Crni kim (lat. Nigella sativa L.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice žabnjaka (Ranunculaceae), kod nas poznata još i pod narodnim nazivom ćurekot. Rod Nigella je mali rod unutar ove porodice čiji su predstavnici rasprostranjeni diljem Bliskog Istoka, Sredozemlja, Istočne Afrike. Crni kim je najpoznatiji predstavnik tog roda.
Crni kim ne treba ga miješati s kimom ili kuminom, jer iako imaju sličan naziv, kim i kumin spadaju u porodicu štitarki (Apiaceae).
Stabljike ove biljke su uspravne, visoke 20 - 30 cm, zeleno sive boje. Razgranate stabljike imaju duboko razdijeljene peraste listove, a podzemni dio je izuzetno dobro razvijen korijen. Listovi su naizmjenično raspoređeni. Blijedoplavi do bjeličasti listovi imaju 5 latica, brojne prašnike, a crne piramidalne sjemenke sazrijevaju u čahurama koje su podijeljene u više odjeljaka. Tučak se sastoji od 5 sraslih oplodnih listića.
Cvjetovi crnog kima su dvospolni i cvatu u proljeće, a biljka je naročito cijenjena zbog svojih ljekovitih i hranjivih sjemenki. Cvatnja započinje na bočnim granama, a završava pri dnu biljke. Iz oplođenih cvjetova razvijaju se čahure koje su u početku zelene boje, a kasnije poprime smeđu nijansu. Čahure tj. tobolci se razvijaju četiri dana od otvaranja cvijeta. Kada dozru, raspuknu se i iz njih ispada sjeme. Veličina sjemena varira ovisno o uvjetima uzgoja, a duljina se kreće prosječno od 2,5 - 4 mm, dok širina sjemena iznosi 1,5 - 2 mm. Sjeme ima intenzivan, prepoznatljiv miris.
Srodnici
Vrste crnog kima
Srodne vrste crnog kima su poljska crnjika, damašćanska crnjika, Nigella hispanica, Nigella orientalis. Crni kim se razlikuje od tih biljaka prvenstveno po tome jer su njegove sjemenke vrlo cijenjene u kulinarstvu i medicini, za razliku od sjemenki ovih srodnih biljaka koje nemaju toliku vrijednost i značaj.
Poljska crnjika
Poljska crnjika (lat. Nigella arvensis) je također jednogodišnja vrsta koja raste 10 - 30 cm u visinu. Vrlo je izdržljiva biljka, cvate u proljeće te u tobolcima oplođenih cvjetova sazrijevaju sjemenke. Rasprostranjena je na Mediteranu, u Maloj Aziji i Sjevernoj Africi. Ima razdijeljene, peraste listove, a cvjetovi su svjetlo modre ili bijele boje. Prema istraživanjima znanstvenika, zbog ekstenzivnog razvoja poljoprivrede i upotrebe herbicida, ova sorta spada u ugrožene vrste unatoč svojoj izdržljivosti. Njene sjemenke su se nekada koristile protiv parazita, ali zbog visokog udjela gorkih tvari i eteričnih ulja nadražuju sluznicu i imaju neželjene nuspojave. Vrlo je medonosna biljka.
Damašćanska crnjika
Stabljika damašćanske crnjike (lat. Nigella damascena) je uspravna, razgranata, i raste do 50 cm u visinu. Poznata je i pod narodnim imenom "mačkov brk" dok je u Britaniji zbog ljepote cvjetova nazivaju "love in mist". Cvjetovi su zvjezdoliki, a listovi naizmjenični, razdijeljeni na uže segmente. Cvate tijekom lipnjasve do kolovoza, a plodovi dozrijevaju u jesen. Plodovi se razvijaju u čahurama koje nastaju u oplođenim cvjetovima, a iznutra su podijeljene u male komore. Sjemenke ove biljke nisu cijenjene kao sjemenke crnog kima, a razlika postoji i u tome što su čahure veće nego one crnog kima.
Nigella hispanica
Ovo je jedna od najljepših predstavnica roda Nigella čiji su cvjetovi lijepe plave boje, a tobolci su, prije nego sazru, ljubičaste boje protkani smeđim nijansama. Kada sazru, tobolci postaju zelene boje te se otvaraju samo pri vrhu zbog čega kod ove vrste ne dolazi do obimnog rasipanja sjemena kao kod drugih sorti. Njezini plodovi također sadrže eterična ulja koja imaju mikrobiološka svojstva. Dosta je slabo istražena.
Nigella orientalis
Uzgaja se prvenstveno kao ukrasna vrsta zbog svojih tobolaca. Cvjetovi su poprilično neugledni, žute boje. Tobolci se otvaraju pri vrhu i u fazi zrelosti poprimaju izgled zvjezdastog anisa.
Uzgoj crnog kima
Crni kim je biljka koja se prvenstveno uzgaja zbog svojih ljekovitih i hranjivih svojstava, stoga je njegov uzgoj potrebno uskladiti s vremenskim uvjetima koji jamče dosta oborina, jer u suprotnom uzgoj neće biti profitabilan. Naravno, može se uzgajati i kao ukrasna biljka te se u brojnim specijaliziranim trgovinama može nabaviti sjeme crnog kima koje se sije u proljeće na vanjske gredice ili u posude.
Tlo
Za komercijalni uzgoj crnog kima najbolji su izbor pjeskovita, slana tla bogata mikroorganizmima. Tlo mora biti rastresito, drenirano i prije sadnje ga je dobro pognojiti kvalitetnim stajskim gnojivom. Kada se ne radi o komercijalnom uzgoju tada bi najbolji odabir za sijanje i uzgoj crnog kima bilo vrtno tlo bogato humusom.
Klima
Crni kim najbolje uspijeva u sušnim područjima s manjim količinama padalina, ali su dobri rezultati zabilježeni i u umjereno toplim i vlažnim područjima s većom količinom padalina. Voli sunčani položaj iako će dobro uspijevati i u polusjeni. Ipak, treba naglasiti da dugotrajna sušna razdoblja štetno utječu na ovu biljku.
Vrijeme sadnje
Na otvorenom je crni kim najbolje saditi u proljeće kada prođe opasnost od mraza jer ova biljka ne podnosi niske temperature. Idealno vrijeme za sadnju je od ožujka do svibnja pri čemu se biljka sadi na mjestima gdje će tijekom dana imati dovoljnu količinu svjetlosti koja je neophodna za njen rast i razvoj.
Slaganje kultura
Crni kim je biljka koja se može uzgajati nakon mnogih drugih usjeva, jer ne zahtijeva specifične uvjete tla. Međutim, postoje neki usjevi koji se smatraju dobrim preduslovima za uzgoj crnog kima. Grahorice, kao što su mahune, grašak i grah, obogaćuju tlo dušikom, što je važno za crni kim. Kukuruz ostavlja dosta organskih materijala u tlu koji pomažu u održavanju plodnosti tla, dok suncokret i lucerna također pomažu u održavanju plodnosti tla obogaćujući ga dušikom.
Krumpir je biljka koja zahtijeva plodno tlo i dobar je predusjev za crni kim jer ostavlja tlo u dobrom stanju za uzgoj crnog kima. Zob je također dobar preduslov za crni kim jer pomaže u sprečavanju korova.
Prilikom kombiniranja uzgoja drugog bilja s crnim kimom treba voditi računa da se odaberu biljke koje vole slične uvjete uzgoja, ali i koje se vizualno slažu s ovom lijepom biljkom. Najbolji izbor za uzgoj pored crnog kima su različak, kamilica i neven. Osim toga pored crnog kima mogu se uzgajati i neke povrtne kulture poput krastavaca, rajčica i šparoga.
Matičnjak je jedna od biljaka koje se često sade uz crni kim radi njenih blagotvornih učinaka na zdravlje, ali i kao prirodni mamac za oprašivače. Također pomaže u održavanju vlažnosti tla, što je korisno za crni kim. Bosiljak je biljka korisna za odbijanje štetnika i poboljšanje okusa i mirisa plodova crnog kima. Peršin je bogat hranjivim tvarima i pomaže u održavanju plodnosti tla. Salata je biljka koja brzo raste i omogućuje brzo bogaćenje tla hranjivim tvarima, kao i mrkva koja također pomaže u poboljšanju kvalitete tla.
Od biljaka koje se ne preporučuje saditi uz crni kim su anis i kumin. Iako su biljke srodne i često se koriste u istim jelima, sadnja kumina i anisa uz crni kim može uzrokovati križanje između biljaka, što može dovesti do neželjenih varijacija u okusu i mirisu plodova.
Faza mirovanja
S obzirom na to da je crni kim jednogodišnja biljka koja svoj vegetativni ciklus započinje u proljeće, mirovanje nastupa nakon dozrijevanja i ubiranja sjemena u jesen. Nakon što je tijekom proljeća i ljeta cvala i davala korisno sjeme, biljka će uvenuti a na mjestu na kojem je rasla ostat će dosta rasijanog sjemena koje je podloga za novi vegetacijski ciklus u proljeće.
Sadnja crnog kima
Da bi sadnja crnog kima bila uspješna, prije sadnje potrebno je pripremiti tlo u koje će se sjeme posijati. Najbolje je crni kim sijati u tla u kojima je i prošle sezone bila posijana ista kultura jer će tako postotak nicanja novih biljaka i uroda biti veći s obzirom na to da se biljka u prirodi sama rasijava. Dok god je osigurana dobra drenaža, dovoljna količina vode i kvalitetno gnojivo, crni kim se može saditi na bilo kojem tlu. Sve pripremne radnje oko prihrane tla i njegova oranja trebalo bi izvršiti barem dva tjedna prije sadnje.
Sadnja sjemena
Sjeme se može izravno sijati na otvorenom u svako doba godine, no ako se sije radi komercijalnih razloga tada su kod nas najbolji prinosi zabilježeni sa sjemenom posijanim tijekom svibnja.
Kada se biljka razmnožava sjemenom u klijalištima, to se radi tako da se sjemenke sade 2 - 3 u skupini i u razmaku od druge skupine 5 cm. Sjemenke se lagano utisnu u zemlju i prekriju tankim slojem humusa, nakon čega je dobro prekriti ih najlonom i smjestiti na toplo i sunčano mjesto. Ovako posijano sjeme jako brzo će niknuti i to već u roku nekoliko dana. Čim se pojave mlade biljke potrebno iz je razrijediti ako su pregusto posijane.
Sadnja sadnice
Sadnice uzgojene iz sjemena u zatvorenim uvjetima presađuju se na otvoreno kada prođe opasnost od proljetnog mraza. Sadnice je najbolje presaditi kada dosegnu visinu od 7 cm i kada se na njima formira odraslo lišće. Biljke se sade na sunčana područja, a neposredno nakon presađivanja trebalo bi ih zaštiti folijom od mogućih mrazeva koja se skida ujutro. Mlade sadnice potrebno je barem svakih 7 dana prihranjivati odgovarajućim gnojivima.
S obzirom na to da veliki broj biljaka koje se presađuju propada, najviše se primjenjuje direktna sjetva.
Kalemljenje
Crni kim se razmnožava isključivo sjemenom te cijepljenje ove biljke nije moguće. Prilikom odabira sjemena za sadnju potrebno je koristiti najkvalitetnije sjeme, koje je bilo na valjani način prethodno skladišteno.
Uzgoj u vrtu
Nakon što prođe opasnost od proljetnog mraza pristupa se pripremi tla za sadnju crnog kima u vrtu ili na otvorenom. Tlo je potrebno plitko preorati i dobro pognojiti organskim, stajskim gnojivom. Za uzgoj crnog kima neophodna je drenaža tla jer previše vlage može štetno utjecati na korijen biljke, pa je stoga potrebno podići gredice kako bi se taj važan uvjet osigurao. Na lakšim tlima sjeme se sadi na dubinu 8 - 10 cm, a na težim tlima sadi se na dubinu 5 - 8 cm.
Crni kim u vrtu će biti jako korisna biljka koja privlači pčele, leptire, bumbare i ostale insekte pa je stoga dobro suzdržati se od tretiranja ove biljke ikakvim kemijskim sredstvima i u slučaju ikakvih problema sa štetnicima koristiti biološka sredstva i prirodno pripremljene rastvore.
Uzgoj u plasteniku
Iako se crni kim ne uzgaja u većoj mjeri u staklenicima, uz pravilno osiguravanje svih potrebnih uvjeta moguće je uzgoj ove biljke i na taj način. Prema tome, potrebno je osigurati dobro drenirano tlo, dovoljnu količinu vlažnosti i svjetla da bi uspio uzgoj crnog kima u stakleniku. Ipak, za sada se ova biljka ipak više uzgaja na otvorenom, u vrtovima i posudama.
Uzgoj u posudama
Ako se odlučite za uzgoj crnog kima u posudama tada je sjeme potrebno sijati tijekom travnja u odgovarajuće posude koje obavezno na dnu moraju imati rupice za drenažu. Sjeme se plitko sije te se zemlja konstantno održava vlažnom prskanjem iz odgovarajućih prskalica.
S obzirom na to da se radi o jednogodišnjoj biljci presađivanje u novu posudu bit će potrebno samo radi razrjeđivanja pregusto izniklih biljaka. Ako je biljka posađena u glinene posude treba voditi računa da taj materijal brzo isušuje vlagu iz zemlje pa će biljke biti potrebno učestalije zalijevati. Posude u kojima je posađen crni kim treba smjestiti na toplo i sunčano mjesto vani ili na prozorskoj dasci okrenutoj prema jugu. Crni kim koji je posađen tijekom travnja ili svibnja u posude cvast će tijekom ljetnih mjeseci.
Održavanje nasada
Glavna ugroza za mlade nasade su korovi. Oni se odstranjuju ručno ili kopanjem u početku vegetativnog ciklusa. U kasnijim fazama rasta, kada su biljke već dovoljno odrasle, nema toliko problema s korovima. S obzirom na intenzivan rast i razgranatost biljke potrebno je obaviti i zagrtanje biljaka da ne bi došlo do njihova polijeganja na zemlju. Redovito održavanje nasada obuhvaća i pravilno zalijevanje u kojem se, međutim, ne smije pretjerivati, ali je važno poštivati redovnu dinamiku.
Održavanje i njega
Crni kim je biljka koja je jednostavna za održavanje i ne traži mnogo njege. Osnovni uvjeti koji su joj potrebni jesu pravilan položaj, dovoljna količina svjetlosti i vlažno, drenirano tlo. Za bujnije cvjetanje i dozrijevanje plodova od velike pomoći će biti korištenje dobrog organskog gnojenja kao i malčiranje organskim materijalima.
Zalijevanje
Crni kim je otporna biljka koja može preživjeti kraća sušna razdoblja. Voli umjereno vlažna tla pa stoga ne treba pretjerivati sa zalijevanjem. No, za vrijeme dugotrajnih visokih temperatura bez oborina potrebno ga je redovito zalijevati. U svim ostalim situacijama dovoljno je umjereno zalijevanje svaka dva dana tijekom vegetacije.
Gnojidba
Kada je riječ o komercijalnom uzgoju crnog kima, primjenjuju se mineralna i organska gnojiva. Izuzetno je bitno prihranjivati biljku gnojivima koji u sebi sadrže dušik jer on povoljno utječe na visinu biljke, cvjetanje, kvalitetu sjemena. Redovno prihranjivanje potrebno je i kada se presađuju sadnice koje su uzgojene iz sjemena što je potrebno obavljati svakih 7 - 14 dana.
Razmnožavanje
Crni kim se prioritetno razmnožava sjemenom. U prirodi je ova biljka samonikla, jer vjetar raznosi njeno sjeme i tako se obnavlja u svakom novom vegetacijskom ciklusu. U uvjetima kada raste samoniklo čak nije potrebno niti prethodno gnojenje tla jer se tada priroda pobrine za biološku ravnotežu.
Presađivanje
Sadnice crnog kima se presađuju kada dosegnu visinu od oko 7 cm. Biljke treba presaditi na razmak od 25 cm, dok razmak između redova (ako se presađuju na otvoreno) mora iznositi 30 cm. Prilikom presađivanja treba u potpunosti sačuvati korijenje biljke, jer se ona u protivnome neće ukorijeniti nakon presađivanja.
Pomlađivanje
Crni kim treba redovito čistiti od uvelih listova i uklanjati grane koje su zaražene ili slomljene. Ovdje je riječ o jednogodišnjoj biljci i upravo tako kratak životni vijek ukazuje na to da sve mjere koje se poduzimaju radi pomlađivanja zapravo su usmjerene na održavanje nasada zdravim i plodonosnima u tijeku jednog vegetacijskog ciklusa.
Prorjeđivanje
Prorjeđivanje kod crnog kima prvenstveno se odnosi na brigu da biljke ne rastu odveć zgusnuto jedna uz drugu. Kada na sadnicama crnog kima izniknu do 3 lista prorjeđivanje se obavlja na udaljenost od 10 cm. Tako će biljke imati dovoljno mjesta za razvoj kako svog nadzemnog tako i podzemnog dijela, tj. korijena.
Rezidba
S obzirom na to da je crni kim biljka koju karakterizira intenzivan rast i grananje, rezidba je u ovom slučaju orijentirana na uklanjanje bolesnih ili slomljenih grana i listova. Tako se postiže bujniji i plodonosniji rast biljke. Osim toga, da bi se spriječilo polijeganje biljke na zemlju dobro je odrezati one grančice koje su nesimetrično izrasle te ugrožavaju ravnotežu biljke.
Zaštita od vjetra
Crni kim je prilično otporan na vjetar, no ako je konstantno izložen snažnom vjetru, ono može dovesti do njihovog savijanja i lomljenja, što može negativno utjecati na njihov rast i razvoj. Također, jaki vjetrovi mogu oštetiti cvjetove i smanjiti količinu plodova koje biljka može proizvesti.
Kako bi se spriječili ti problemi, preporučuje se saditi ga uz neku vrstu zaštite od vjetra, poput živice ili zida. Osim toga, može se koristiti mreža za zaštitu biljaka od vjetra. Također, ako se uzgaja u posudama, preporučuje se postavljanje posuda na mjesto zaštićeno od vjetra.
Priprema za sljedeću sezonu
S obzirom na to da je crni kim jednogodišnja biljka koja vene nakon završetka svog vegetacijskog ciklusa, priprema za sljedeću sezonu odnosi se poglavito na pripremu tla. Ono mora biti očišćeno od korova, a dobro je koristiti i malč sačinjen od organskih sastojaka koji će rasutom sjemenu omogućiti kvalitetno prezimljavanje sve do proljeća kada nastupa novi ciklus rasta i razvoja. Uvele biljke crnog kima treba odstraniti sa korijenom iz zemlje.
Bolesti
Za sprječavanje bolesti crnog kima od nužne važnosti je primjena odgovarajućih agrotehničkih mjera na vrijeme. To uključuje pravovremeno uklanjanje korova koji mogu biti izvorište bolesti ali i kontrola kakvoće sjemena. Najčešće bolesti koje pogađaju crni kim su pepelnica i truljenje korijena.
Pepelnica
Pepelnica je gljivična bolest čiji su uočljivi simptomi prekrivenost listova i grančica bjelkastom tvari čije širenje s biljke na biljku omogućava vjetar. Pepelnica se suzbija preventivno, primjenom odgovarajućih fungicida na bazi bakra ili sumpora. Širenju ove bolesti pogoduje prevelika količina vlažnosti.
Truljenje korijena
Ova bolest je uglavnom pogubna za biljku, a prvi simptomi su opadanje listova i promjena njihove boje. Da je riječ o truljenju korijena obično se dijagnosticira tek kada se biljka iskopa iz zemlje. Prevelika količina vlage dovodi do nastanka ove bolesti pa je stoga prevencija od vitalne važnosti a odnosi se na sadnju biljaka u drenirana tla i umjereno zalijevanje.
Štetnici
Crni kim je relativno otporna biljka te je mali broj štetnika koji je napadaju. Najčešće su to lisne uši i polifazna petrobija.
Lisne uši
Ovo si sitni insekti veličine 1 - 7 mm koji stvaraju svoje kolonije najčešće na donjem dijelu lista biljke. Hrane se sokovima biljke i iza sebe ostavljaju prepoznatljivi trag, tzv. mednu rosu. Ako je riječ o manjem stupnju infekcije od pomoći mogu biti prirodni pripravci na bazi koprive ili preslice dok se lisne uši koje su se pretjerano namnožile suzbijaju nekim od insekticida širokog spektra.
Polifazna petrobija
Ovo je vrsta grinje koja može uzrokovati znatnu štetu na nasadima crnog kima. Može biti osnova za širenje virusnih oboljenja biljaka. Najčešće se pojavljuje za vrijeme velikih vrućina i sušnog vremena te dovode do sušenja i opadanja listova i postupnog uginuća cijele biljke. Izuzetno su male, oko 1 mm dužine, te su vidljive kao točkice na lišću koje s vremenom poprimi mramorni izgled i osuši se. Suzbijaju se isključivo insekticidima na bazi abamektina.
Upotreba
Sjeme crnog kima ima visoku nutritivnu vrijednost te se od njega hladnim prešanjem dobiva ulje crnog kima. Sjemenke sadrže 20 - 30% proteina, 30% ugljikohidrata, 30 - 35% ulja. Također sadrži i karotene, aminokiselinu arginin te minerale neophodne za život. Ulje crnog kima sadrži do 50% linolne kiseline, a zatim u značajan udio oleinske, palmitinske, stearinske, linolenske, miristimske i eikozdeinske kiseline. Najvažniji sastojak masnog ulja je eterično ulje, koje je zastupljeno sa 0,4 - 2,5% i predstavlja najljekovitiji sastojak ulja kao i kemijski spoj timokinon.
Zbog nevjerojatno hranjivog i ljekovitog sastava crni kim ima široku uporabu kako u narodnoj i konvencionalnoj medicini tako i u gastronomiji, a u novije vrijeme i u kozmetičkoj industriji.
Berba
Kada je riječ o berbi crnog kima, tada treba razlikovati berbu koja je poduzeta radi pripreme lijepih cvjetnih aranžmana ili radi prikupljanja korisnog sjemena. U prvom slučaju biljka se bere dok cvate, dakle tijekom proljeća ili ljeta, ovisno o klimatskom području u kojem biljka raste. Prikupljanje tobolaca s visokovrijednim sjemenom obavlja se, također zavisno od vremena i mjesta sadnje, u razdoblju od sredine ljeta do sredine listopada.
Sušenje
Crni kim se može sušiti kako bi mu se produžio rok trajanja. Nakon berbe, sjemenke se trebaju očistiti od nečistoća i osušiti na toplom i prozračnom mjestu. Idealna temperatura za sušenje crnog kima je između 20 i 25°C.
Nakon što su sjemenke dobro osušene, mogu se spremiti u staklenke ili druge hermetički zatvorene posude kako bi se spriječila vlaga i oksidacija, a začin zadržao svoju aromu i okus.
Kada se crni kim osuši, sjemenke se mogu koristiti na isti način kao i svježe, ali će biti malo intenzivnijeg okusa i mirisa. Suhi crni kim se također može koristiti u pripremi čaja, u marinadama ili u drugim receptima koji zahtijevaju toplinsku obradu.
Skladištenje
Važan utjecaj na klijavost sjemena ima vrijeme koje protekne od žetve do početka sušenja sjemena, jer dulje stajanje sjemena u vlažnoj hrpi može rezultirati potpunim gubitkom klijavosti sjemena. Kada je riječ o komercijalnom uzgoju crnog kima tada se sušenje sjemena odvija u specijaliziranim sušarama, na propisanoj temperaturi koja ovisi o vrsti sjemena i postotku vlage u njemu.
Kod sušenja malih količina sjemena ono se obavlja na odgovarajućoj prirodnoj podlozi, na primjer pamučnoj tkanini ili papiru, uz redovno ručno miješanje u suhom, prozračnom i toplom mjestu koje nije direktno izloženo sunčevoj svjetlosti.
Nakon što je sjeme osušeno ono ide na čišćenje koje se obavlja uz uporabu odgovarajućih sita. Čišćenjem se od sjemena crnog kima odvajaju sjemena drugih vrsta kao i ona koja nemaju uporabnu vrijednost jer nisu zdravstveno ispravna.
Osušeno i očišćeno sjeme koje je namijenjeno kućnoj uporabi sprema se u hermetički zatvorene posude.
Pripravci
Kulinarstvo
U tradicionalnom kulinarstvu sjemenke se koriste kao začin, a ulje se može koristiti za pripremanje salata i drugih jela. Gastronomska uporaba pripravaka crnog kima naročito je raširena u Turskoj, Egiptu i Siriji. U Indiji se koristi za konzerviranje zimnice. Sve je veća uporaba ovog orijentalnog začina i u našoj zemlji.
Medicina
U tradicionalnoj narodnoj medicini ulje crnog kima i njegove sjemenke na glasu su kao "panaceja", tj. lijek koji može izliječiti brojne bolesti. Upravo je nevjerojatna lista bolesti i poremećaja za koje su se pripravci crnog kima stoljećima koristili kao lijek za vrtoglavicu, akne, bubrežne kamence, proljev, kao poboljšivač apetita, prirodni stimulans za imunitet, alergije, povećanje plodnosti, reguliranje menstrualnog ciklusa i povećanje mišićne mase.
Suvremena medicina također je prepoznala blagodati ulja crnog kima. Brojnim istraživanjima utvrđeno je da ono ima antioksidativno, antimikrobno, antiinflamatorno i imunostimulativno djelovanje. Također je utvrđeno da timokinon djeluje protuupalno na razne patološke procese u tijelu.
Ulje crnog kima može se koristiti oralno, tako da se uzimaju 2 - 3 čajne žličice tijekom dana. Isto tako može se koristiti i u vanjskoj uporabi, tako da se u tankom sloju nanese na opečena ili bolesna mjesta na koži.
Uz pravilnu prehranu i redovito kretanje ulje crnog kima može biti i značajna potpora smanjenju krvnog tlaka i normalizaciji tjelesne težine.
Kozmetika
Istraživanja su pokazala da zbog svog antimikrobnog djelovanja ulje crnog kima vrlo povoljno djeluje na akne, psorijazu i zacjeljivanje oštećenja na koži uzrokovanih pretjeranim izlaganjem suncu. Danas je crni kim sve češće sastojak krema, losiona za kožu i šampona.
Zanimljivost
Brojna arheološka istraživanja dokazala su da se crni kim koristio kao ljekovita biljka još u drevnom Egiptu gdje su ga Asirci zvali "tin tir". Ulje crnog kima je pronađeno i u Tutankamonovoj grobnici. Grčki liječnik Dioskorid ga je koristio za liječenje glavobolje i zubobolje.
Također se spominje i u Bibliji pod nazivom čupava kata te se i u toj svetoj knjizi ukazuje na njegovu ljekovitost. Tradicionalna medicinska praksa Indije, Ayurveda, također ističe ljekoviti značaj ove biljke.
Smatra se da je legendarna Kleopatra svoju slavnu ljepotu dugovala, između ostaloga, i tretmanima koji su uključivali ulje crnog kima. Prorok Muhamed je za crni kim rekao da "liječi sve osim smrti".
Smatra se da najbolji crni kim raste u Egiptu, a ta država je i jedan od najvećih proizvođača ulja crnog kima na svijetu.
Foto: Stefan / Pixabay
Odgovori