Maslina nosi latinski naziv Olea sativa, a pripada u porodicu Oleaceae, odnosno u porodicu maslina. Maslina u primorskim dijelovima raste samoniklo, a može se raspoznati po užim listovima i manjim plodovima. Za dobivanje maslina i maslinova ulja uglavnom se uzgaja u različitim kultiviranim oblicima. Od masline se mogu pripremiti razni čajevi i čajne mješavine, tinkture i ulja za masažu.
Danas se u Hrvatskoj uzgaja mnogo različitih vrsta domaćih sorata maslina, a u suvremenim nasadima sade se i gospodarski vrijedne sorte koje se najviše uvoze iz Francuske i Italije.
Sorte maslina dijele se ovisno o njihovoj namjeni pa tako postoje stolne i uljne sorte. Stolne sorte imaju krupniji plod, manji sadržaj ulja u košticama i veći udio mesa. Uljne sorte imaju veći sadržaj ulja u svojim plodovima te imaju sitniji plod.
Povijest masline
Maslina je najstarija i najpoznatija kulturna biljka Sredozemlja. Stabla masline žive više stotina godina, a maslinovo ulje bilo je temelj blagostanja primorskog stanovništva. Nekoć je služilo kao sredstvo plaćanja, a istodobno i za pripremanje svakodnevne hrane.
Grci su maslinu smatrali simbolom mudrosti, a postoje zapisi da je božica Atena od Posejdona dobila otok zato što je žiteljima dala maslinovo stablo, najdragocjeniji dar.
Od davnina list masline je jako cijenjen. Još su stari Egipćani otkrili njegova ljekovita svojstva i upotrebljavali ga za jačanje organizma, protiv groznice i za mumificiranje.
Iako je list masline bio poznat još u srednjem vijeku, njegova popularnost zadržala se sve do danas. Danas ga preporučuju i liječnici uz konvencionalne metode, a njegova glavna prednost kao čaja je ta što se pojačava djelovanje ljekovitih svojstava u vrućoj vodi.
Masline su prvi put posađene prije otprilike 6000 godina i od tada su cijenjene u ljekarstvu, prehrani i kozmetici. Ulje masline najčešće je blijedo zelenkasto žute boje i veoma je hranjivo. Smatra se najčišćom biljnom masnoćom. O njegovoj čistoći govori i činjenica da se trljalo u kožu dojenčadi kao dodatna hrana. Maslinovo stablo u Bibliji simbolizira dobronamjernost, mir, život i nadu.
Uzgoj i berba masline
Na kontinentalnim područjima Hrvatske niska temperatura je najznačajniji parametar koji ograničava područja na kojima je moguć uzgoj masline. Maslina za uzgoj treba središnju godišnju temperaturu koja iznosi od 15 do 20°C, a apsolutna maksimalna temperatura može biti i do 40°C pri kojoj neće biti štetnih posljedica za maslinu ako se stablu osigura dovoljna količina vode. Ako temperatura bude niža od -7°C moglo bi doći do ozbiljnijih šteta, posebice ako zahladnjenje potraje duže od 8 do 10 dana. S obzirom na to da maslina cvjeta kasnije, proljetni mrazevi nisu tako opasni kao što je to slučaj za druge kulture.
Maslina se sadi na položaj koji je prozračan jer je to veoma bitno za period cvatnje, no treba izbjegavati područja u kojima pušu jaki vjetrovi. Kod nas je uobičajeno da se maslina uzgaja bez navodnjavanja i da u sušnim ljetima ovisi samo o svojim rezervama vode u tlu. Najvažnija razdoblja, što se tiče vlage kod uzgoja masline, su kolovoz i rujan jer tada plod intenzivno raste.
Tlo u koje se maslina sadi mora biti rahlo i duboko kako bi moglo primiti i zadržati vodu od obilnih kiša. Veoma je osjetljiva na višak vode u tlu pa su slabo propusna i loše drenirana teška glinena tla neprikladna za uzgoj masline. Najprikladniji pH za maslinu iznosi između 7 i 8. Maslina će se najbolje uzgojiti na dobro dreniranim ilovastim i pjeskovito ilovastim tlima, neutralnim i humoznim tlima koja su opskrbljena hranjivima.
Nasade masline potrebno je održavati rezidbom, pravilnom obradom tla, gnojidbom i berbom.
Iz maslina uzgojenih u ekološkom masliniku koriste se listovi za pripremu čaja. Najbolje ih je brati u rano proljeće jer ono tada ima najveći postotak ljekovitih tvari. Ne preporučuje se ručno branje lišća je to veoma spor i mukotrpan posao. Za vrijeme rezidbe maslina, uzimaju se grančice koje se dopremaju do pogona, a uz pomoć stroja koji odvaja listove masline skida se lišće s grančica. Grančice s kojih je skinuto lišće odlažu se u deponij u kojem se radi kompost, a listovi se suše.
Plodovi masline dijele se na stolne sorte i sorte za proizvodnju ulja. Stolne masline beru se kada su još nedozrele, u jesen. Branje se obavlja ručno, a jedna osoba u sat vremena može ubrati od 10 do 20 kg. Crne masline namijenjene za prehranu beru se kada su u punoj zrelosti. Ako se u potpunosti ne iskoriste dok su svježe mogu se iskoristiti za proizvodnju ulja.
Masline za proizvodnju ulja beru se u studenom i prosincu. Plodovi se s grana trgaju uz pomoć nekih vrsta češljeva koji mogu biti mehanički odnosno komprimirani zrakom i pokretni. Tako će plodovi pasti u mreže koje se prethodno prostru na zemlju ispod masline. Brstovi se udaraju kraćim ili duljim palicama i upotrebljavaju se strojevi koji imaju dijelove koji uzrokuju micanje. Oni se zakače za biljku i uz pomoć svojih vibracija uzrokuju padanje plodova. Masline će spontano padati s drveta i završiti na mreži koje ostaju rasprostranjene sve dok traje razdoblje berbe.
Priprema čaja od lista masline
Za pripremu čaja od masline potrebno je 1 do 2 žličice suhih ili svježih listova staviti u šalicu vode i kuhati 5 minuta. Potom se čaj procijedi i pije se 2 do 3 šalice na dan, prije ili za vrijeme jela. Čaj se pije 4 do 5 tjedana za krvni tlak koji se redovito kontrolira samostalno ili kod liječnika.
Može se pripremiti i čajna mješavina od 20 g odoljenova korijena, 40 g maslinovog lista, 20 g cvijeta ili lista bijelog gloga i 20 g zelen bijele imele. Oparak se sprema od 2 čajne žličice mješavine. Pije se ujutro i navečer te je također potrebna kontrola krvnog tlaka.
Čaj od maslinovog lišća za artritis priprema se tako da se žličica suhih listova masline preliju s 2,5 dl vode koja je tek proključala i kuha se još 2 do 3 minute. Potom se čaj makne s vatre, poklopi i ostavi još 10 minuta da odstoji. Nakon 10 minuta čaj se procijedi i pije nakon jela, a s obzirom na to da čaj ima gorkasti okus u njega se može dodati malo limunovog soka.
Moguće je pripremiti i čajnu mješavinu protiv artritičnih bolova od 20 g kamilice, 20 g lista masline, 20 g imele, 20 g cvijeta gloga i 20 g bijelog luka. Dvije žličice mješavine preliju se s 3 dl vrele vode, poklope se i ostave 2 sata da odstoje. Nakon 2 sata čaj se procijedi i pije prije jela.
Čaj od maslinovog lišća za dijabetes priprema se od 30 g suhih listova masline koji se preliju sa 1/2 l hladne vode i ostavi stajati 8 sati. Nakon 8 sati potopljeno lišće stavlja se na vatru i kuha sve dok voda ne zavrije. Čaj se potom makne s vatre, poklopi i ostavi još 20-ak minuta. Pripremljeni čaj se procijedi i pije se 2 puta dnevno po 2,5 dl.
Upotreba lista masline
Za čaj od lista masline najčešće se koristi sušeni list, a mogu se koristiti i svježi ubrani listovi. Oni sadrže gorku tvar, smolu, flavonoide, šećer, tanini, saponine i eterično ulje kolina koji pomaže u širenju krvnih žila i snižavanju krvnog tlaka. Stoga, čaj od listova masline najčešće se koristi kod visokog krvnog tlaka.
Osim spomenutih tvari, u listovima masline nalaze se i olerupezid i oleuropein koji se smatraju najučinkovitijim ljekovitim tvarima lista masline.
List masline snižava krvni tlak, pomaže kod štetnih masnoća i kolesterola te kod visokog šećera i mokraćne kiseline u krvi. Budući da pomaže u boljem i bržem izlučivanju mokraće, pomaže kod upale mokraćnih kanala, mjehura i bubrega, potiče izlučivanje žuči i rad jetre.
Često se koristi u vrijeme gripa i prehlada jer smanjuje simptome i pomaže u bržem oporavku, a osim toga, blagotvorno djeluje na probavu, potiče rad crijeva i želuca. Posebno se preporučuje kod svih ženskih tegoba te tegoba s kostima i zglobovima, kod artritisa, gihta i reume.
List masline ima i blago antiseptičko djelovanje pa može pomoći kod zacjeljivanja rana i ogrebotina, a pomaže i kod gljivica i herpesa.
Moguće nuspojave konzumacije čaja od lista masline
Nije zabilježeno štetno djelovanje konzumiranja čaja od masline, ali ipak treba biti oprezan na početku korištenja. Naime, prevelike količine čaja odjednom mogu pogoršati simptome zdravstvenog stanja čovjeka, ali samo privremeno. Naime, zbog ispuštanja niza aktivnih tvari iz listova masline u isto vrijeme, dolazi do uništavanja velikog broja šetnih mikroorganizama koje jetra ne može odjednom izbaciti iz tijela. Tada se mogu javiti česte glavobolje, alergijske reakcije te umor i slabost. U trenutku kada jetra izbaci sve toksine iz tijela, nestaju i neugodne nuspojave. Time je dokazano ljekovito djelovanje lista masline na čovjekovo zdravlje. Zbog svega navedenog preporučuje se početi s manjim dozama čaja. Tako ćete izbjeći i nuspojave njegova konzumiranja.
Kemijski spojevi koji se nalaze u listovima masline mogu spriječiti djelovanje antibiotika pa se ne preporučuje čaj konzumirati u isto vrijeme kada pijete antibiotike. Također, budite općenito oprezni s ispijanjem čaja jer može jako sniziti tlak. Ako inače imate nizak tlak, čaj pijte samo povremeno.
Čaj od listova masline se ne preporučuje uzimati u trudnoći.
Sušenje i čuvanje lista masline
Skinuto lišće s grančica potrebno je oprati i probrati samo zdrave, mlade i neoštećene listove. I za taj postupak koristi se poseban uređaj za pranje i sortiranje lišća. Probrani i oprani listovi stavljaju se na police regalne sušare. Proces sušenja odvija se na niskim temperaturama zraka koje iznose od 35 do 38°C kako bi se sačuvalo što više ljekovitih sastojaka u listu.
Prosječno je potrebno oko 25 do 30 sati da se listovi osuše, no to uvelike ovisi o tome u koliko debelom sloju je lišće posloženo na police, o režimu sušenja i o vanjskoj temperaturi zraka.
Kako bi se uštedjela energija, kao gorivo za sušenje u sušarama može se koristiti drvena biomasa poput briketa, peleta, sječka i komadnog drva u kombinaciji sa solarnim panelima. Tako će se ostvariti značajna ušteda energije. Kada se nabavlja sušara potrebno je voditi računa o razini opreme, a najbolje su one koje imaju automatsko vođenje procesa sušenja.
Nakon procesa sušenja, osušeni listovi dopremaju se do rezačice koja ima mogućnost podešavanja veličine reza od 2 do 10 mm. Rezačica biljne mase može imati različiti kapacitet. Zamjenom sita različitih promjera otvore mijenja se veličina rezane frakcije, a na izlazu iz sita montiran je prihvat u koji se stavljaju vreće za izrezano bilje. Orezan komade listova zatim je potrebno prosijati da bi se dobila ujednačena frakcija prema zahtjevima tehnologije. Ako je potrebno, lišće se može samljeti u prah uz pomoć posebno izrađenog mlina.
Kada se pakira ljekovito bilje u rinfuzi najčešće se koriste poluautomatske pakirnice s tolerancijom i odvagom do 4%. Pakirnica može spakirati 200 do 500 vrećica u jednom satu, a brzina i količina vrećica ovisit će o uvježbanosti onoga tko njome upravlja.
Kada se ljekovito bilje dorađuje nužno je provesti i mjeru dezinfekcije. Ona se provodi u posebno izrađenoj komori koja ima različiti kapacitet. Komora se puni ljekovitim biljem koje je složeno na palete, vrata komore se zatvaraju a preko razvodnih cijevi u nju se pušta CO2. CO2 u komori ostaje pod zadanim tlakom, najčešće je to 12 bara i određeno vrijeme. Pri završetku procesa dezinfekcije, zbog sigurnosnih razloga za ljude, iz sustava ventilacije izbacuje se preostali CO2 iz komore, otvaraju se vrata i komora se prazni.
Foto: ulleo / Pixabay
Odgovori