Ružmarin

Ružmarin (lat. Rosmarinus officinalis) dolazi od latinskih riječi ros (rosa) i marinus (more), što zapravo znači "morska rosa". Njegov naziv opravdava činjenicu da mu za rast pogoduje vlaga koju donosi vjetar s mora.

Ovaj razgranati zimzeleni grm i dolazi i porodice usnača (Lamiaceae). Biljke srodne ružmarinu jesu: metvica, kadulja, majčina dušica, vrisak, lavanda...

Potječe s Mediterana, ali danas se osim u zemljama Sredozemlja uzgaja i u Engleskoj, Meksiku i SAD-u.

Grane ružmarina su uspravne i mogu narasti i do 2 metra. Listovi su suprotno položeni na drvenastim grančicama, izduženi su (duljine 2-3 cm) i uski (2-4 mm). Glatki su i tamno zelene boje, naličje im je sivkastobijelo i dlakavo. Cvjetovi na ovom grmu rastu pršljenasto na malim peteljkama i bijele su ili svijetloplave boje. Plod se dijeli na dva mala smeđa oraščića. Biljka je intenzivnog i aromatičnog mirisa.

Vrste ružmarina

Postoje dvije vrste ružmarina, one koje rastu kao uspravni grm i one koje stvaraju zemljani pokrivač. Unutar te dvije vrste postoje razni tipovi ružmarina koji se razlikuju po boji, obliku, veličini i slično. Neke najčešće vrste ružmarina jesu: Rosemary officinalis, Otvoreni ružmarin, ružmarin Rosinka...

Rosemary officinalis

Najčešće susrećemo ovu vrstu ružmarina. Ovo je vrsta koja raste kao uspravni grm i može doseći visinu 1,5-2 m. Može se vidjeti u vrtovima, ali i loncima i teglicama na balkonima i prozorskim pragovima. U proljeće ima plave, bijele, ružičaste i ljubičaste cvjetove. Ima specifičan miris te zbog toga privlači korisne insekte. Listovi ovoga ružmarina koriste se u ljekovite svrhe. Izlučuje eterično ulje koje pomaže u oporavku od bolesti i produljenju mladolikosti.

Otvoreni ružmarin

Ovaj ružmarin možete prepoznati po sferičnoj krošnji. Lišće ima karakteristiku mijenjanja boje iz svijetlo zelene tijekom proljeća do plavkaste u jesen. Zbog odlične sposobnosti rasta ( do 1,5-2 m) koriste se za oblikovanje živica.

Ružmarin Rosinka

Izdanci ove biljke prekriveni su gusto raspoređenim lišćem. Visina stabljike je najviše do 40 cm. Listovi su mu tamnozelene boje, linearnog kopljastog oblika. Ako se odlučite za sadnju ružmarina u loncu ili teglici, ova vrsta je odličan izbor. Mase je oko 50 g po jednom grmu.

Sadnja ružmarina

Prirodno ružmarin možemo vidjeti na sunčanim i kamenitim područjima u priobalnim područjima. Međutim, ružmarin možete saditi i u vrtu kao začinsku, ljekovitu biljku.

Ružmarin se može saditi iz sjemena i iz reznica. Teško klija pa se preporuča sadnja iz reznica. Pri sadnji ružmarina treba obratiti pozornost na kvalitetu tla te položaj biljke u odnosu na sunce.

Vrijeme sadnje

Višegodišnja je biljka i može se uzgajati u bilo koje doba godine. Travanj je odličan izbor za sjetvu ružmarina s obzirom na to da klija puno teže od ostalih biljaka. Čak ni kada posijete svježe sjemenke ružmarina u travnju, nemojte očekivati naglo klijanje.

Sadnja iz sjemena

Ako sadite ružmarin iz sjemena, dobro je posijati svježe sjemenke ružmarina. Stručnjaci savjetuju da se ovakav način izbjegava jer je dosta zahtjevan i uglavnom neuspješan.

Sadnja iz reznica

Dobar izbor za sadnju ružmarina jesu reznice koje je najbolje uzeti u kasno proljeće s mladih grana. Reznice bi trebale biti duljine oko 8 cm, takve odrezane reznice stavljaju se u malu posudu s kompostom. Ispod posude treba postaviti tanjurić s vodom tako da kompost povuče vlagu. Kako bi osigurali toplinu biljci, posudu s kompostom i reznicom premjestite pod staklenu teglu ili na pola prerezanu plastičnu bocu. Dva mjeseca potrebno je da bi reznica ružmarina razvila korijenje i tada je spremna za sadnju. Reznice je važno saditi na udaljenosti od jednog metra, a razmak među biljkama mora biti od 0,5 do 0,8 m.

Uzgoj u vrtu

Rupe za sadnju reznica najbolje bi bilo iskopati još u jesen ili zimu.

Najbolje bi bilo ružmarin posaditi negdje gdje stalno ima sunca, međutim malo hlada neće mu naštetiti. Otporniji je od ostalih mediteranskih kultura i može podnijeti mrazove. U područjima gdje je dobra osvijetljenost ružmarin dobiva intenzivnu boju i okus.

Uzgoj u stakleniku

Ružmarin se jednako može uzgajati i u stakleniku. Navodnjavanje treba biti sustavno izmjereno i rasvjetu treba dodatno kontrolirati, prema potrebama ružmarina. Za uzgoj ružmarina, isušenje tla jednako je nepovoljno kao i njegovo pretjerano zalijevanje. Tijekom ljeta, grmlje treba zalijevati jednom dnevno. Obavezno treba izbjegavati korištenje hladne vode, primjerenija je odstajala voda, kao i za većinu biljaka.

Uzgoj u teglama

Pri odabiru teglice treba misliti na to da ružmarinu zbog snažnog korijena treba osigurati dovoljno prostora za rast. Otprilike neka budu minimalnog promjera 30 cm. Potreban je i rahli i propusni supstrat, umjesto toga možete koristiti i gotovi supstrat za mediteransko bilje.

Važno mu je osigurati puno sunca. Najbolje je staviti teglicu u blizini prozora i okrenuti prema zapadu ili jugu (potrebno mu je oko 6 sati izravnog dotoka sunca). U slučaju da takav položaj ne možete omogućiti ružmarinu, možete iznad njega staviti i lampu.

Zalijevati ga treba redovito, pogotovo kada vidite da je tlo u posudi suho, to provjerite tako da gurnete prst (5 cm u posudu). Može se zalijevati i poškropljavanjem vode po iglicama, ali ga nemojte previše zalijevati. Obavezno je paziti i na vlagu u zraku, tijekom zime, osobito u prostorijama koje se griju. Tijekom ljeta treba ga prihranjivati svaka dva tjedna, a tijekom zime jednom.

Preporučuje ih se prikratiti za 10 do 15 cm kako bi se postigao kultivar uspravnog rasta.

Tlo

Tlo u kojem će ružmarin najviše uživati je lagano pjeskovito, isušeno i ne kiselo. Ako je tlo kiselo, treba ga ovapniti. U slučaju da je tlo koje ste odabrali vrlo nabijeno i teško, onda pomiješajte zemlju s određenom količinom pijeska zbog bolje odvodnje. Potrebno mu je vapnenasto tlo i iznimno dobra drenaža. Na tlo pospite veliki šljunak ili izlomljenu ciglu, kako bi izbjegli višak vlage. Tla bogata kalcijem idealna su za ružmarin.

Temperatura

Kao što je nekoliko puta već spomenuto, ružmarin je biljka toplog podneblja i voli sunce. Međutim, unatoč toga, uspješno podnosi i niske temperature te mraz. Svejedno treba paziti u slučaju da su mrazevi praćeni vjetrom, to mu može nanijeti veliku štetu. Na temperaturama nižih od 15ºC dolazi do smrzavanja biljke.

Dobar rast ružmarina možete očekivati ako ga posadite uz zidove koji su okrenuti prema jugu ili jugozapadu. Mlade biljke je tijekom zime ipak bolje unijeti u zatvoreno. Nakon zime, u proljeće, u slučaju da izgleda spaljeno, treba ga podrezati sve do zdravih dijelova.

Uzgoj ružmarina

Briga o ružmarinu ovisi i području u kojem se uzgaja. U slučaju uzgajanja u kontinentalnim dijelovima, preporučljivo je da se uzgaja u teglama i prije pojave prvih mrazeva skloni u zatvoreni prostor. U mediteranskim područjima važno mu je omogućiti vegetaciju u područjima s puno dotoka sunca odnosno svijetla i treba ga zaštiti od propuha.

Slaganje kultura

Uz ružmarin mogu se saditi: kupus, cvjetača, kelj, koraba, brokula, sladić itd. Aromatično i začinsko bilje poput ružmarina omogućuju kvalitetniji odnos među povrćem u vašem vrtu. Svojim intenzivnim mirisima tjeraju nametnike, a neki i na sebe privuku štetnike te tako štite povrće.

Zalijevanje

Ružmarin je potrebno redovno i uravnoteženo zalijevati. Tijekom ljeta, za vrijeme vrućina, preporučeno je zalijevanje jednom do dva puta dnevno. Isto tako, važno je pripaziti da ne pretjerate, jer onda može doći do truljenja korijena odnosno propadanja biljke. Voli vlažan zrak, pa u slučaju nedostatka vlage, možete ga prskati. Prvih tjedan ili dva ružmarinu je potrebno više vode kako bi se dobro ukorijenio u tlo. Nakon toga, ako je ružmarin posađen na otvorenom, kiša će odraditi svoje. Otporan je na sušu, pa će preživjeti i ako ga ne zalijevate dugo vremena. Ružmarinu omogućite dobro drenirano tlo, jer ne voli tla koje se ne isušuju dobro.

Gnojidba

Ova zimzelena biljka ne zahtijeva posebnu gnojidbu. Ako mu date malo humusnog supstrata pri sadnji, to će mu biti dovoljno za dulje vremena. Međutim, tijekom prve godine uzgoja potrebno ga je prihraniti dva puta. Prvi puta u mjesecu travnju, s količinom od 100 do 150 kg/ha dušičnog gnojiva. Drugi puta treba ponoviti isto, već u svibnju. U kasnijim godinama  vegetacije, prihrana se obavlja po potrebi (ovisno o tlu), tada treba koristiti mineralno NPK gnojivo (200 kg/ha).

Razmnožavanje

Ružmarin se može razmnožavati na 3 načina:

1. položenicama
2. reznicama
3. sjemenom

Razmnožavanje sjemenom

Razmnožavanje sjemenom je standardna metoda sjetve ružmarina sjemenom direktno u zemlju ili naklijavanjem.

Razmnožavanje položenicama

Razmnožavanja ružmarina položenicama vrši se polaganjem grančica u tlo bez da se odvoji od matične biljke. Prije polaganja u tlo potrebno je s dijela grančice koji će biti položen u zemlju ukloniti sve listiće, a ostatak ostaviti da raste. Grančicu je potrebno učvrstiti u zemlju kako se ne bi dizala te se nastavlja s uobičajenom njegom i zalijevanjem. Tijekom vremena grančica će razviti korijenje koja se rezom može odvojiti od matične biljke i posaditi na drugo mjesto.

Razmnožavanje reznicama (pelcanje)

Najpopularniji i najlakši način razmnožavanja ružmarina je pelcanje (reznicama). Potrebno je odrezati mlađu grančicu ružmarina koja nije do kraja "odrvenila" jer je jednogodišnje grančice lakše odrezati i brže se ukorijenjuju. Stare grančice teže formiraju korijen, i proces ukorijenjivanja je sporiji. Za pelcanje birajte grančice veličine od 8 - 10 cm. Laganim povlačenjem uklonite listiće s donje trećine grančice. Dio bez listića stavite u biostimulator koji će potaknuti brže formiranje korijenja, na primjer rastvor meda.

Tako pripremljenu grančicu stavite u čašicu s vodom i ostavite na sunčanom mjestu da stoji. Svakih 4 - 5 dana promijenite vodu u čašici. Nakon formiranja korijena grančicu možete presaditi na željeno mjesto. Najoptimalnija temperatura pri kojoj se ružmarin ukorijenjuje je 18°C

Održavanje i njega

Kako biste imali ružmarin koji raste na uspješan i pravilan način važno je odvojiti vrijeme za orezivanje. Treba paziti na bolesti i štetočine koje napadaju ružmarin te ga zaštititi od korova.

Rezidba i oblikovanje

Optimalan odabir za orezivanje ružmarina je rano proljeće, no to naravno ne mora biti baš tada. Oblikovanje je jednostavno, izboje bi trebalo skratiti za dvije trećine njihove dužine, ako ga želite održavati niskim. Ako ga želite držati ao nisku ogradu onda se reže jedna polovina, a za visoku ogradu dovoljno je orezati jednu trećinu.

Berba ružmarina

Ovaj zimzeleni grm cvate dva puta godišnje, u travnju i u rujnu. Bere se u drugoj godini uzgoja. Stabljike ružmarina najbolje je brati odnosno rezati odmah ujutro nakon što se rosa osuši i prije nego što dnevna temperatura dosegne svoj maksimum.

Sušenje ružmarina

Postupak sušenja ružmarina nije zahtjevan ni kompliciran, ali važno je pridržavati  se određenih uputa kako bi bilo uspješno. Nakon branja, ružmarin je potrebno oprati i nakon toga ga staviti na papir za pečenje. U hladnjaku bi tako trebao stajati 10-ak dana.

Nakon sušenja, najbolje ga je čuvati u zatvorenim vrećicama ili posudama na hladnom i mračnom mjestu (u kuhinji ili podrumu). Od ružmarina možete praviti i vezene odnosno pletene bukete.

Skladištenje

Kako bi održali okus, miris i korisnost ružmarina važno je pravilno ga skladištiti. Najbolje je čuvati ga na hladnom i tamnom mjestu. U dobro zatvorenoj posudi ili vrećici kako vlaga ne bi mogla doprijeti do njega, jer ona uzrokuje plijesan. Na isti način čuva se i svježe i osušeno bilje, međutim osušeno ima dulji vijek trajanja.

Bolesti

Ružmarin je dosta jaka biljka koja se može oduprijeti mnogim bolestima i štetnicima. Međutim, biljke koje su iz nekog razloga oslabljene ili pod stresom mogu postati žrtvama određenih problema. Uvjeti tla najčešći je problem koji se javlja kod razvoja ružmarina, iako štetnici i gljivice mogu također ubiti ružmarin. Neki problemi koji se javljaju jesu: stres vode, zimsko ubijanje, gljivične bolesti,...

Stres vode

Nekoliko puta već smo napomenuli kako ružmarin ne podnosi previše vode, te takva tla polako ubijaju biljke ružmarina. Veći je pobornik dobro isušenog tla uz umjerenu vlagu.

Zimsko ubijanje

U slučaju da ružmarin zahvati mraz, to ga može ubiti, međutim zamrzavanje nećete primijetiti sve do proljeća kada temperatura počne rasti. Ovo možete primijetiti po gubljenju boje, sušenju i lomljivosti grančica. Ako postoji koja zdrava grančica, onda sve okolne oštećene ogranke izrežite i biljka će se oporaviti.

Gljivične bolesti

Gljivične bolesti javljaju se uglavnom kada je u pitanu mokro tlo. Javlja se truljenje korijena uzrokovano Phytophthora spp. Stabljike ružmarina postaju žute i isušuju se, a dno stabljike i korijen postaju mekani i stvaraju neugodan miris. Premještanje biljke u ovakvim situacijama može ju spasiti, jedino ako korijen nije u potpunosti oštećen.

Štetnici

Različite vrste štetnika mogu se pojaviti na ružmarinu i oni se tada hrane biljkama ružmarina. Ružmarin se uglavnom uspijeva oporaviti od štetnika, osim ako je zaraza prevelika. Kukci iza sebe ostavljaju bijelu sluz koja podsjeća na pljuvačku.

Ružmarin pošpricajte oštrim mlazom vode da bi skinuli ostatke od kukaca. Možete koristiti i insekticidni sapun. Nekoliko puta dnevno možete poprskati biljke vodom kako bi muhe i njihove ličinke manje dolazile.

Bijelih mušica se možete riješiti i uz pomoć žutih ljepljivih zamki.

Upotreba ružmarina

Ružmarin se može koristiti na puno načina. Kao začinsko bilje, kao miris u ormarima, autima ili bilo gdje drugdje. Veliku korist ima i u liječenju.

Pripravci

• čaj od ružmarina

Ružmarin u medicini

U slučaju da ste primijetili da imate slabije pamćenje nego prije, postavite ružmarin u prostoriju gdje najviše boravite. Pomaže kod menstrualnih grčeva, glavobolje i uspješno opušta mišiće. Ružmarin smanjuje razinu kortizola (hormon koji se luči tijekom stresa). Ulje ružmarina možete primijeniti kod masaže vlasišta na mjestima gdje vam se kosa prorjeđuje ili je više nema.

Ružmarin je jedan od najvećih prirodnih antioksidanata.

Eterično ulje ružmarina mora se koristiti razrjeđeno (s biljnim uljem). Ulje pomaže kod slabe cirkulacije (može se koristiti u masaži), kod kože sklone aknama i prištićima, prhuti na vlasištu i drugo.

Čaj od ružmarina možete koristiti za mršavljenje, za kosu, za cirkulaciju i drugo.

Ružmarin u kulinarstvu

Ružmarinom na razne načine možete začiniti jela koja pripremate. Često se ružmarin koristi i kao eterično ulje. U zapečeni krumpir s maslinovim uljem, možete dodati svježi ružmarin. U obliku začina možete ga koristiti u raznim marinadama, pogotovo u pripremi ribe i mesa.

Mješavina začinskog bilja, Provansalka trava, u svojim sastojcima osim origana, mažurana, čubra i timijana ima i ružmarina. Ako volite egzotičnu hranu i mirise, pokušajte spojiti nespojivo. Jabuka i čokolada odlično se slažu s ružmarinom.

Povijest

Tijekom povijesti ružmarin je bio među omiljenim biljkama. Grčki i rimski bogovi bili su njegovi ljubitelji. Čak su ga grčki učenici stavljali na glavu kada su pripremali ispite, jer se tada vjerovalo, a vjeruje se još i danas, da ružmarin potiče pamćenje.

U Engleskoj je ružmarin bio simbol vjernosti, tako je nastao i običaj kićenja odjeće ružmarinom na svadbama. Ružmarin je u starom vijeku bio posvećen grčkoj božici ljepote i ljubavi, Afroditi.

Zanimljivosti

Postoje brojni nazivi za ružmarin, neki od njih su: lucmarin, lusmarin, rabazinja, rosmarin, ruzmarin, zimorod, žmurod, sabor itd.

Možete napraviti i ružmarinovo vino tako da otkinete mladice i potom ih prelijete bijelim vinom. Nakon nekoliko dana procijedite smjesu i dobili ste ružmarinovo vino. Ono stimulira mozak, poboljšava cirkulaciju i rad bubrega. Dobar je lijek za glavobolju.

Foto: Hans / Pixabay