Održavanje i njega maslina

Nakon sadnje, započinje održavanje i njega biljke. Potrebno je obilaziti maslinik i provjeravati sadnice. Ako se promijenio položaj sadnice u odnosu na kolac, potrebno ga je ispraviti. Osim toga potrebno je i redovito obrađivanje tla.

Obrada tla (održavanje)

Obrada tla u masliniku uključuje uništavanje korova, olakšava navodnjavanje i smanjuje nepotrebno isparavanje i gubitak vode.

Obrada tla vrši se isključivo površinski jer maslina ima nisko razvijen korijenov sustav koji bi se lako mogao uništiti. Dovoljno je obraditi tlo pri površini od 10 do 20 cm u dubinu.

U godini dana dovoljne su tri ili četiri obrade tla. Prvu obradu tla potrebno je obaviti nakon berbe (potkraj jeseni i početkom zime), a sljedeće dvije do tri u proljetnim i ljetnim mjesecima.

Jesenska obrada tla uključuje istovremenu i gnojidbu tla, a obavlja se zbog prozračivanja tla i nakupljanja vode u nešto dubljim slojevima. Ako u masliniku postoji mogućnost erozije, jesensku obradu tla odgodite za kraj zime, ali obavite je prije nastupa proljetnih kiša.

U proljetnim mjesecima tlo je dovoljno isključivo malo prorahliti kako moguća oštećenja korijena ne bi utjecala na cvatnju.

Proljetna obrada tla sprječava pojavu korova, a ona se kombinira s prihranom gnojivima na bazi dušika.

U ljetnim mjesecima obavlja se plitka obrada tla kojom se uništava korov i čuva vlaga u zemlji.

Održavanje tla bez obrade

U velikom broju maslinika tlo je nemoguće obrađivati strojevima jer konfiguracija terena to ne dopušta. U tim slučajevima tlo se održava na sljedeće načine:

• polaganjem pokošene trave ili kamenja na tlo
• zaštitnim sredstvima (herbicidima)
• metodom maslina-ovce

Prednosti održavanja tla bez obrađivanja su sljedeće:

• manji gubitak vode koji bi proizašao isparavanjem
• lakše kretanje potrebnih strojeva
• manja pojava erozije
• razvoj korijenja u gornjim dijelovima zemlje što dovodi do povećanja proizvodnje

Nedostaci održavanja tla bez obrađivanja su:

• teži protok vode do potrebnih dijelova zemlje
• kada se drže ovce ispod masline, krošnja mora biti formirana na većim visinama

Važno je redovito uništavanje korova te sprječavanje pojave štetnika i bolesti. Posebnu pozornost valja obratiti na jasminov moljac i na maslinovu pipu koji mogu ozbiljno naštetiti mladim sadnicama.

Korovi u mlađim maslinicima (mlađi od dvije godine), suzbijaju se mehanički. Kontaktni herbicidi primjenjuju se isključivo u nasadima koji su stariji od dvije godine. Sistematični herbicidi primjenjuju se u maslinicima starijim od četiri godine.

Obvezno je redovito navodnjavanje mladih biljaka.

U prve dvije godine nakon sadnje krošnja se ne treba orezivati osim u slučaju pojave bujnih izbojaka koji mogu omesti pravilan rast masline. U prvim godinama sadnje moguće je isključivo uklanjanje vrha kako bi se ubrzao rast tri do četiri prijevremenih bočnih grančica.

Pinciranje se vrši tako da se izolira jedan do dva suparnička vrha grana koje će postati primarne čime se onemogućuje poticanje konkurentskih grana. Ne preporučuje se jače orezivanje grančica jer se u tom slučaju može narušiti ravnoteža podzemnog i nadzemnog dijela biljke.

Rezidba masline i uzgojni oblici masline

Rezidba je jedna od osnovnih pomotehničkih zahvata u maslinicima, a potrebno ju je provoditi od samog početka uzgoja pa kroz cijelo razdoblje. Rezidba se razlikuje (intenzitet i važnost) u prvim godinama uzgoja te kasnije, kada maslina počne ostvarivati rodnost.

Glavni cilj u tek zasađenom masliniku je oblikovanje uzgojnog oblika masline - čvrstog debla i pravilne grane. Pravilna rezidba, odnosno dobro oblikovano stablo masline, omogućuje lakše provođenje svih pomotehničkih i agrotehničkih mjera.

U nasadima koji već ostvaruju rodnost, rezidba je važna jer se njome formira uzgojni oblik masline te održava ravnoteža između razvoja novih grana za vrijeme vegetativnog rasta i zametanja plodova za vrijeme reproduktivnog rasta. Redovitom rezidbom potiče se i redovita rodnost maslina, a takvu rezidbu nazivamo rezidba na rod.

Rezidba mora biti usklađena s ostalim agrotehničkim mjerama u masliniku poput obrade tla, gnojidbe i zaštite od bolesti i štetnika.

Rezidba za uzgoj

Rezidba za uzgoj započinje od podizanja nasada (sadnje sadnica) do oblikovanja krošnje i traje sve dok stablo ne ostvari punu rodnost.

Glavni cilj rezidbe na uzgoj je:

• brzi dolazak masline u rod
• brzi rast i visoka rodnost

Rezidbom za uzgoj formira se krošnja masline koja omogućuje najbolji ulazak sunčeve svjetlosti kroz njezine grane te zauzimanje prostora za rast.

Poznato je pravilo da se krošnja masline u prvim godinama rasta ne orezuje ili su te aktivnosti svedene na sami minimum, a što ovisi o samom uzgojnom obliku masline koju maslinar ima u planu.

Mlada stabla se ne smiju jako orezivati jer bi to moglo produljiti početak rodnosti i potaknuti rast velikog broja nepotrebnih izboja. Uz to, postoji mogućnost da se poremeti odnos korijena i krošnje masline.

Pravilna rezidba u prvim godinama nakon sadnje donosi plod u trećoj ili četvrtoj godini masline.

Mlada stabla masline orezuju se kako bi se postigao željeni oblik krošnje, a to se provodi na sljedeći način:

• odstranjivanjem izdanaka i vodopija
• postizanje jednakosti kod različitih dijelova krošnje
• odstranjivanje izboja koji se pružaju s jednog dijela krošnje na drugi dio
• uklanjanje bočnih izboja na deblu (ako je planiran uzgoj samo jednog debla)
• smanjivanje konkurencije između provodne grane ili krošnje i bočnih izboja

Uzgojni oblici masline

Ne postoji jedan jedinstveni i savršeni uzgojni oblik koji bi zadovoljio sve potrebe svakog maslinara. Svaki od njih ima nekoliko prednosti i mana. Sorta masline uvelike utječe na lakše ili teže oblikovanje stabala maslina (mezanica i Levantinka se lakše oblikuju od bjelice i drobnice).

Na početku bismo odmah naglasili da nije potrebno robovati nekim određenim pa ponekad i specifičnim uzgojnim oblicima. Masline se ne može prisiliti na nametnuti uzgojni oblik pa ponekad treba slijediti i njezin slobodan rast.

Koji ćemo uzgojni oblik odabrati ovisi o sljedećem:

• razmaku kod sadnje
• načinu berbe (strojevima ili ručno)
• mogućnosti gospodarstva za iskorištavanje nasada

Na našim područjima obično su popularni ovi uzgojni oblici:

• uzgojni oblik vaze
• uzgojni oblik kuglaste krošnje
• uzgojni oblik grmolike krošnje
• uzgojni oblik vretenasti grm
• uzgojni oblik palmeta
• uzgojni oblik zavjesa

Uzgojni oblik vaze (kotlasti oblik)

Za spomenuti uzgojni oblik specifična je osvijetljenost unutrašnjosti krošnje. Ovaj oblik među sobom razlikuje oblike po visini, broju primarnih grana, građi stabla i obliku krošnje.

Kod oblika vaze razlikujemo one najpopularnije:

• stožastu vazu
• cilindričnu vazu
• višestožastu vazu
• grmoliku vazu

Svi uzgojni oblici vaze oblikovani su na principu jednog debla koji može biti različite visine, a iz kojeg se granaju grane prvog reda različito prema prostoru. Grane se nalaze nagnute pod kutem od 45 stupnjeva prema deblu, a kasnije su položene više okomito. Rodni izboji dalje se rasprostranjuju na granama koje pripadaju u drugi i treći red.

Razmak između sadnje kod ovih uzgojnih oblika je 6x7 ili 7x7 metara.

Ovaj uzgojni oblik relativno je raširen i dobro prilagođen svim položajima i sortama.

Višestožasta vaza (tal. Vaso policonico)

Ovaj uzgojni oblik zahtijeva nešto više prikupljene prakse i znanja, a osim toga, da biste ga mogli dobro oblikovati, prethodno morate imati posađenu kvalitetnu sadnicu masline i primjereni kolac koji joj služi kao potpora u rastu.

Razmak sadnje kod ovog uzgojnog oblika e 6x6 ili 7x7 metara.

Nakon što se posadi, ako nema niti jedan bočni izboj, sadnicu je potrebno prikratiti na 70 cm. Ako sadnica na visini od 70 cm ili niže ima formirane bočne izboje, nije ih potrebno orezivati. Orezuju se isključivo izboji smješteni na dnu debla.

Potrebno je odabrati buduće grane između postojećih izboja i onih koji će se pojaviti tijekom godine. Od budućih izboja odabiru se tri ili četiri koja su raspoređena na različitim granama (buduće grane). Izboje koje ćemo odabrati moraju biti međusobno udaljeni 10 do 15 cm te pod kutom od 45 stupnjeva. Ako takav kut i rast nije zadovoljen, izboje vežite za kolce koji će biti samo privremeni. Održavajte ujednačen rast izboja. Niti jedan se ne smije isticati slabijim ili bržim napretkom. To ćete postići tako što ćete ih više ili manje pomicati ili odmicati od debla ili ćete lagano prikraćivati vrhove. Ostatak izboja savija se ili pincira (zalamaju se vrhovi) i vežu se uz kolac.

Uvijek se pridržavajte pravila i u prvoj godini nikada ne orezujte stablo. Ostavljajte ga da raste slobodno bez rezidbe (jedino ako to nije potrebno).

U drugoj godini nakon sadnje potrebno je održati ravnomjeran rast i simetriju između izboja koji će biti buduće grane prvog reda. S tim ciljem uklanjajte izboje za koje primijetite da se račvaju na samim vrhovima te usmjerite rast prema jednom vrhu. Vrh izboja je potrebno osloboditi od mogućih konkurenata koji se nalaze ispod njega i koji pokušavaju postati primarni. To ćete postati takozvanom izolacijom vrha. Osim toga, radi se zamjena vrha na kojemu se ispod njega nalazi izboj i usmjerava ga se u određenom smjeru. Pregledom grana prvog reda, ostavljaju se izboji koji će postati grane drugog reda.

Krošnja se orezuje minimalno i to jedino u slučajevima kada je to potrebno. Ravnoteža rasta krošnje mora se održavati u svim uvjetima.

Treća godina nakon sadnje donosi iste poslove što se tiče rezidbe kao i prethodne godine. Vrhovi se usmjeravaju i omogućuje im se pravilan rast, a to ćete postići približavanjem ili udaljavanjem grana i izboja prema središnjici koju smo zamislili. U tom slučaju izrazito je važno da grane drugog reda obrastu s dovoljno pravilnom raspoređenih izboja koji će postati grane trećeg reda. Tako se svaka grana iz prvog reda oblikuje u posebni stožac izoliranog vrha.

U četvrtoj godini nakon sadnje, a i u narednim godinama, provode se isti postupci - rasterećuje se vrh tako što se oslobađa (izolacija vrhova) ili se provodi zamjena vrhova. Prorjeđuju se slabo raspoređni ili prekobrojni izbojci. Na vrhu se obavlja najjača rezidba, a prema tlu je sve slabija.

Kada se postigne oblik višestožaste vaze visina stabla trebala bi biti između 4 i 5 metara. Jednom kada se postigne spomenuti uzgojni oblik, mora se redovito održavati svake ili svake iduće godine.

Grmolika vaza

Načelo orezivanja grmolike vaze isto je kao i orezivanje višestožaste vaze. Jedina razlika je u tome što uzgojni oblik grmolike vaze ima nešto kraće deblo koje ide do visine od 40 cm, a koje ima tri do šest grana iz prvog reda.

Prednost ovog uzgojnog oblika naspram uzgojnog oblika višestožaste vaze je u tome što ovaj uzgojni oblik ima nižu krošnju čime je rezidba znatno olakšana, a osim rezidbe lakše se izvode i ostali radovi te i sama berba maslina.

Uzgojni oblik grmolike vaze prakticira se kod uzgoja sorta maslina prikladnih za konzerviranje.

Kuglasti oblik

Kuglasti oblik tvori deblo visoko oko 1 metra te kuglastu krošnju koja, uspoređujući je s vazom, središte ima ispunjeno grančicama i izbojima. Krošnja tvori grane drugog reda ili vršne dijelove središnjice. Krošnja može biti elipsoidna ili polukuglasta što ovisi o sorti.

Kuglasti oblik krošnje pogodan je za područja okupana suncem te kod poluintenzivnog uzgoja. Ako se odlučite za ovaj oblik, potrebno je redovito obavljati rezidbu jer će s vremenom rodnost biti premještena na vanjske rubove i smanjivati se. Rezidbom se krošnja otvara te time sunce može prodrijeti u središte krošnje.

Rezidba tijekom prvih godina nakon sadnje slična je rezidbe za vazu što se tiče odabira glavnih grana i formiranje debla.

Središnji dio se većinom krati u drugoj ili početkom treće godine od vremena sadnje. Na određenim udaljenostima od debla može se u račvištu dozvoliti rast izboja u slučaju da im smjer nije okomit na onaj rasta grane, odnosno da se izboji ne preklapaju. Kako stabla stare, s godinama poprimaju izgled kišobrana.

Ovaj oblik često se može vidjeti kod uzgoja sorata lastovke i oblice.

Stabla uzgojena kuglastim oblikom sade se na razmak od 7x7 ili 7x8 metara.

Grmolika krošnja

Ovaj oblik uzgoja je slobodan, a polazi izravno od tla. Riječ je grmolikom obliku koji ne formira deblo ili je ono jako kratko.

Cijelo vrijem tijekom uzgoja, orezivanje je minimalno. Odstranjuje se isključivo vodopije ili izdanci. Između pete i sedme godine uzgoja, potrebno je nešto jače orezivanje. Tada se prorijeđuju grane koje idu iz središta da bi maslina dobila što više svjetlosti.

Kada je stablo staro desetak godina, potrebno je provesti jaču obnovu. Tada možete odabrati između istog uzgojnog oblika ili ga preoblikovati u drugi uzgojni oblik. Grmolika krošnja se vrlo lako može preoblikovati u bilo koji drugi uzgojni oblik po vašoj želji.

Velika prednost ovog uzgojnog oblika je stablo niskog rasta pa su time i olakšani svi poslovi oko uzgoja.

Ovaj oblik preporučuje se kod intenzivne proizvodnje, posebice za uzgoj maslina za konzerviranje.

Masline grmolike krošnje sade se na razmake od 6x6 metara.

Vretenasti grm

Uzgoj vretenastog grma preporučuje se nasade gdje se obavlja intenzivna proizvodnja i gdje se berba vrši uz pomoć strojeva. Razmak kod vretenastog grma je 6x3 metra. Ova vrsta uzgojnog oblika zahtijeva nešto stručniju rezidbu.

U našim krajevima ova se vrsta rezidbe jako rijetko provodi pa ne postoje detaljni opisi same rezidbe.

Palmete

Postoji i uzgojni oblik palmete, ali jako je rijetko zastupljen. Budući da se radi o nešto višim troškovima za podizanje takvih nasada (potrebna je armatura).

Uzgojni oblik zavjese

Ovaj oblik prakticira se isključivo kao zaštita od vjetra, ali i kod uzgoja konzumne masline. Potrebno je posaditi određene stolne sorte s razmacima između redova do 5 metara te unutar redova od 2 do 3 metra.

Rezidba na rod

Kada se odabere uzgojni oblik i kada stabla dođu u puni rod, mijenja se intenzitet i funkcija rezidbe. Redovita rezidba znači da se održava uzgojni oblik koji je prethodno oblikovan te se uz to sprječava gubitak rodnosti i iscrpljivanje masline.

Kako bi se obavila valjana rezidba, maslinar treba znati koji izboji rastu na maslini u jednoj vegetacijskoj godini te koja je njihova namjena što se tiče vegetativnog i reproduktivnog razvoja.

Jednogodišnji izboji na stablu masline mogu se podijeliti na:

• drvne izboje
• rodne izboje

Drvni izboji tijekom sljedeće godine ne daju rod, već isključivo izboje iz pupova.

Drvni izboji

Kod drvnih izboja možemo razlikovati:

• vodopije (mulac, mraz)
• drvni nerodni izboji

Vodopije

Vodopije rastu bujnim i uspravnim rastom iz starog drveta (iz panja, debla i grana kostura). Kada se pojave na stablu, znači da je ono preživjelo neki šok poput primjerice tuče, mraza ili jače rezidbe.

Internodiji su mu duži, a listovi netipični za sortu. U vrijeme rezidbe potrebno ih je sve otkloniti, a ostaju na stablu jedino ako se treba popuniti prostor u krošnji.

Drvni nerodni izboji

Rastu uspravno, isto kao i vodopije, ali su manje bujni te ostvaraju kraće internodije. Obično izbijaju iz stabla starog dvije ili tri godine. Listovi su tamnozelene boje i uobičajenog oblika.

Iako ovi izboji nisu bitni za rod koji će biti ostvaren u tekućoj godini, osnova su za rod koji će biti ostvaren sljedeće godine jer će podariti rodne grane na kojima će se razviti plodovi. Stoga, tijekom rezidbe treba na njih obratiti pozornost. S obzirom na bujnost i rodnost stabala, određuje se i njihovo uklanjanje ili ostavljanje.

Rodni izboji

Riječ je o izbojima na kojima se nalaze cvjetni pupovi iz kojih će se dalje razvijati rese i plodovi.

Rodni izboji mogu biti:

• mješoviti
• cvjetni ili kratki

Mješoviti izboji

Mješoviti rodni izboji sadrže drvne i cvjetne pupove. Drvni se obično nalaze na gornjem dijelu izboja i iz njih će se razviti nova rodna ili mješovita grana, a što ovisi o nagnutosti položaja, odnosno o položaju izboja. Na položenijem izboju nalazit će se i više rodnih pupova, dok će na uspravnim izbojima biti više drvnih pupova.

Obično su dugi od 20 do 35 cm, a rezidbom se obično prorjeđuju ili se ostave, a što ovisi o rodnosti i bujnosti stabla.

Cvjetni izboji

Slabijeg su rasta i sastoje se isključivo od cvjetnih pupova. Kada izrode, uklanjaju se rezidbom.

Temeljna pravila rezidbe

Maslina može roditi samo iz jednogodišnjih izboja naraslih iz dvogodišnjeg stabla. Ako mješoviti (rodni izboj) iz nekog razloga ne cvate ili ne ostvaruje rodnost, cvatnja se više nikada neće dogoditi. Dakle, rodni izboji mogu ostvariti rodnost isključivo kao jednogodišnji izboji.

Kod rezidbe, postoje i pravila kojih se treba pridržavati, a ovise o specifičnostima rasta i razvoja masline. Uvijek vrijedi pravilo da se izboji iz debla ili osnovne grane razvijaju jače i brže od onih koji su od njih udaljeni.

Kod rezidbe valja zadovoljiti sljedeća pravila:

• svaka rezidba dovodi do nove vegetativne aktivnosti - uklanjanjem grana ili grančica smanjuje se i broj pupova, a sokovi se koncentriraju na preostale pupove ili grančice, što dovodi do vegetativnog rasta (izbijanja izboja)
• maslinu treba jače rezati i odstraniti više drvne mase - maslina ostvaruje rod s obzirom na uvjete uzgoja i kondiciju. Obilati rod je iscrpljuje i potreban joj je odmor kako bi se vratila u prvobitno stanje rasta, razvoja i rodnosti. U tu svrhu, jače orezivanje uz kombiniranje pravovremene gnojidbe, može stablo nagnati da počne proizvoditi nove grančice.
• grana koja se odreže na osnovnoj grani ili na donjem dijelu stabla, više neće ostvariti rod. Zbog toga se grančice moraju uklanjati oprezno s tog dijela. Njihovim uklanjanjem taj dio se ne može obnoviti i ostaje prazan. Spomenutom rezidbom grana ili stablo se formira rastom u visinu.
• važno je poštivati redoslijed rezidbe - ona se obavlja od vrha prema dnu i u niti jednom slučaju se ne smije obavljati obratnim redoslijedom (tako ćemo manje napraviti grešku).

Prilikom rezidbe potrebno je učiniti sljedeće:

• odstraniti vodopije
• prorijediti jedan dio rodnih izboja
• prorijediti gustu krošnju
• prorijediti slabe i bujne drvne izboje
• odstraniti izrođene grane ili grančice "rezom unazad"

Tehnika rezidbe rez unatrag

Tehnikom rezidbe "rez unatrag" pomlađuju se iscrpljene i izrođene grane. Uklanjanjem izrođenih vršnih dijelova potaknut će se rast novih izboja koji će ostvariti rod.

Spomenuta tehnika ostvaruje se tako da:

• bujno stablo ili granu umjereno obrežemo, odnosno da se ostave svi rodni izboji, a ostali se samo lagano prorijede
• slabije bujnu granu jače obrežemo - rodne grane gotovo sve odstranimo, a ostale ostavimo
• prstenovanje - metoda kojom se poboljšava zametanje pupova. Prstenuje se ona grana koju ćete sljedeće godine ukloniti. Uz upotrebu oštrog noža uklanja se dio kore na jednogodišnjoj gradi ili na izbojima nešto duže starosti u promjeru kojim je izboj debeo. Tim se procesom prekida protok sokova kroz tkivo, a rezultat je obilno zametanje pupova. Budite oprezni jer ako se prstenuje veći broj grana na jednoj maslini, to može negativno utjecati na rast, a stablo pritom može zakržljati.

Najbolje vrijeme i tehnike rezidbe

Rezidba na rod obavlja se od završetka berbe pa do ponovnih prvih znakova vegetacije (početak travnja). S obzirom na to da se razvrstavanje pupova na one koji daju plod (cvjetni pupovi) i one koji daju izboj (drvni pupovi) odvija u veljači, preporučuje se da se masline režu nakon što taj proces završiti. Idealno vrijeme je tijekom ožujka i travnja. Još jedna prednost orezivanja nakon diferencijacije pupova je ta što u to vrijeme više nema opasnosti od jakih zima.

Ako ćemo obaviti raniju rezidbu, to bi moglo utjecati na većih razvoj drvnih pupova.

Rezidba se ne preporučuje kada su vremenske prilike nepogodne, odnosno nakon kiše ili rose. Voda može prenijeti niz bolesti poput primjerice raka masline koji preko rana na granama ulazi u tkivo masline.

Rezidba se može obaviti:

• škarama
• pilom

Bez obzira na to koju rezidbu preferirate ona mora biti obavljena pravilno. Rez mora biti u obliku kružnice koja je okomita na položaj grane. Rez ne smije sa sobom ostaviti ostatke u vidu štrklja. Ako se služite pilom, duž reza treba proći voćarskim nožem, a nakon toga ga se premazuje voćarskim voskom.

Ako se poštuju sva pravila rezidbe, rane nastale rezidbom će zacijeliti. U protivnom, grane bi se mogle osušiti i propasti.

Naučite više o uzgoju maslina

• O maslinama
• Sorte maslina
• Sadnja maslina
• Uzgoj maslina
• Uzgoj masline u tegli
• Bolesti i štetnici maslina
• Berba, skladištenje, prerada i upotreba maslina

Foto: ulleo / Pixabay