Limunska trava (lat. Cymbopogon citratus), također poznata kao citronela, bodljikava trava, svilenkasta glavica i malabarska trava rod je azijskih, afričkih, australskih i tropskih otočnih biljaka iz porodice trava (Poaceae), kao i trava, pampas trava, bambus i sl. Neke vrste, osobito Cymbopogon citratus obično se uzgajaju kao kulinarsko i ljekovito bilje zbog svog mirisa koji podsjeća na limun.
Naziv potječe od grčke riječi kymbe što u prijevodu znači "čamac" i pogon prevedeno "brada" što znači da, kod većine vrsta, dlakavi klasići strše u obliku čamca. Vjeruje se da limunska trava i njezino ulje imaju terapeutska svojstva.
Može narasti do otprilike 2 m i imaju bazne stabljike crveno-ljubičaste boje te plavkasto zelene, tanke listove nalik oštrici s obješenim, šiljastim vrhovima. Lišće tijekom jeseni mijenja boju iz zelene u crvenu, a zdrobljeni listovi odišu aromom limuna. Također ima male, bijele, kremaste ili zelene cvjetove, gusto zbijene u vrhove klasova, dok je plod caryopsis (vrsta suhog voća).
Koristi se za proizvodnju ulja citronele u sapunima, kao sredstvo protiv insekata (osobito komaraca i kućnih muha) u sprejevima protiv insekata i svijećama te u aromaterapiji. Glavni kemijski sastojci citronele su antiseptici, stoga se koriste u kućanskim dezinfekcijskim sredstvima i sapunima. Osim za proizvodnju ulja, citronela se koristi i u kulinarske svrhe, kao aroma.
Srodnici
Vrste limunske trave
Rod Cymbopogon ili limunska trava uključuje više od 50 vrsta trava porijeklom iz tropske Azije i južne Indije. Najpoznatija kultivirana sorta je ukrasna ili zapadnoindijska limunska trava (lat. Cymbopogon citratus) koja je istaknuta u kambodžanskoj, vijetnamskoj i tajlandskoj kuhinji. Biljka daje aromu i okus limuna juhama, curryju, čajevima i drugim napitcima, a ulje se koristi u kuhanju, kao i u ayurvedi, aromaterapiji te u kozmetičkoj i parfemskoj industriji.
Istočnoindijska limunska trava, također zvana malabarska trava, porijeklom je iz Kambodže, Vijetnama, Laosa, Indije, Šri Lanke, Burme i Tajlanda, dok je zapadnoindijska limunska trava (lat. Cymbopogon citratus) porijeklom iz pomorske jugoistočne Azije. Iako se i istočnoindijska i zapadnoindijska limunska trava mogu koristiti u razne svrhe, zapadnoindijska limunska trava je najprikladnija za kuhanje, pa se stoga najviše i uzgaja.
Cejlonska citronela
Cejlonska citronela ili limunska trava (lat. Cymbopogon nardus), također poznata kao nardova trava, vrsta je limunske trave od koje se proizvodi ulje citronele. Većina je upoznata s ovim uljem kao repelentom za insekte, iako se također koristi kao sredstvo za poboljšanje okusa te u proizvodnji kozmetike i parfema. Višegodišnja je biljka koja ne može preživjeti vlažne zime. Dijeljenje i ponovna sadnja u kasno ljeto ili ranu jesen povećava šanse za ponovni rast, a tijekom zime se obavezno preporučuje unijeti ju u zatvoren prostor jer nije prigodna za uzgoj na područjima s hladnim zimama.
Zimska citronela
Zimska limunska trava ili Javanska citronela (lat. Cymbopogon winterianus) potječe s otoka Java u Indoneziji. Ova vrsta limunske trave također raste u kompaktnim, gustim nakupinama i razvija visoke, lučne stabljike lišća obojene žutom ili crvenkasto-ljubičastom bojom. Biljka zahtijeva puno sunca i vlage, a najbolje raste na pjeskovitom ilovastom tlu s dobrom drenažom i pH vrijednošću 5,8 - 8,0. Poput mnogih limunskih trava, teško je doći do održivog sjemena, što čini dijeljenje korijena najboljim načinom razmnožavanja. Biljka je višegodišnja i uzgaja se kao jednogodišnja u hladnijim područjima s hladnim zimama. Bolje podnosi hladna područja od drugih vrsta limunske trave.
Istočnoindijska limunska trava
Alternativno poznata kao malabarska trava, istočnoindijska limunska trava (lat. Cymbopogon flexuosus) također daje aromu i okus limuna, ali s toplim tonovima đumbira. Porijeklom je iz Kambodže, Vijetnama, Laosa, Indije, Šri Lanke, Burme i Tajlanda. Trajnica je koja uživa na punom suncu, visokim vrućinama i organski bogatom ilovastom tlu s dobrom drenažom. Treba puno prostora u vrtu, ali se također može uzgajati kao jednogodišnja biljka u hladnim klimama u velikim posudama. S obzirom na to da ova sorta daje visoke, ljubičaste glavice sjemena, čini atraktivnu biljku za obrub ili živicu. Često se sadi duž nasipa kako bi se spriječila erozija tla.
Zapadnoindijska limunska trava
Zapadnoindijska limunska trava (lat. Cymbopogon citratus) se također naziva uljana trava, vlaska i ukrasna limunska trava. Porijeklom je iz pomorske jugoistočne Azije. Višegodišnja je zimzelena biljka koja se zimi može "uspavati" tijekom jakog smrzavanja i nastaviti s rastom sljedeće sezone. Formira guste nakupine koje obično dosežu oko 90 cm širine i do 180 cm visine, iz kojih izbijaju duge, lučne, svijetlo zelene stabljike. Iako biljka dobro podnosi sjenovita područja i nije zahtjevna kada je u pitanju odabir vrste tla, najbolje uspijeva na punom suncu s ilovastim tlom s dobrom drenažom.
Uzgoj limuske trave
Limunska trava je jedna od biljaka koje je najlakše uzgajati, pod uvjetom da se zaštiti od hladnoće. Jelima daje lijepu, nježnu aromu i okus, a vrtu privlačno zelenilo. Uspijeva na područjima s puno sunca, čak i na vrućim južnim mjestima.
Tlo
Najbolje joj odgovara ilovasto tlo pH vrijednosti 6,5 u koje se dodaje dosta organske tvari prije sadnje. Voli bogato, dobro drenirano tlo, a kako bi se poboljšala plodnost i povećala sposobnost tla da zadrži vodu, u zemlju se dodaju kompostirani stajnjak ili odležali kompost obogaćen zemljim za sve namjene. Tolerira i loša tla, ali samo ako mu se osigura odgovarajuća vlažnost i dobra drenaža, dok tla natopljena vodom treba izbjegavati.
Prije sadnje potrebno je ispitivanjem tla odrediti potrebe za gnojivom, a zatim slijediti dane preporuke za gnojidbu. Ako je potrebno, gnojivo se nanosi na gornjih 15 cm tla. Ako se gnoji kompostom, nanosi se maksimalno 2,5 cm kompostirane organske organske tvari na 100 m2 vrtne površine. Za uzgoj limunske trave u posudama, dodaje se 1/2 količine otopine hranjivog uravnoteženog vodotopivog gnojiva 7 - 10 dana kako bi se potaknuo rast.
Klima
Limunska trava voli vruću i vlažnu klimu. Može se uzgajati kao jednogodišnja biljka u hladnijim klimama, iako će teško rasti na hladnim temperaturama. Tropska je biljka koja će se smrznuti i uvenuti na temperaturama ispod -9°C.
Vrijeme sadnje
Citronela se na otvoreno sadi u proljeće nakon zadnjeg mraza i kada se tlo zagrije, dok se u zatvorenom u posudama može uzgajati i saditi tijekom cijele godine. Ako se uzgaja u posudama, tada je moguće saditi ju tijekom cijele godine.
Slaganje kultura
Limunska trava ili citronela je biljka prirodni repelent koja odbija većinu štetnika koje napadaju druge biljke, stoga se može saditi ili držati pored bilo koje kulture koje ima slične zahtjeve za uzgojem kao ona. No, najviše joj odgovaraju blizina lavande, matičnjaka, mačje trave, melema, timijana, ružmarina, grmolike ruže, hibiskusa i konoplje.
S obzirom na jačinu mirisa i činjenicu da voli puno sunca i dobro drenirano tlo, preporučuje se sadnja uz verbenu, bosiljak, mentu ili metvicu, neven, pa čak i limun. Svi imaju kulinarska svojstva i mogu poslužiti kao mješavina začina za mnoge recepte.
Limunska trava se uzgaja u Gvatemali, Indiji, Paragvaju, Engleskoj, Šri Lanki, Kini i drugim dijelovima Indokine, Afrike, Srednje Amerike i Južne Amerike. Ako je moguće, odaberite pratioce koji rastu na istom području kao što su đumbir i kurkuma, a koji dobro uspijevaju posađeni blizu.
Druge opcije su mango, krastavac, komorač i luk, no potrebno je biti oprezan s razmakom između biljaka jer se korijenje širi. Limunska trava služi kao prirodni pokrivač tla ispod citrusa kao što su naranča, limun, mandarina, grejp i pomelo. Također je korisna biljka uz sadnju s rajčicama, paprikama i tomatillosima koji preferiraju iste uvjete uzgoja.
Faza mirovanja
Kao i većina biljaka, citronela započinje s fazom mirovanja kada temperature padnu ispod 7°C. Razvoj i rast biljke se usporava, a listovi ne razvijaju u tolikoj količini koliko u vrijeme toplih temperatura. Po dolasku toplijih temperatura, biljka se "budi" i nastavlja s rastom.
Sadnja limunske trave
Limunska trava ili citronela se sadi u proljeće, nakon što prođe opasnost od mraza. Idealna je biljka za uzgoj u dvorištu ili u posudama. Voli vruće vrijeme, stoga se uzgaja na sunčanom području i plodnom, dobro dreniranom tlu s pH 6,5 - 7,0.
Citronela je trava i razmnožava se dijeljenjem korijena, stoga cijepljenje na drugu podlogu nije moguće.
Sadnja sjemena
Sjeme citronele se teško može kupiti, pa se najčešće sade sadnice. Ako imate sreće u kupnji sjemena, ono se sadi u male posude s mješavinom namijenjenom za uzgoj sjemena i drži na konstantnoj temperaturi od 17 - 18°C. Zemlju je cijelo vrijeme potrebno održavati vlažnom, a nakon što biljka proklije i bude visoka najmanje 7 cm može se presaditi u vrt na otvoreno ili u trajnu posudu.
Sadnja sadnice
Citronela u pravim uvjetima može narasti do 2 m pa joj je potrebno dosta mjesta u vrtu zbog čega je potrebno planiranje. Ako se sadi više sadnica, potrebno je osigurati razmak od 60 cm između biljaka kako bi imale dovoljno mjesta za širenje. Iako citronela nije invazivna kao druge trave, lako se širi i može ugušiti druge biljke.
U tlo se dodaju organske tvari i ukopa dobro izbalansirano gnojivo tjedan dana prije sadnje ili presađivanja. Kako bi se posadila sadnica, potrebno je iskopati rupu dvostruko veću od širine korijenskog sustava, staviti sadnicu na mjesto sadnje, ispuniti zemljom oko korijena i čvrsto pritisnuti. Zatim se dobro zalije i održava zemlja vlažnom prvih nekoliko mjeseci.
Uzgoj u vrtu
Kada su sadnice dovoljno velike za rukovanje i presađivanje, presađuju se u veću posudu napunjenu višenamjenskim kompostom i stavljaju na svjetlo. Kad se korijenje pokaže kroz dno posude, potrebno ju je presaditi u veću posudu, što će možda biti potrebno učiniti nekoliko puta tako da biljka, na kraju, završi u posudi veličine 20 cm, prije nego je spremna za presađivanje na sunčano mjesto vani početkom ljeta.
Razmak između biljaka treba biti otprilike 90 cm jer limunska trava može narasti do 90 cm u u širinu i 180 cm u visinu ako su zalijevanje, gnojivo i uvjeti za uzgoj optimalni. U hladnijim područjima ne preporučuje se sadnja limunske trave na otvoreno.
Uzgoj u stakleniku
Za uzgoj limunske trave u stakleniku potrebno je emitirati minimalnu noćnu temperaturu od 4°C što je idealna temperatura za biljke koje podnose niske temperature, jer neće preživjeti smrzavanje i puno prirodne svjetlosti. Tek nakon što prođe opasnost od mraza, biljka se može presaditi na otvoreno.
Uzgoj u posudama
Limunska trava dobro raste u posudama i lako ju je premjestiti na sunčana mjesta kako se mijenjaju godišnja doba. S obzirom na to da može narasti do 2 m, ovisno o sorti, najvažnije je odabrati posudu koja će podnijeti njegovu veličinu. U slučaju sadnje citronele u posude također je potrebno koristiti mješavinu zemlje namijenjenu za sobno bilje i jednom mjesečno hraniti dobro uravnoteženim tekućim gnojivom i ne dopusti da se zemlja osuši.
Održavanje nasada
Limunskoj travi je potrebno osigurati stalnu vlagu i vodu kada se gornji sloj zemlje osuši. Osim toga i redovite prihrane, nije ju potrebno dodatno održavati. Čišćenje od korova među redovima i redovito branje će joj omogućiti da se što bolje razvija i raste.
Održavanje i njega
Jednom kad je posađena, limunska trava nije previše zahtjevna. Potrebno joj je redovita prihrana i voda te malo orezivanje kako bi se biljke držale pod kontrolom.
Zalijevanje
Najbolje vrijeme za zalijevanje limunske trave je rano jutro ili kasno poslijepodne. Nikada se ne smiju potpuno osušiti, stoga je potrebno uvijek vlažiti zemlju čim se primijeti da je gornji sloj suh. Voli bogato, vlažno i plodno tlo, što znači da se isti uvjeti moraju emitirati i u vrtu. S obzirom na to da preferira kišno vrijeme i vlažne uvjete, u sušnim područjima ju je potrebno zalijevati barem svaki drugi dan. U umjerenim područjima gdje ima dosta oborina, rijeđe uz provjeru suhoće zemlje.
Gnojidba
Kao travnata biljka, limunska trava treba gnojivo bogato dušikom za rast. Može se koristiti gnojivo u odnosu 6-4-0 sa polaganim otpuštanjem koje će hraniti biljku tijekom vegetacije. Također se može zalijevati tekućim stajnjakom koji će mu dodati hranjive tvari u tragovima, ali i dodavati ljuske jaja ili kore od banana koje mogu održavati tlo vlažnim i pospješiti bolji rast.
Razmnožavanje
Limunska trava općenito se uzgaja iz reznica ili dijeljenjem stabljike, pri čemu je dijeljenje stabljike ili korijena najčešće korištena metoda. Dijeljenjem se razmnožava kada se u kasnu jesen odrežu svi listovi, a zatim pažljivo iskopa biljka i otkrije korijenje. Nježno se olabavi zemlja oko korijenja i oštrim nožem izreže na jednake komade te se zasebno sade ili u posude ili van na otvoreno.
Ako se primijeti da je dijeljenjem "pokidan" dio korijena, možete biljke staviti u čašu vode i pustiti da korijenje ponovno izraste minimalno 2,5 cm, a nakon toga se može posaditi u posudu ili vrt s osiguranim drenažnim i vlažnim tlom s visokim sadržajem organskih tvari. Ako je potrebno, tlo se može dopuniti s 5 - 10 cm komposta i obraditi do dubine 10 - 15 cm. Limunska trava brzo raste i do sljedeće godine će se vjerojatno ponovno trebati podijeliti. Prije sadnje Biljke u posudama posebno će se morati podijeliti svake godine.
Presađivanje
Citronela se presađuje tako da se zabode vilica ili grabljice oko korijena na dubinu 12 - 20 cm, ovisno o veličini biljke, razrahli tlo, podvuku grabljice i lagano njima izvuku korijenje iz tla. Korijenska kugla se prereže na 2 ili 3 dijela, a svaki dio mora sadržavati i korijenje i stabljike kako bi biljka preživjela. U suprotnom se biljka može staviti u čašu vode i pričekati da ponovno pusti korijenje, no ako ne pusti, biljku možete baciti. Također je potrebno odrezati sve dijelove s oštećenim ili bolesnim korijenjem, a zatim presaditi na novo mjesto ili posudu.
Prorjeđivanje
Rezanje stabljika limunske trave za kuhanje donekle će zadržati biljku pod kontrolom, ali limunska trava raste tako brzo da je često potrebno dodatno prorjeđivanje. Najbolje vrijeme za pririjeđivanje limunske trave je rano proljeće, kada je biljka još u stanju mirovanja. Ako je limunska trava neko vrijeme ostavljena bez njege, vjerojatno su se nakupile mrtve stanice, listovi i stabljike, stoga je to prvo čega se treba riješiti kod prorjeđivanja, nakon čega se mogu odrezati vrhovi stabljika kako bi e rast biljke držao pod kontrolom.
Rezidba
Biljke limunske trave postaju velike i grmolike, ali jedino potrebno orezivanje je uklanjanje lišća koje žuti i odumire što daje biljci mogućnost da uloži energiju u preostalo lišće. Međutim, ako želite držati biljku pod kontrolom, redovito je podrezujte. Ako se sadi u hladnim klimama, tijekom zime, limunska trava je u fazi mirovanja uslijed čega njeni listovi posmeđe.
Preporučuje se čekanje ranog proljeća za orezivanje i rezanje svih listova sve do nježnog, bijelog dijela stabljike. Iako se možda čini ekstremno, ubrzo će se pojaviti novi svježi listovi zbog kojih će biljka izgledati još ljepše.
Priprema za sljedeću sezonu
Uzgoj limunske trave zimi je moguć samo kada su zimski mjeseci izrazito blagi s malim promjenama u temperaturi. Ako se uzgaja u područjima gdje su zime jako hladne, kako bi se zaštitile biljke koje se uzgajaju izravno u vrtu, njega citronele uključuje dijeljenje korijena prije početka hladnih vremena i ponovno presađivanje u posude te unošenje u zatvoren prostor da prezime do sljedeće sezone, kada se mogu ponovno posaditi na otvoreno. Prije ponovne sadnje, zemlja se obogaćuje dušikom, a biljke presađuju na uobičajen način.
Bolesti
Bolesti biljaka oduvijek su bile glavno ograničenje u proizvodnji usjeva, a pogotovo kod limunske trave. Iako nema puno bolesti koje ju napadaju, limunska trava se najviše bori s liječenjem gljivica.
Palež lišća
Trave su posebno osjetljive na palež lišća, a citronela nije iznimka. Promjena boje donjeg lišća, a zatim i gornjeg lišća bit će brza u vlažnim uvjetima. Dolazi do odumiranja lišća i biljka općenito postaje zakržljala i nezdrava. Kao rješenje postoji mnogo sprejeva protiv gljivica, no u većini slučajeva je potrebno aplicirati ga 3 dana zaredom svakih 30 dana.
Pjegavost lišća
Pjegavost lišća uzrokuje gljivica koja ima sposobnost zaraziti cijeli usjev. Male smećkaste mrlje pojavljuju se u početku tijekom srpnja, a s vremenom se povećavaju u duge mrlje duž vrhova i rubova lišća. U slučaju ozbiljnih infekcija, cijelo lišće se suši, što rezultira značajnim smanjenjem proizvodnje lišća i ulja. Topli i visoki vlažni uvjeti pogoduju bolesti koja se može liječiti prskanjem pesticidima.
Antraknoza
Limunska trava je osjetljiva i na antrakozu. Tamne lezije pojavljuju se na mladom lišću osobito nakon dugotrajne kiše u vlažnim uvjetima. Dolazi do djelomičnog odumiranja lišća, što uzrokuje zastoj u rastu citronele. U teškim slučajevima, svi listovi su zaraženi i biljka će vjerojatno uvenuti.
Kako bi se to spriječilo, potrebno je osigurati dobar protok zraka između biljaka i barem 6 sati sunca dnevno te fungicidni sprej na bazi bakra dok novo lišće niče kao preventivu.
Hrđa
Početni simptomi su sitne, svijetlo žute mrlje koje se razvijaju u smeđe mrlje i izdužene smeđe lezije nalik prugama koje se podudaraju s lisnim žilama i razvijaju se na obje strane lista. Razvoj lezija može biti znatan, s lezijama koje se spajaju i stvaraju velike pjege na lišću ili plamenjače i uzrokuju prerano odumiranje lišća.
Glavni negativni učinci hrđe su defolijacija i slab prinos lišća i ulja. Bolest obično nije kobna za limunsku travu, iako defolijacija može biti ozbiljna. Uvjeti koji pogoduju razvoju bolesti su velika količina oborina, visoka vlažnost zraka i visoka temperatura zraka.
Štetnici
Iako je možda limunska trava prirodni repelent za većinu štetnika, ipak ju napadaju paukove grinje koje vole njeno lišće.
Paukove grinje
Grinje žive na donjoj strani biljaka i buše rupe u lišću. Malene su i primjetnija je njihova mreža nego sami insekti. U velikom broju, paukove grinje mogu ubiti biljku, no ako su tek počele napadati biljku, pomoći će špricanje vodom svaki dan tjedan dana i rezanje jako zaraženog lišća.
Brašnasta stjenica
U sušnim mjesecima mogu se primijetiti odrasle jedinke u blizini baze biljke koje sisanjem soka izazivaju sušenje. Potrebno je usvojiti sanitarne mjere, a mjesto sadnje se treba očistiti od korova te ukloniti i uništiti sve osušene stabljike. Zahvaćena područja se tretiraju lokaliziranom primjenom emulzije češnjaka na zahvaćena područja.
Nematode
Iako nisu jako štetne za limunsku travu ipak mogu uzrokovat oštećenje korijena čime se posljedično uzrokuje zastoj u razvoju. Primjetne su odrasle jedinke, a zaštita uključuje pravilan plodored, sadnju sorti koje su otporne i prirodni repelenti, primjenu biopreparata i termičku sterilizaciju.
Upotreba limunske trave
Limunska trava je biljka čije se lišće i ulje koriste za izradu lijekova, ubijanje klica i kao blagi adstrigent. Osim u medicinske svrhe, čini stalnu postavu začina u tajlandskoj i vijetnamskoj kuhinji gdje se dodaje u mnoga jela.
Berba
Biljke limunske trave se obično koriste kao ukrasne biljke, ali se mogu brati do tri puta godišnje za ekstrakciju ulja koje se koristi za antibakterijske, antimikrobne, antifungalne i protuupalne proizvode gdje se biljka reže do baze. Nakon 7 - 8 mjeseci, kada biljka u potpunosti naraste, lišće se može rezati prvi puta i to što je moguće bliže bazi, nakon čega se takva berba može ponoviti svaka 3 - 4 mjeseca.
Za potrebe kuhanja i začinjavanja hrane, limunska trava se može brati u bilo koje vrijeme tijekom vegetacijske sezone, dok se u hladnijim područjima obično bere pri kraju sezone, neposredno prije prvog mraza. Sobne biljke se također mogu brati tijekom cijele godine.
Najjestiviji dio biljke je pri dnu stabljike, gdje se biljka i reže. Prvo se režu starije stabljike debljine između 6 mm - 1 cm što bliže korijenu ili odreže stabljika u razini tla. Peteljka se može i zavrtati i povlačiti. Nakon što se poberu stabljike, uklanja se i odbacuju drvenasti dijelovi, kao i lišće (osim ako se ne namjerava koristiti i sušiti za čajeve ili juhe).
Sušenje
Za sušenje stabljika ili listova, potrebno je limunsku travu izrezati na komade dok je biljka još svježa, jer mogu postati mrvičasti i teško ih je rezati kada su suhi. Listovi se odvajaju od peteljki i polažu na na papirnate ručnike ili na pladanj te stavlja na suho mjesto izvan izravnog sunca. Kad se potpuno osuši, sprema se u staklenku na hladno i tamno mjesto.
Druga metoda koja se može koristiti za sušenje limunske trave je metoda sušenja u pećnici. Imajte na umu da pećnica mora imati nisku temperaturu kako se delikatne stabljike ne bi ispekle. Za ovu metodu potrebni su papir za pečenje, lim za pečenje i pećnica (najniža moguća temperatura).
Obavezno ju provjeravajte dok se suši. Čim postane suha i hrskava, gotova je. Ova metoda odlično funkcionira, ali može utjecati na okus limunske trave, osobito ako temperatura postane previsoka. Prednost metode je što je brža od sušenja na zraku i jednostavna je.
Skladištenje
Svježa limunska trava se čuva u hladnjaku, labavo zamotana u navlažene papirnate ručnike, 7 - 10 dana. Za dugotrajnije skladištenje, biljku je potrebno zamrznuti.
Limunska trava nema listove, pa se sušene stabljike mogu skupiti u svežanj i pohraniti u staklenku ili drugu posudu s hermetičkim poklopcem na hladnom, tamnom i suhom mjestu kako bi se što duže sačuvao okus.
Kulinarstvo
Na Tajlandu, Laosu i Vijetnamu kuhari usitnjavaju citronelu i kombiniraju s češnjakom, limetom i drugim biljem kako bi napravili gustu curry pastu koja je sastavni dio njihove kuhanje. Otočne kulture južnog Pacifika također uzgajaju citronelu s namjenom pripreme raznih jela.
Iako se listovi donekle koriste u čajevima, vlaknaste stabljike i mala lukovica u podnožju trajnice sadrže najviše okusa. Drvenasti i žilavi, obično se maceriraju u uljima i drugim začinima i kasnije uklanjaju. Slično tome, svežanj se može vezati i kuhati u temeljcu kako bi se dobila esencija. Aroma citronele može biti jača od bilo kojeg citrusa, a u okusu se osjete i naznake mente.
Kozmetika
Eterično ulje citronele ima protuupalna svojstva, smanjujući crvenilo, upalu, svrbež i otekline. S obzirom na to da je biljka bogata antiseptičkim i adstringentnim svojstvima, često se može naći u sastavu kozmetike namijenjene postizanju meke, zategnute i blistave kože.
Medicina
Lišće i ulje citronele koriste se za izradu pripravaka i lijekova za liječenje grčeva probavnog trakta, bolova u trbuhu, visokog krvnog tlaka, povraćanja, kašlja, bolnih zglobova (reumatizam), groznice, prehlade i iscrpljenosti.
Zanimljivosti
Limunska trava se koristi za tjeranje komaraca i privlačenje medonosnih pčela. Također je solidan prehrambeni izvor željeza, magnezija i cinka. Često se koristi zbog svog rashlađujućeg učinka na tijelo. Može se uzimati oralno ili lokalno za ublažavanje bolova u mišićima.
Biljka se tradicionalno koristila tijekom određenih vjerskih obreda za pročišćavanje, prosperitet, bolje pamćenje i druge svrhe. Vjeruje se da njegov miris tjera negativnu energiju i omogućuje profesionalni uspjeh.
Foto: alondav / Pixabay
Odgovori