lišće žuti. Također, stalna tama sprječava daljnji rast. Također, biljku treba držati dalje od izravne promjene zraka.
Sadnja monstere
Monsteru je moguće posaditi kako bi imali jedan primjerak u svakoj prostoriji. Prilikom sadnje je potrebno je paziti na nekoliko savjeta za što uspješniji rast, a ovo su neki od njih.
Vrijeme sadnje
Monstera se sadi u proljeće ili rano ljeto kako bi se ostvarila optimalna temperatura za rast. Najbolja temperatura mu je oko 20°C te tada najbrže rasta, pušta korijenje ili klija. Biljka se na temperaturama ispod 0°C smrzava, a ne podnosi dobro ni velike promjene temperature. Ako ju tijekom ljeta iznosite na otvoreno, pobrinite se da ju na vrijeme unesete u zatvoreni prostor.
Odabir podloge za sadnju
Monstera se često međusobno križa kako bi se dobila nova svojstva ili biljke koje su ljepše ili primjerenije za uzgoj. Najčešće se kombiniraju biljke s manjim lišćem i one sa zanimljivim uzorcima zbog komercijalne vrijednosti. Biljka se cijepi uzimanjem izbojka i umetanjem u rez. Rez se prekriva mahovinom ili zaštitnim agrotekstilom te se održava vlažnim prskanjem. Dio na kojem je biljka spojena može biti labaviji, pa je važno ga i tijekom kasnijeg rasta podupirati.
Sadnja iz sjemena
Monstera se može uzgojiti iz dozrelog sjemena koje se nalazi u središtu ploda. Prije sjetve, sjeme je potrebno namočiti preko noći kako bi lakše proklijalo. Preporučuje se korištenje tretiranog sjemena i zemlje kako bi se spriječili eventualni problem ili kasnije bolesti. Sjeme se polaže u rahlu zemlju te se polijeva vodom. Važno je supstrat održati vlažnim. Također, treba ga držati na minimalnih 20°C kako bi proklijalo i u takvim uvjetima proklija za 10 - 14 dana. Kako biljka u prirodi klija na mračnom mjestu i puzanjem dolazi do svjetlosti, tako je i posudu sa sjemenom potrebno držati na tamnijem mjestu. Optimalno je svako sjeme saditi u poseban kontejner kako bi se dobio razvijen korijen.
Sadnja sadnice
Sadnja sadnice je najučinkovitiji način za uzgoj biljke. Prilikom odabira sadnice, potrebno je naći tretiranu sadnicu sa zdravim i razgranatim korijenjem. Biljka se sadi sa zemljom u kojoj je rasla u veću posudu i rahlu zemlju. Odmah po sadnju ju je potrebno zaliti i naći oslonac na kojem bi se mogla penjati. Mlada biljka ima veći afinitet prema svjetlu, pa ju je potrebno staviti na svjetlije mjesto, ali dalje od izravnog sunca. Prvih 6 mjeseci nakon sadnje biljku je potrebno redovito prihranjivati kako bi joj se pospješio rast.
Uzgoj u vrtu
U našem se području monstera ne može uzgajati na otvorenom jer je osjetljiva na niske temperature u unutrašnjosti i posolicu i udare vjetra uz obalu. Na otvoreno se može iznositi početkom ljeta kako bi se privikla na uvjete te se uzgajati na balkonu ili terasi. Odgovara joj polusjenovita strana zaštićena od udara vjetra. Tijekom uzgoja na otvorenom treba posebnu pažnju pridati zalijevanju.
Uzgoj u stakleniku
Uzgoj u stakleniku je optimalniji uzgoj osim autohtonih područja rasta. Monsteri na smetaju druge biljke u stakleniku, štoviše, druge biljke lakše održavaju razinu vlažnosti. Tijekom uzgoja u stakleniku važno je osigurati optimalnu i konstantu temperature, a ljeti ga redovito provjetravati. Također, važno je uložiti u količinu svjetlosti, pa ako biljci nedostaje svjetlosti potrebno je organizirati umjetnu rasvjetu, a ako ima previše izravnog sunca, potrebno je staviti zasjenu. Staklenik je najbolji za uzgoj mladica jer će u njemu biljka brže niknuti ili pustiti korijenje, pa je odličan izbor za velike uzgajivače.
Uzgoj u posudama
Monstera je većinom kućna biljka, pa je i najčešći način uzgoja upravo u posudama. Kod uzgoja u posudi, važno odabrati dovoljno duboku i široku posudu s otvorima za višak vode. Na dno je poželjno staviti kamenčiće ili grumene zemlje kako bi se omogućio bolji odvod vode. Za sadnju je potrebno koristiti zdravu i humusnu zemlju te posaditi sadnicu s razvijenim korijenom. Biljka se u posudi može držati na tlu ili na povišenom, ali joj je važno osigurati oslonac po kojem će se penjati. Potrebno ju je zalijevati jednom tjedno ili prema potrebi, kada se supstrat posuši. U proljeće i početkom ljeta je potrebno više prihranjivati.
Održavanje i njega
Monstera je izrazito jednostavna biljka za održavanje i zahvalna za okolinu, pa se preporučuje za početnike. U nastavku donosimo nekoliko temeljnih savjeta koje je potrebno slijediti kako bi dobili zdravu i lijepu biljku.
Faza mirovanja
Faza mirovanje traje od studenog do veljače, ovisno o vremenskim prilikama. Biljka tada prestaje rasti i nema više potrebe za prihranjivanjem. Također, u tom je periodu potrebno smanjiti zalijevanje i druge zahvate oko biljke, kao što su presađivanje ii obrezivanje. Mladice koje se tada uzmu za razmnožavanje mogu biti slabije klijavosti.
Održavanje nasada
Održavanje nasada uključuje prozračivanje tla i eventualno uklanjanje korova. S obzirom na to da se biljka uzgaja u posudi, relativno je mala mogućnost za rast korova, ali ga je odmah potrebno ukloniti. Prozračivanje tla važno je za zdravi rast biljke, pa je prilikom sadnje dobro dodati pijeska u tlo. Također, rahljenjem površinskog sloja i razbijanjem pokorice se omogućuje prodor kisika u tlo.
Prorjeđivanje
Prilikom sadnje mladica ili sjetve sjemena, može doći do pregustog rasta biljaka. U proljeće je potrebno izvaditi sve biljke sa zemljom i odijeliti one s razvijenim korijenom. Također, prorjeđivanjem se daje više prostora svakoj pojedinoj biljci za rast.
Rezidba
Biljku nije potrebno orezivati, osim u situacijama kada je potrebno ukloniti suhe ili bolesne grane. Orezivanje se vrši u proljeće ili jesen te je potrebno koristiti oštre škare ili nož da se dobije pravilan rez.
Berba
Monstera ima plod koji dozrijeva barem godinu dana. Plod se bere kada je donji dio žute boje, a sazrijeva truljenjem, kao i banana. Bere se ručno, ali samo u zemljama u kojima raste autohtono.
Skladištenje
Plodovi se skladište kao i banana u kutijama naslagani jedni na druge. Najbolje ih je konzumirati svježe.
Bolesti
Pojedine bolesti mogu uzrokovati značajniju štetu na monsteri, pa je potrebno pravovremeno uočiti prve simptome bolesti i znati način kako je se riješiti. Donosimo najčešće bolesti.
Pjegavost lišća
Pjegavost lišća česta je bolest koju uzrokuju gljivice, a lako se prenosi i s drugih vrsta u blizini. Vrlo se često pojavljuje i na biljkama iz drugih porodica, kao što su na primjer jorgovan, hren, kukuruz kokičar, radič, mladi luk, planika, blitva, lavanda i druge. Toplo vrijeme i visoka vlažnost samo povećavaju mogućnost za zarazu. Prvi simptomi su žute ili smeđe točkice na dijelovima lista, ali se one povećavaju i s vremenom mogu dovesti do otpadanja. Kada se pojave drugi simptomi, biljku je potrebno odmah izolirati. Također, važno je prestati s prskanjem vode po lišću te preventivno tretirati fungicidom.
Trulež korijena
Trulež korijena je bakterijska bolest koju mogu uzrokovati bakterije na korijenu ili previše vode, a često se pojavljuje i kod pelargonije, juke, božikovine, majčine dušice, ljubičice, kamelije i drugih. Voda koja dugo stoji može uzrokovati truljenje korijena, pa je bitno osigurati ispravnu drenažu. Također, važno je smanjiti oštećenja korijena u koje se mogu uvući bakterije. Zaraženi korijen je smeđe boje i jakog mirisa čak i nakon ispiranja. Zato je važno koristiti i dovoljno velike posude i redovito presađivati biljku u zdravu zemlju. Bolest se može riješiti i ispiranjem zemlje te micanjem trulog korijena. Ostavlja se vitalno i zdravo korijenje koje se sadi u novu zemlju. Biljku je potrebno podrezati ovisno o količini korijena koja je ostala.
Štetnici
Iako je općenito monstera otporna na štetnike, u zatvorenom postoji njih nekoliko koji ju može napasti. Kako ih uočiti, ali i kako ih se riješiti, donosimo u nastavku.
Crveni pauk
Crveni pauk je sitan i teško vidljiv insekt koji nalikuje na pauka. Crvenkaste je boje, a skriva se na naličju lista i može se prenijeti s drugih zaraženih biljnih kultura koje napada, na primjer pasiflore, matičnjaka, paprati ili karanfila. Živi u kolonijama i hrani se biljnim sokovima. Njegova se prisutnost može vidjeti zbog kovrčanja lista ili žutih pjega na naličju. Prirodno rješenje su eterična ulja od bora, dok se kemijskim putem uništavaju insekticidima.
Štitaste uši
Štitaste uši su česti nametnici koji se prenose s jedne biljke na drugu, najčešće masline, dracene, limuna ili sobne palme. Radi se o sitnim insektima koji se pojavljuju na spoju lista i stabljike te žive u kolonijama. Također se hrane sokovima i uzrokuju kovrčanje lista, ali ostavljaju i kapljice slatke tekućine koje mogu pridonijeti infekciji bolesti. Riješiti ih se može korištenjem insekticida ili špricanjem prirodnih pripravaka od koprive kao što je prirodno gnojivo od koprive.
Skakavci
Skakavci su insekti koji mogu nanijeti štetu lišću jer se hrane njime. Velike rupe mogu uništiti cijele listove koji zatim otpadaju. Posebno je to važno ako svoju biljku ljeti iznosite na otvorenom. Ako primijetite prve ugrize skakavaca, potrebno je korištenjem insekticida stvoriti barijeru oko područja na kojem se biljka nalazi. Problem se može riješiti i stavljanjem zaštitne mreže.
Upotreba monstere
Monstera se u našim krajevima upotrebljava prvenstveno zbog velikog i dragocjenog lista. Njome se ukrašavaju kuće i stanovi, ali često i uredski prostori. Zbog puzavog karaktera, lako prekriva veće i neuglednije površine. Zbog toga što se kupuje u lončanicama i ima relativno visoku cijenu, ne uzgaja se zbog plodova ili kao ljekovita biljka. U kućanstvu se smatra neotrovnom biljkom, iako psi i mačke mogu imati probavnih problema ako konzumiraju lišće. Ipak, ona ima neka značajna svojstva, a u nastavku donosimo koja su.
Kulinarstvo
Plod monstere je slatko i duguljasto voće, opojnog mirisa i okusa koji podsjeća na kombinaciju banane i ananasa. Plod je veoma sočan kada je zero i potrebno ga je oguliti. Najviše se konzumira sirov, iako se može dodavati u kolače, praviti džemove ili raditi sladoled. Iako je veoma popularan kao slatkiš, zbog prisustva kristala kalcijevog oksida, neki mogu imati probavne smetnje. Često se naziva i voćna salata jer njegov miris podsjeća na slatkasti miris kombinacije voća u voćnoj salati. Čisti se slično kao ananas te mu se reže tvrda kora i ostaje sočna unutrašnjost s tvrdom sredinom. Žute je boje prošarane crnim žilicama. Sirov može izazvati teže tegobe koje vode do smrti, a pretjerana količina uzrokuje povraćanje ili probavne tegobe.
Medicina
Monstera se u tradicionalnoj medicine koristila za izradu pripravaka nakon ugriza zmije jer smanjuje otok i nadraženost kože. Pasta od lišća se koristila i kao lijek protiv rana ili modrica. Čaj od korijena se koristio za liječenje reume i artritisa, a plod se koristi u pripravcima za podizanje imuniteta ili vraćanje energije jer obiluje vitaminom C.
Gospodarstvo
Zračno korijenje koje raste sa stabljike monstere koristi se za izradu čvrstih konopa, košara, ali i pletenog namještaja.
Povijest
Monstera je biljka koja je autohtona za tropske šume Južne Amerike i lokalno stanovništvo je odavno iskorištavalo njezin potencijal. Koristila se za izradu praktičnih svakodnevnih predmeta, ali i za izradu slastica od ploda. Ipak, trenutnu popularnost je dobila osvajanjem Španjolaca kada je dovezena u Europu i proširena po svijetu. Otkrio ju je francuski botaničar Charles Plumier koji joj je i dao ime. Uzgoj je nastavljen kao ukrasna biljka te je zanemaren njezin ekonomski značaj. Danas je veoma popularna biljka za uzgoj u zatvorenom, a uzgaja se u Južnoj Americi i dijelovima Sjeverne Amerike.
Zanimljivosti
Iako rupice u lišću daju prekrasne uzorke zbog kojih je monstera poznata, one imaju i neki značaj. Naime, omogućavaju kišni kapima tijekom velikih pljuskova da prolaze kroz list i smanjuju mogućnost oštećenja zbog velikih kapi. Zanimljivo je da monstera lako klija u tami i skučenom prostoru, ali u divljini ugiba ako do svojih 20 cm visine nje pronašla stablo po kojem će se penjati do svjetlosti.
Foto: Quoc Huy Tran / Pixabay
Odgovori