Rotkvica (lat. Raphanus sativus L. var. radicula DC.) jednogodišnja je povrtnica poznata po svojoj ružičasto crvenoj boji. U narodu se ustalio i naziv vrtna rotkva, iako te dvije biljke nisu iz iste porodice. Rotkvica pripada porodici kupusnjača tj. krstašica (Brassicaceae). Poznatije biljke koje također pripadaju porodici su brokula, kupus i kelj. Jedna je od čestih povrtnica koja se lako i efektivno može uzgojiti i za osobne potrebe. Osim toga, nije zahtjevna ni za komercijalan uzgoj i popularna je zbog zdravih i hranjivih tvari.
Rotkvica je jednogodišnja zeljasta biljka. Uzgaja se zbog hipokotila koji je ružičasto crvene boje s bijelim donjim dijelom. Taj se dio postepeno ili naglo sužava i pretvara se u pravi korijen. Može biti okruglast i pravilan ili izduženog i uskog oblika. Gornji dio čini lisnata okrugla rozeta. Lišće je zelene boje, lagano nazubljeno i hrapavo na površini. Stapka lista je kratka i može narasti do 20 cm visine. Cvjetovi su pravilni i skupljeni u grozdaste cvatove. Čaška ima četiri latice bijele ili svijetloljubičaste boje.
Cvate u svibnju ili lipnju, a moguće i ranije zbog ranije sjetve. Plod su male mahune pune sitnog, crvenkastog sjemenja. Mahune su zrele kada se osuše i počnu pucati.
Smatra se da rotkvica potječe iz južne Azije. Slične vrste se u divljini mogu tamo naći pokraj rijeka. Ime joj potječe od staroperzijske riječi "raphe" što znači "brzo se pojaviti" zbog brze klijavosti sjemenki. Danas je rasprostranjena po cijelom svijetu i lako se uzgaja. Osim toga, postala je neizostavni dio gastronomije pogotovo u proljeće jer se može rano sijati i brzo se dobiva plod.
Srodnici
Vrste rotkvica
Tijekom dugogodišnjih uzgoja, uzgojene su sorte rotkvice koje najbolje odgovaraju određenom klimatskom području. Također, miješanjem su dobivene vrste koje se razlikuju po duljini i boji. Mogu biti pravilno okrugle ili se izduživati u ovalnom obliku. Također, boja može varirati od svjetlije do tamnije ružičasto crvene. Mogu se razlikovati i po vremenu za sjetvu pa se rane sorte siju u proljeće od ožujka, a kasne sorte se uzgajaju od listopada i imaju duže vrijeme vegetacije. Na našim se prostorima uzgaja nekoliko vrsta, a sljedeće su neke od najpopularnijih.
Jolly
Jolly je rana vrsta okruglastog korijena. Kora je tamnije crvene boje, a meso je sočno i nježno ružičasto. Kada je zrela, veoma je sočna, ali previše tekućine može naštetiti korijenu. Zbog ranije sjetve, osjetljiva je na preveliku vlažnost zbog koje korijen može pucati. Listovi su joj kraći i uspravni, a dobro podnose hladnoću do -5°C tijekom vegetacije.
Saxa
Saxa je starija vrsta, srednje ranog dozrijevanja i crvene kore. Ime vegetaciju od mjesec dana. Kora je glatka i tanka, a meso bijelo. Lako se uzgaja i na otvorenom i u stakleniku. Sočna je i nema jak okus, pa rijetko razvije gorčinu. Odlična je za popunjavanje praznina u vrtu, a može se uzgajati i u teglama na balkonu.
Ledena svijeća
Ledena svijeća je stara vrsta koja se slabije uzgaja. Korijen joj je vretenast i bijele boje, a sočan je i ima aromatičan okus. Lako se uzgaja na otvorenom i tijekom hladnijeg vremena. Plod joj može biti dug do 20 cm i razlikuje se od drugih rotkvica.
Flamboyant
Flamboyant je srednje rana rotkvica koja ima bijelo meso i neutralnog okusa. Duguljasta je i uska, a meso je svijetloružičaste boje. Veoma je izdržljiva i može podnijeti niže temperature. Može se sijati od ožujka do rujna, pa je povoljna za popunjavanje praznih površina u vrtu. Potrebno ju je redovito prorjeđivati i održavati tlo vlažnim kako plod ne bi bio suh.
Uzgoj rotkvica
Rotkvica vrlo brzo sazrijeva i ima kratko vrijeme vegetacije, pa nije potrebno puno vremena i pažnje potrošiti na njezin uzgoj. Ipak, kod komercijalnog uzgoja je važno voditi računa o slaganju kultura i njezi nasada, pa evo nekoliko savjeta kako poboljšati uzgoj.
Tlo
Rotkvica ima plitak i razgranat korijen, pa najbolje uspijeva na rahlim i humusnim tlima. Može podnijeti i slabije kiselija tla, ali kvaliteta tla doprinosi kvaliteti ploda. Važno je da je tlo dobro drenirano i da ne razvija pokoricu nakon navodnjavanja kišenjem. Osnovna obrada tla je u jesen ili kasno ljeto, ovisno o doba sjetve. Za ranu proljetnu sjetvu tlo se ore u jesen te se odmara do proljeća. Neposredno prije sjetve potrebno ga je dobro usitniti i očistiti od korova ili pretkulture. Za jesensku sjetvu tlo je potrebno dobro očistiti od pretkulture i usitniti.
Klima
Rotkvica je biljka umjerene klime. Iako može rasti u svim dijelovima godine, na našim prostorima joj najviše odgovaraju travanj i rujan. Tada je temperatura srednje i optimalna te se povećana vlažnost. Danas postoje mnogi hibridi koji su navikli na rast u drugačijim klimama, ali većina ih se može uzgajati u kontroliranim uvjetima.
Vrijeme sadnje
Rotkvica je jako izdržljiva vrsta, pa njezina sjetva ne ovisi puno o lošijim vremenskim uvjetima. Vrijeme sjetve ovisi o vrsti koja se uzgaja.
Rane sorte se siju već u proljeće, čim se ugrije tlo i postane spremno za obradu. Mogu klijati pri temperaturi od 5°C, a podnose temperature do -4°C. Sjetva ranih sorti započinje već tijekom ožujka, a može trajati do svibnja. U toplijim mediteranskim krajevima sjetva može započeti i u veljači.
Neke sorte se mogu sijati tijekom cijele godine, pa čak i pri višim temperaturama. Optimalna temperatura za sjetvu rotkvice je 17°C. Kasnije sjetve se siju u rujnu ili do početka listopada.
S obzirom na to da je klijavost brza, u toplijim se krajevima može posijati do kraja listopada. Također, ima kratku vegetaciju te sazre već za 30 dana.
Slaganje kultura
Što se tiče plodoreda, kako bi imala što bolji prinos, rotkvica se na isto područje sije svake 3 godine.
Rotkvica se dobro slaže s biljkama koje rastu brzo i imaju plitak korijenov sustav. Primjerice, uz zelenu salatu ili rukolu, koje su također biljke s plitkim korijenovim sustavom i brzo rastu. Također preferiraju slične uvjete uzgoja i sade se u kratkom vremenskom razdoblju, što ih čini idealnim partnerima za sadnju uz rotkvicu.
Rotkvica se može sijati zajedno s mrkvom što olakšava prorjeđivanje mrkve. Naime, rotkvica brzo dozrijeva i bere se prije mrkve, pa se njezinom berbom otvara prostor za sijanje mrkve. Također, obje kulture dobro podnose lagano kiselija tla.
Osim mrkve, dobro se slaže s rajčicom i tikvama (bundevom ili bučom, hokaido tikvom, butternut tikvom). Grašak je dobar izbor predkulture jer je korjenasto gnojivo što znači da njegovi korijeni pomažu u povećanju količine dušika u tlu, koji je važan hranjivi sastojak za rast rotkvice. Grašak također može pomoći u suzbijanju korova i privlačenju korisnih insekata, kao i peršin.
Kao i kod drugih usjeva, rotkvica se također može kombinirati s biljkama koje doprinose ekološkom sustavu vrta, kao što su privlačenje korisnih insekata ili odbijanje štetnika. Primjerice, biljke poput nevena, bosiljka, kamilice i kadulje mogu privući pčele i druge korisne insekte koji će pomoći u oprašivanju i borbi protiv štetnika.
Rotkvicu nije dobro sijati neposredno uz ili nakon kelja, kupusa i repe zbog sličnih bolesti i štetnika koji napadaju tu vrstu. S druge strane, biljke koje također mogu biti štetne za rast rotkvice su češnjak ili luk, koji se natječu za iste hranjive tvari u tlu. Također se ne preporučuje uzgoj rotkvica uz krastavce ili tikvice, jer ove biljke mogu uzrokovati stvaranje vlage koja može dovesti do truljenja korijena rotkvice. Rotkvica može privući štetnike poput kupusove muhe, što može negativno utjecati na rast i zdravlje nekih biljaka poput vrbovice.
Faza mirovanja
Rotkvica je jednogodišnja biljka koja ne prolazi kroz fazu mirovanja kao što to čine mnoge višegodišnje biljke tijekom zime. Ova biljka ima brz rast i kratak vegetacijski ciklus, što znači da klijanje sjemenki, razvoj biljke, cvjetanje i formiranje sjemenki obično traju oko 6 - 8 tjedana. Nakon što biljka sazrije, neće više rasti i umjesto toga se razvijaju sjemenke koje se mogu koristiti za uzgoj nove generacije rotkvica sljedeće sezone. Zato je važno brati rotkvice kada su zrele kako bi se spriječilo da biljka pređe u fazu razvoja sjemena i postane drvenasta i neukusna.
Sadnja rotkvica
Rotkvica se kao kultura može sijati u proljeće i jesen. Sjetva je jednostavna i nije potrebno mnogo preduvjeta da bi urod uspio. Također, pri optimalnim uvjetima, brzo klija i raste. Postoji nekoliko preduvjeta kojima se rodnost i plodnost mogu povećati, a donosimo ih u nastavku.
Sadnja sjemena
Rotkvica se najčešće uzgaja iz sjemena zbog brze klijavosti. Naime, sjeme rotkvice je veoma klijavo i u težim uvjetima, pa je idealno za uzgoj na otvorenom. Sije se preciznim sijačicama za sitno sjemenje uz razmak od 15 - 20 cm između redova plitko, do 1,5 cm dubine. Posijano sjeme nije potrebno posuti zemljom, ali je bolje kao bi se zaštitilo od ptica. Sije se u obrađeno tlo koje je do 10 cm dubine razrahljeno i očišćeno od korova.
Važno je sijati u pravilan plodored zbog lakše njege tijekom rasta. Ako se sije prije predviđenog vremena za optimalan rast, preporučuje se zaštita folijom za uzgoj povrća. Optimalna sjetva je do 350 sjemenki / m2.
Sadnja sadnice
Rotkvica je biljka koja brzo klija i u optimalnim uvjetima može proklijati za 5 dana. Najčešće se zato sije na krajnje mjesto uzgoja jer nema potrebe za kasnijim presađivanjem. Također, najvažniji dio rotkvice je korijen zbog kojeg se i uzgaja, pa bi kasnije presađivanje moglo naštetiti rastu. Sadnje sadnice eventualno se može obaviti tijekom prorjeđivanja kada se sadnice koje su izvađene iz zemlje mogu presaditi na novo mjesto. Sadnja sadnice se može obaviti do 10 dana nakon sjetve.
Kalemljenje
Rotkvica je zeljasta jednogodišnja biljka, tako da se ne može cijepiti na druge biljke kako bi se uzgojila. Genetskim su miješanjem dobiveni hibridi koji se uzgajaju zbog bolje rodnosti ili veće kvalitete ploda. Kod uzgoja više vrsta na manjem području koje se dodiruje, može doći do miješanja sorta, pa je potrebno ostaviti razmak od barem 2 m između 2 usjeva rotkvice.
Uzgoj u vrtu
Rotkvica se uzgaja na otvorenom u ravničarskim, ali i brežuljkastim predjelima. Voli izravnu sunčevu svjetlost, pa je dobro da nije u potpunosti zaklonjena od sunca. Kao glavna kultura mora se sijati u pravilne plodorede, ali za osobne potrebe može se sijati na rubne dijelove ili popunjavati praznine u vrtu. Zbog niskog rasta, prigodna je i za sjetvu među drugim kulturama.
Rotkvica koja se sije na otvoreno osjetljiva je na prevelike hladnoće, ali i vrućinu. Iako postoje neke vrste koje prezimljavaju, većinu treba zaštitit agrotekstilom od snijega. Rane sorte nisu otporne na visoke temperature, pa brzo procvjetaju i gube hranjive vrijednosti.
Uzgoj u plasteniku
Rotkvica je popularna namirnica za uzgoj u stakleniku u kontinentalnoj klimi. Ako želimo osigurati optimalne uvjete kako bi plod čim prije bio spreman za konzumaciju, staklenik je dobar izbor u hladnijim i promjenjivim mjesecima. Rotkvica se može sijati i u nižem stakleniku gdje su prvenstveno napravljene gredice i tlo je obrađeno frezom. Sije se ručno i prorjeđuje se nakon 3 tjedna. Optimalna temperatura je oko 17°C te se u tim uvjetima berba može očekivati i za 30 dana. Također, važno je održavati vlažnost na 60% vodnog kapaciteta navodnjavanjem. Popularno se zalijeva orošavanjem redova koje ravnomjerno raspodjeljuje vodu na većoj površini.
Uzgoj u posudama
Rotkvica je idealna povrtnica za uzgoj u balkonskim teglama. Za uzgoj u tegli potrebno je odabrati okruglaste vrste kraćeg korijena. Optimalno je koristiti povišenu gredicu, ali se može uzgajati i u teglama od 50 cm dubine.
Kod uzgoja rotkvice u tegli, mora se ostaviti 5 cm između svake biljke. Posuda mora imati dobru odvodnju, a koristi se rahla i humusna zemlja. Bolje je odabrati istočni ili zapadni dio balkona na kojem će svjetlost dobivati tijekom jednog dijela dana, ali neće biti izložena izravnom suncu.
Također, s obzirom na to da se uzgaja u zatvorenom prostoru, važno ju je zalijevati svaka dva dana. Najbolje joj odgovara večernje zalijevanje kišnicom.
Održavanje nasada
Kod održavanja rotkvice potrebno je voditi računa o pravilnom navodnjavanju i sprječavanju korova. Navodnjavanje je potrebno obavljati svakodnevno kod dužih sušnih razdoblja i optimalno je koristiti kišnicu. Kod održavanja polja od korova, važno je sijanje u pravilne plodorede kako bi se prostor između redova mogao kositi. Osim toga, nije ga potrebno micati između rotkvica jer relativno brzo dozrijevaju i mogu se prije razviti. Osim toga, potrebno je drljačama razbijati pokoricu nakon okišnjavanja kako se ne bi usporio rast.
Održavanje i njega
Kod održavanja nasada rotkvice, najveću pažnju treba pridodati prorjeđivanju. Osim toga, postoji još nekoliko savjeta kako pomoći da se dobije bogat i kvalitetan urod.
Zalijevanje
Iako prevelika količina vode koja se zadržava na području rasta rotkvice može uzrokovati pucanje korijena, nedostatak vode uzrokuje smanjene prihode. Rotkvica u sebi ima veliki udio vode, pa je tijekom vegetacije osjetljiva na količinu vode. Važno je osigurati ravnomjernu vlažnost od 60% poljskog vodnog kapaciteta. Ako se sije u sušem području ili tijekom ljeta važno je obilno zalijevati urod i prekrivati ga noću kako ne bi izgubio vlagu.
Gnojidba
Rotkvica ne podnosi dobro svježu gnojidbu stajskim gnojem, pa područja koja su svježe pognojena treba izbjegavati. Dobro će reagirati na tlo pognojeno prošle sezone na kojem je već bila pretkultura. Na siromašnim zemljištima gnojenje se može obaviti 8 do 10 dana prije sjetve te 10 do 12 dana nakon nicanja. Za to se koriste otopljena mineralna gnojiva s većom količinom dušika ili NPK gnojiva. Ako je prije sjetve rotkvice na tom području uzgajana kultura koja ostavlja mnogo dušika, kao što je grašak ili djetelina lucerna, nije potrebno dodatno prihranjivanje zbog mogućnosti smanjenja uroda.
Razmnožavanje
Rotkvica se razmnožava sjemenom. Sjeme je plod cvijeta i dozrijeva u tobolcima. U jednom tobolcu može biti od 20 - 100 sjemenki. Jako je malo i crvenkaste je boje te se lako prikuplja.
Urod rotkvice koji se koristi za sjeme se kasnije žanje, kada su tobolci osušeni i lako pucaju. Nakon sušenja tobolca, tresu se na betonski pod ili najlon i sjeme se skuplja. Potrebno ga je držati u zatvorenoj vreći prije sjetve na hladnom mjestu. Sjeme se može tretirati fungicidom prije sjetve kako bi se smanjila mogućnost razvijanja bolesti.
Presađivanje
Presađivanje rotkvice je relativno jednostavan proces. Tlo treba biti dobro rahljano do dubine od oko 15- 20 cm kako bi korijenje moglo lakše prodrijeti u tlo. Također se preporučuje primijeniti gnojivo za povrće ili kompost kako bi se poboljšala kvaliteta tla i pružile dodatne hranjive tvari biljkama. Prije vađenja biljke, potrebno ih je dobro zaliti kako bi se osigurala dobra hidratacija biljaka i lakše vađenje iz posude ili prijašnjeg mjesta. Također se preporučuje izvaditi biljke iz posuda nekoliko sati prije sadnje kako bi se korijenov sustav mogao oporaviti i spriječio šok biljaka tijekom presađivanja.
Zatim se naprave rupe otprilike jednake dubini u kojoj su sadnice rasle u posudi i sade sadnice pazeći da se ne ošteti korijen. Nakon sadnje, sadnice je potrebno dobro zaliti.
Pomlađivanje
Rotkvice su jednogodišnje biljke koje imaju kratku vegetacijsku sezonu, pa ih nije potrebno pomlađivati na isti način kao trajne biljke. Međutim, ako rotkvice postaju drvenaste može ih se pomladiti skraćivanjem stabljike na pola ili na trećinu duljine što će potaknuti novi rast lišća i rotkvica.
Prorjeđivanje
Prorjeđivanje rotkvica se preporučuje vršiti redovito kako bi se osiguralo optimalno zdravlje i rast biljaka te kvalitetan urod. Rotkvice koje rastu preblizu jedna drugoj natječu se za hranjive tvari i vodu, što može uzrokovati da ostanu manje ili da se ne razviju u potpunosti.
Idealno bi bilo da razmak između rotkvica bude oko 5 - 7 cm. Kada biljke narastu do visine od oko 2,5 - 5 cm, mogu se početi prorjeđivati. Izvlači se višak biljaka iz zemlje tako da se ostavlja razmak od oko 5 - 7 cm između svake biljke.
Rezidba
Kod rotkvice je važno prorjeđivati gušći nasad za pravilan razvoj korijena. Biljke se mogu prorjeđivati već 14 dana nakon sjetve kako bi se između svake biljke ostavilo 5 cm razmaka. Može ih se sijati i u razmaku od 14 dana između već posijanih jedinki kako bi novi nasad dobio prostora vađenjem zrelih rotkvica. Biljke koje su prorjeđivanjem uklonjene mogu se presaditi na novu lokaciju.
Zaštita od vjetra
Rotkvice su otporne na vjetar i nisu posebno osjetljive. Međutim, ako se sade u područjima sklonim jakim vjetrovima, neke mjere opreza mogu biti korisne.
Najbolji način zaštite rotkvica od jakih vjetrova je korištenje zaštitnih materijala poput mreže ili tkanine koja će zaštititi biljke od jakih vjetrova, ali im i omogućiti da nastave rasti bez prevelike nagle izloženosti udarima vjetra. Druga opcija je sadnja rotkvica u skupinama, s određenim razmacima kako bi se smanjio utjecaj vjetra. Na taj način se može smanjiti utjecaj jakih vjetrova na biljke i osigurati njihov optimalan rast i razvoj.
Priprema za sljedeću sezonu
Priprema tla za sadnju rotkvica sljedeće sezone započinje nakon žetve ili ubiranja plodova na kraju sezone. Prvi korak je uklanjanje ostatka biljaka iz vrta kako bi se spriječio razvoj bolesti i štetnika tijekom zime. Nakon toga, tlo treba očistiti od korova i drugih biljnih ostataka. Zatim, se dodaje organska tvar poput stajskog gnoja, komposta ili lišća u tlo kako bi se poboljšala struktura tla i obnovile hranjive tvari.
Važno je provjeriti pH vrijednost tla kako bi se osiguralo da je u optimalnom rasponu za uzgoj rotkvica, između 6,0 i 7,5. Nakon toga, tlo se treba okopati kako bi se organska tvar i hranjive tvari umiješale u tlo. Rotkvice preferiraju labavo i dobro drenirano tlo, pa je važno osigurati da je tlo dobro razbijeno prije sadnje. Konačno, prekriva se malčem kako bi se zadržala vlaga i spriječio rast korova tijekom zime.
Bolesti
Osim loših uvjeta za rat, postoji nekoliko bolesti koji mogu naškoditi urodu i dati plodove loše kvalitete. U nastavku slijede najpoznatije i način kako se obraniti od njih.
Bijela hrđa
Bijela hrđa je gljivična bolest koja prvenstveno napada list. Njezina prisutnost vidljiva je kada se na naličju lista počnu pojavljivati svijetlozelene mrlje. List s vremenom bubri i bolest se širi i na druge dijelove biljke koja se s vremenom suši i propada. Bolest se lako razvija za vrijeme dužih kišnih razdoblja. Preventivno ju je najbolje ukloniti upotrebom fungicida i sjetvom provjerenog i tretiranog sjemena.
Kila
Kila je bolest koja se javlja i kod drugih kupušnjača. Prvenstveno napada korijen i vidljiva je kao mjehuri koji rastu na samom korijenu i plodu. Gljivica koja uzrokuje te izrasline je rijetka, ali može uništiti velik dio usjeva. Najbolje se zaštiti provjerenim sjemenom i tretiranjem fungicidima. Na površini na kojoj su bile zaražene biljke preporučeno je izbjegavati uzgoj rotkvice sljedećih 8 godina.
Peronospora
Peronospora je bolest koja se lako širi s drugih kultura kod povećane vlažnosti. Bolest se manifestira na lišću kao žute mrlje s masnim odsjajem. Nakon nekog vremena se šire na cijelu biljku i netretirani usjev može pretrpjeti veću štetu. Usjev se može tretirati fungicidima, ali postoje i ekološke mjere, kao što je tretiranje vodom u kojoj je otopljena kora luka.
Trulež korijena
Trulež korijena javlja se dok je biljka još relativno mlada i nije razvila plod. Mlade biljčice se nedugo nakon klicanja počinju sušiti, a korijen izvađen iz zemlje je truo. Najvažnije prevencija je pravilno zalijevanje i pravilan odvod vode. Ako se bolest pojavi dok je usjev mlad, potrebno ga je uništiti i spaliti, tretirati zemlju fungicidima, pa ponovno posijati.
Štetnici
Rotkvica nije otporna ni na štetnike, a neki od najpoznatijih napadača su:
Proljetna kupusna muha
Proljetna muha se pojavljuje tijekom svibnja i može uzrokovati značajnije štete na urodu. Ženka polaže jajašca plitko u tlo i ličinke se hrane mladim izdancima i korijenjem onemogućavajući biljci rast. Kako bi se borili protiv muhe, uz rotkvicu se može posijati celer ili neven. Kod veće pojave urod je potrebno tretirati insekticidom.
Repin buhač
Repin buhač je insekt koji napada i rotkvicu. Njegove ličinke ostaju u tlu i lako se mogu preseliti na rotkvicu ako se uzgaja nakon repe. On svoje ličinke ostavlja na lišću i one se hrane sokovima iz biljke. U stabljici rade kanaliće koje suše listove i onemogućavaju pravilan razvoj. Veću najezdu potrebno je ukloniti upotrebom insekticida.
Kupusov moljac
Kupusov moljac je neugledan leptir koji sam po sebi ne šteti biljci. Ipak, na listove odlaže jajašca iz kojih se razvijaju ličinke. One se hrane lišćem i u velikoj najezdi mogu nanijeti veliku štetu urodu. Listići se s vremenom suše i urod propada. Leptiri se otjeraju dimljenjem, a ličinke se uništavaju insekticidima.
Upotreba rotkvice
Rotkvica je jedna od prvih povrtnica koja se jede svježa u proljeće, pa ne čudi da ima značajnu ulogu u gastronomiji. Osim toga, dobro je poznata i u narodnoj medicini.
Berba
Rotkvica se bere kad je zrela i prije nego što procvjeta jer nakon cvjetanja gubi dobar okus i plod postaje drvenast. Berba ovisi o razvoju korijena, ali općenito se bere kada hipokotil naraste više od 15 mm u promjeru. U kontinentalnim krajevima, berba može trajati od travnja do rujna, dok u mediteranskim krajevima i duže.
Rotkvica se na većim otvorenim površinama bere mehanički vađenjem cijelog korijena. U zatvorenom uzgoju ili za osobne potrebe bere se ručno čupajući cijelu biljku. Jako je važno paziti na sočnost plod i brati prije cvjetanja kako bi se osigurala kvaliteta uroda.
Skladištenje
Nakon berbe, rotkvica se pere u vodi od blata koje je ostalo na korijenu. Tada se stavlja u letvarice ili PVC ambalažu. Može se prodavati vezana u snopove ili bez lišća. Važno ju je čim prije konzumirati jer stajanjem gubi sočnost. U hladnjaku se može čuvati maksimalno 7 dana dok se ne smežura.
Kulinarstvo
Rotkvica je bogata vodom i ima malo kalorija, pa se smatra dijetalnom hranom. Njezin se korijen jede svjež i čitav, potrebno ga je isprati i po želji začiniti. Jede se u salatama ili kao samostalan prilog. Rotkvica se može i pirjati i dodati u složenac od povrća.
Osim korijena, mogu se jesti i listovi koji se kuhaju u varivu ili se blanširaju kao prilog. Zanimljivo je da se može jesti i kuhani zeleni tobolac, kao dodatak varivima.
Medicina
Rotkvica je u narodnoj medicini poznata po svojstvu pročišćavanja krvi, pa se koristi kao pomoć kod bolesti jetre. Smatra se izvanrednim lijekom protiv žutice. Osim toga, bogata je vodom i pomaže u radu crijeva.
Rotkvica ima i jako pozitivna svojstva za kožu. Zdrobljene sjemenke koriste se za liječenje vitiliga, a od plodova se radi maska za kožu koja joj vraća sjaj. Osim što je stari narodni lijek za hemeroide, dodavanjem meda u rotkvicu radi se i sirup za iskašljavanje.
Zanimljivosti
Točno porijeklo rotkvice se ne zna, ali je poznata već 3.000 godina. Pretpostavlja se da je iz jugoistočne Azije što dokazuje i prisutnost biljaka sličnih rotkvici na području jugoistočne Azije na vlažnim područjima uz rijeku.
Tijekom stoljeća se proširila po cijelom svijetu, a mnoge su se vrste kultivirale kako bi se olakšao lokalni uzgoj. Danas je cijenjena zbog ranog doprinosa i male kalorijske vrijednosti.
Rotkvica je medonosna biljka i njezino cvijeće privlači pčele. Na jednom hektaru zasijane rotkvice pčele prikupe do 50 kg meda koji ima blag okus, ali se brzo kristalizira.
Zanimljiv je njezin značaj kroz povijest. Rotkvicu su stari Rimljani koristili kao plaću za radnike, a starim je Egipćanima bila obrok za robove. Grci su je prinosili kao dar bogovima, dok je u Europi tijekom srednjeg vijeka bila sinonim za svađu.
Foto: wenzlerdesign / Pixabay
Odgovori