Kesten se dijeli na pitomi kesten i divlji kesten. Najvažnija razlika je da je pitomi kesten jestiv, dok divlji nije. Iako se obje biljke zovu kesten, pripadaju sasvim drugim porodicama.
Pitomi kesten je listopadno drvo i grm iz roda Castanea, a pripada porodici bukovki (Fagaceae). Porijeklom su iz umjerenih područja sjeverne hemisfere. Naziv "pitomi kesten" se također odnosi na jestive orašaste plodove koji rastu na stablu.
Divlji kesten iz roda Aesculus, pripada porodici sapindovki (Sapindaceae), nije pravi kesten, ali se tako naziva jer na njemu rastu orašasti plodovi sličnog izgleda pitomom kestenu, a koji su blago otrovni za ljude.
Biljke koje se obično miješaju i nazivaju kestenom, ali ne pripadaju ovom rodu su južnoafričko zimzeleno drvo iz porodice ruta (Rutaceae); kesten Moreton Bay (lat. Castanospermum australe); palmin kesten (lat. Bactris gasipaes), stablo iz porodice palmi (Arecaceae) i razni vodeni kesteni.
Srodnici
Pitomi kesten
Pitomi kesten (lat. Castanea sativa), uz hrast i bukvu, pripada porodici bukovki (Fagaceae). Poznat je i pod nazivom šumski kesten i jestivi kesten, a s obzirom na to da pripada bukovkama, poznat je i pod nazivom "žir bogova". Drvo pitomog kestena najčešće se uzgaja zbog jestivih plodova, a zahvaljujući velikom ukrasnom lišću i pravilnom rastu, uzgaja se i za ukras
Kao i hrast, drvo pitomog kestena je dugovječno. Može rasti do 25 m visne i razvija razgranatu, gustu krošnju. Kod mladih jedinki kora kestena je crveno-smeđa, dok je kod starijih stabala mjestimično ispucala i tamnije boje. Korijenski sustav je razgranat i dubok, s izraženom žilom. Listovi su na vrhu šiljasti, naizmjenično raspoređeni. Na naličju dlakavi dok su s gornje strane kožasti.
Ispod grupiranih i zvonastih cvjetova smješteni su manji ženski cvjetovi. Cvijet razvija jedan list sa zametkom koji ima samo jednu sjemenku. Plod pitomog kestena je okrugli orah s crveno-smeđom ljuskom unutar bodljikavog omotača. Bodlje na omotaču su tanke i guste te sadrže više plodova
Iako se često smatra voćem, pitomi kesten je šumsko stablo. Zajedno s pistacijom, orahom, lješnjakom, bademom i kikirikijem pripada skupini lupinastog ili orašastog voća.
Najčešće se uzgaja u kontinentalnoj klimi s umjereno toplim temperaturama i poznata je delicija u kulinarstvu. Najviše se kuha u jesen za vrijeme berbe plodova.
Pitomi kesten više informacija >>
Divlji kesten
Divlji kesten (lat. Aesculus hippocastanum) je jedino drvo koje samoniklo raste na Balkanu. Pripada porodici sapindovki (Sapindaceae) kao i hmelj, liči, guarana i javor. Poznat je i pod nazivom kostanj ili konjski kesten. Raste u listopadnim šumama i listopadno je drvo koje se najčešće sadi u gradovima.
Može rasti do 35 m u visinu, krošnja do 10, a deblo do 2 m, zbog čega se kasnije prerađuje. Korijen i krošnja su razgranati i gusti, no korijen se razvija površinski i ne ide previše u dubinu. Kod mladih jedinki kora je glatka i tamnosmeđe boje, dok je kod starijih jedinki tamnija i ispucana.
Listovi su dugi do 20 cm i rastu nasuprotno na dugim peteljkama. Sadrže 7 suženih manjih listova koji tijekom jeseni poprimaju žutu boju. Cvjetovi divljeg kestena su veliki i skupljeni u duge, bijele grozdove.
Kao i kod pitomog kestena, plodovi divljeg kestena su orašasti plodovi obavijeni bodljikavom ovojnicom s jednom tamnosmeđom glatkom sjemenkom. Rodom potječe iz Perzije, ali je autohtona vrsta na Balkanskom poluotoku. Popularan je zahvaljujući ljepoti lišća zbog čega se sadi u gradskim drvoredima i parkovima.
Divlji kesten više informacija >>
Upotreba kestena
S obzirom na to da je kesten jedna od najstarijih biljaka koje se koriste za ljudsku prehranu, ne čudi činjenica da je njegova upotreba u kulinarstvu i medicini raznolika i široka. Pitomi kesten se primarno koristi za prehranu i jedna je od poznatih delicija, dok se divlji kesten najviše koristi u medicini i kao ukras u gradskim drvoredima i parkovima.
Također se koristi za ispašu pčela, a posebno je popularan med koji pomaže kod gastritisa. Pravilnom ispašom pčela dobije se otprilike 150 kg/ha meda. Ima intenzivan okus i tamnosmeđe je boje.
Kulinarstvo
Plodovi pitomog kestena obrađuju se na razne načine i posebno su popularni za pripremu zasebnih jela ili kao prilog crvenom mesu ili divljači te za punjenje peradi. Plodovi pitomog kestena se peku i jedu samostalno kao grickalica ili kuhaju za slatki pire uz šlag. Također se može sirov samljeti u brašno i koristiti za pripremu tijesta.
Od plodova pitomog kestena mogu se raditi i pivo ili sok, a neki ga koriste i za izradu likera. Popularan je zbog svog zemljastog i slatkog okusa, a bogat vitaminima i nutrijentima te je dobar izvor hranjivih tvari.
Iako se za prehranu koristi samo pitomi kesten, a divlji ne, on se koristi za prehranu stoke, posebno svinja.
Medicina
Za razliku od ostalih orašastih plodova, pitomi kesten sadrži visok udio vitamina C i malo masti zbog čega je cijenjen u narodnoj medicini. Koristi se za pripremu krema koje pomažu kod problema s venama ili popucalih kapilara. Pun je škroba zbog čega se njegova konzumacija preporučuje sportašima. Bogat je kalijem.
Od divljeg kestena priprema se tinktura koja se u narodnoj medicini koristi za liječenje umornih vena i kapilara te hemeroida, a kozmetičke kreme pomažu kod otečenih i umornih nogu nakon cjelodnevnog stajanja. Za pripremu tinkture i kreme koriste se sjemenke koje se usitnjavaju u prah, a zatim preliju rakijom, pomiješa te nanosi na bolne ili upaljene dijelove tijela.
Foto: Couleur / Pixabay
Odgovori