Limunska trava (lat. Cymbopogon citratus) je višegodišnja busenasta biljka koja okusom i mirisom podsjeća na limun. Stabljika ove biljke može biti visoka do jedan i pol metar, a biljka izgledom nalikuje trski. Glatki listovi limunske trave su plavozelene boje i sastoje se od kratke i zatvorene kukuljice koja se nalazi na bazi lista te duge vlati koja može doseći dužinu od 150 cm i ima blago savijen vrh.
Vlati limunske trave oštrih su bridova te su skupljene u busenje široko do čak 120 cm. Njihova baza je zadebljana jer iz zaštitne kukuljice najmlađeg lista rastu novi i na taj se način formira prsten od listova koji rastu jedan iz drugoga, poput slojeva luka. Pri tome su vanjski listovi oni najstariji. Cvjetovi limunske trave skupljeni su u klasasti cvat, međutim ova biljka rijetko cvjeta.
Osim kao začin u kulinarstvu i za čaj, limunska trava se koristi u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji, a od nje se radi i sok.
Postoje dvije osnovne vrste limunske trave: Cymbopogon citratus i Cymbopogon flexuosus, a glavna razlika između ove dvije vrste je ta što C. citratus sadrži aktivni spoj mircen.
Uvjeti sadnje: područja s dosta svjetlosti i topline
Način razmnožavanja: sjemenom i dijeljenjem
Visina: do 1,5 m
Upotreba: u prehrambenoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji te u narodnoj medicini
Sadnja limunske trave
Limunska trava se dobro prilagođava svim vrstama tla, a saditi je treba na mjestima na kojima ima dosta topline i svjetlosti, ali ne tamo gdje dopire previše izravnog sunčevog svjetla. Najviše joj odgovara topla klima pa ako se odlučite za uzgoj u kontinentalnom dijelu Hrvatske bolje bi bilo posaditi je u posudu. U tom ćete slučaju moći zaštititi biljku preko zime.
Limunska trava se na područjima s blagim zimama može uzgajati na otvorenom, ali ipak ju je poželjno zaštititi u slučaju mraza. Razmnožava se sjemenom i dijeljenjem korijena.
Sjeme limunske trave sije se u zemlju za klijanje od siječnja do početka ožujka. Optimalna temperatura za klijanje je od 20 do 25°C, a biljka će u tim uvjetima niknuti za 20 do 40 dana. Zemlju u kojoj je posađeno sjeme limunske trave cijelo vrijeme treba održavati vlažnom, ali ne previše mokrom. Kada sadnice postanu dovoljno velike treba ih presaditi u čašice, a kasnije u posude odgovarajuće veličine.
Limunska trava ne podnosi led i niske temperature pa biljku preko zime treba držati u svježem, ali ne prehladnom prostoru. U tom razdoblju također treba smanjiti zalijevanje.
Uzgoj limunske trave
Dobri susjedi limunskoj travi su bosiljak, korijander, timijan, metvica, limun, verbena, Echinacea i neven. Zahtijeva dosta svjetlosti, topline i vlage pa je treba redovito zalijevati.
Od mladih biljaka nema baš puno toga za iskoristiti, ali biljke koje su stare nekoliko godina i imaju zadebljale izboje mogu se koristiti za sušenje. Kako bi došlo do obnavljanja vegetacije, u jesen treba obrezati stabljike koje nisko rastu.
Bolesti i štetnici
S obzirom na to da se limunska trava koristi kao repelent za insekte, nema problema sa štetnicima.
Upotreba limunske trave
Limunska trava je dobar izvor folne kiseline, magnezija, bakra, cinka, kalija, fosfora, željeza i kalcija te vitamina A i C. Eterično ulje ove biljke u većim količinama sadrži citrale, dok su u manjim količinama zastupljeni neroli, limoneni i kariofileni. Eterično ulje sličnog sastava moguće je dobiti i od drugih vrsta iz roda Cymbopogon.
Ljekovita svojstva limunske trave
Listovi i stabljike limunske trave koriste se u alternativnoj medicini za širok raspon bolesti jer ova biljka ima protuupalna, antibakterijska, antiseptička, antifungalna i diuretička svojstva. Međutim, istraživanja kojima su dokazane ove tvrdnje većinom su provedena na laboratorijskim životinjama.
Potiče probavu i pomaže u liječenju probavnih zdravstvenih problema poput gastritisa, žgaravice, zatvora, proljeva, nadutosti, grčeva u trbuhu i povraćanja. Za poboljšanje zdravlja probavnog trakta preporučuje se konzumirati čaj od limunske trave.
Čaj od limunske trave priprema se tako da se jedna žlica svježih ili suhih listova ove biljke prelije šalicom vruće vode i ostavi 10 minuta. Nakon toga se procijedi i doda se zaslađivač po želji. Za čaj od limunske trave se tvrdi da ima umirujuće djelovanje, ublažava bolove u mišićima, glavobolju i simptome prehlade te da poboljšava probavu.
S obzirom na to da ima antibakterijska i antigljivična svojstva, limunska trava pomaže kod groznice, kašlja i drugih simptoma prehlade i gripe. Sadrži veliku količinu vitamina C pa jača imunološki sustav. Eterično ulje ove biljke može se koristiti za ublažavanje glavobolja te bolova u zglobovima i mišićima koji se javljaju kao posljedica prehlade ili gripe
Eterično ulje limunske trave može se također upotrebljavati za ublažavanje mučnine, smanjenje razine "lošeg" kolesterola u krvi, rješavanje probavnih tegoba, ublažavanje boli te smanjenje upalnih procesa u tijelu. S obzirom na to da ima pozitivno djelovanje na cirkulaciju, preporučuje se redovito masirati dijelove tijela mješavinom baznih ulja i eteričnog ulja limunske trave.
Ne preporučuje se nanositi nerazrijeđeno eterično ulje na kožu jer ono može izazvati iritaciju, a kad je u pitanju konzumacija limunske trave, nju bi trebale izbjegavati osobe s povišenim očnim tlakom te trudnice i dojilje.
Limunska trava u kulinarstvu
Kao što joj i sam naziv govori, limunska trava ima miris po limunu, ali ima nešto blaži i slađi okus. Osim kao začin i za pripremu čaja, koristi se i za poboljšavanje okusa drugih čajeva kojima pruža citrusni okus i miris. Za začin se koristi donji dio stabljike koji je bijele i blijedozelene boje, a iskoristivi su i listovi.
U slučaju kada se u jelima koristi cijela stabljika, potrebno je oguliti barem dva sloja i presjeći je na pola kako bi se rastvorila. Za salate se koristi mekani dio stabljike, koji se sitno sjecka na kolutiće.
Limunska trava je izuzetno popularna u tajlandskoj i vijetnamskoj kuhinji, ali se sve češće počinje koristiti i u zapadnjačkoj, s obzirom na to da se pomoću nje može poboljšati okus raznih jela. Izvrsno se slaže s ribom i morskim plodovima, a isto tako se može koristiti i u jelima s piletinom.
Zbog svojeg je osvježavajućeg okusa odličan dodatak desertima i koktelima, a savršena je i za poboljšavanje okusa malo pikantnijih jela. Kombinirajući metvicu i limunsku travu možemo napraviti ukusan ledeni čaj, a ako još dodamo i korijen sladića, dobit ćemo zdrav i osvježavajući napitak.
Foto: alondav/Pixabay
Odgovori