Konoplja (lat. Cannabis) je naziv za rod biljaka koji se sastoji od samo jedne vrste, Cannabis sativa, koja ima tri podvrste. Ima široku primjenu, ali danas se uglavnom uzgaja kao industrijska biljka, zato se i naziva industrijskom konopljom. Industrijska konoplja je nastala od divlje konoplje i jednostavna je za uzgoj jer ne zahtijeva posebne klimatske uvjete za rast. Dobro raste na svim tlima i prilagođava se uvjetima i mjestu uzgoja mijenjajući vlastita fiziološka i morfološka svojstva.
Vrste industrijske konoplje
Vrsta Cannabis sativa dijeli se na tri podvrste:
- Cannabis sativa subsp. sativa - industrijska ili sjetvena konoplja
- Cannabis sativa var. ruderalis - divlja ili ruska konoplja
- Cannabis sativa subsp. indica - indijska konoplja
S obzirom na to da industrijska konoplja nema velik udio opojnog sredstva THC, za njen uzgoj potrebno je dobiti odobrenje od države za uzgoj. Riječ je o vrlo vrijednoj biljci jer se od nje mogu dobiti razni proizvodi, najčešće su to platna, odjeća, konopci, tkanine, papir, građevinski materijal, goriva i još dosta toga.
U Hrvatskoj je, prije uzgoja, potrebno zatražiti odobrenje Ministarstva poljoprivrede, a preduvjeti su da se fizičke i pravne osobe koje planiraju uzgoj industrijske konoplje, a prije same sjetve (sadnje) upišu u Evidenciju proizvođača industrijske konoplje u Ministarstvu poljoprivrede. Uzgajivači su također dužni prilikom nastanka bilo kakvih promjena, u roku od 15 dana, istom Ministarstvu dostaviti informacije o promjeni svih podataka i činjenica navedenih prilikom prve prijave u Evidenciju proizvođača industrijske konoplje. Više informacija o prijavi u Evidenciju i uvjetima pročitajte na službenoj web stranici Ministarstva poljoprivrede ovdje.
Medicinske, odnosno psihoaktivne konoplje imaju više od 0,2% THC u biljkama, dok je kod industrijske konoplje sadržaj THC-a manji od 0,2%.
Konoplja ima vretenast korijen koji se pod zemljom grana u gustu mrežu i može prodirati do 2 metra u dubinu i 1,5 metar u širinu. Korijen čini 10% biljke i ima nešto slabiju usisnu moć, s tim da ženske biljke imaju snažniji korijen u odnosnu na muške jer ima duže razdoblje vegetacije te im treba više hranjivih tvar iza dohranu sjemena. Konoplja ima uspravnu i šuplju stabljiku koja je u početku zeljasta, a s vremenom odrveni. Stabljika je zelene boje i prekrivena je dlačicama koje kasnije otpadnu, a može biti visoka od pola metra do šest metara. Visina stabljike ovisi o agrotehnici te uvjetima i području uzgoja, s tim da su muške stabljike uvijek nešto više od ženskih.
Konoplja ima dvodomne cvjetove koji su smješteni na vrhovima stabljika i na bočnim granama. Cvjetovi na ženskim biljkama nemaju cvjetnih peteljki, a i kod jednih i kod drugih rastu skupljeni u grozdove. Plod konoplje je spljošten i može biti okruglastog do jajolikog oblika. Ima glatku i sjajnu površinu, a može biti tamnozelene, smeđe zelene ili srebrno sive boje s crnim primjesama.
Konoplju koja se kod nas koristi za uzgoj možemo podijeliti na europsku i istočnu azijsku, a razlika je u tipovima koji su nastali pod utjecajem različitih klimatskih uvjeta i vrsta tla.
Prednosti uzgoja industrijske konoplje su višestruke. Osim što je moguće ostvariti održiv uzgoj bez primjene herbicida i pesticida na zasijanom poljima, industrijska konoplja ima vrlo kratak rok do dozrijevanja pa je moguć uzgoj dvije kulture u jednoj sezoni. Troškovi za početak uzgoja su minimalni, najskuplje je nabaviti certificirano sjeme za sjetvu. Industrijska konoplja se odlično uklapa u plodored i pomaže poboljšati tlo prirodnim putem.
Konoplja ne sadrži alergene, izvrsno obogaćuje prehranu, sadrži rijetke "super" masnoće SDA i GLA te veliku količinu vitamina E, a sastav masnih kiselina je odlično usklađen s potrebama ljudskog organizma.
Sjetva industrijske konoplje
Industrijska konoplja može rasti na različitim vrstama tla, ali za uzgoj ove biljke ipak su najbolja aluvijalna tla, černozemi ili livadske crnice. Ranije se konoplja često sadila na nabijenim i iscrpljenim tlima jer bi njen dug i razgranat korijen takva tla činio rahlima pa su ona bila spremna za kasniji uzgoj nešto zahtjevnijih biljaka, kao što su na primjer žitarice.
Ovisno o kakvoći tla, prije sadnje će možda trebati obaviti gnojidbu. Srednje plodnim tlima treba dodati dušik u količini od 150 kg/ha, fosfor u količini od 120 kg/ha i kalij u količini od 120 kg/ha. S obzirom na to da industrijska konoplja ima kratko razdoblje vegetacije, gnojiva se dodaju pri dubokoj obradi i pripremi tla prije sjetve, dok prihranu nije potrebno primjenjivati.
Najbolje pretkulture za konoplju su okopavine koje su gnojene stajskim gnojem, kao što su šećerna repa, krumpir, kukuruz, strne žitarice ili zrnate mahunarke. Nakon uklanjanja predusjeva tlo treba poorati na dubinu od 10 cm. Kasnije se u prvoj polovici kolovoza ore na 20 cm dubine i nakon toga se zemljište ravna. U jesen se provodi još jedno duboko oranje - na 40 cm dubine.
Ako su kao predusjevi bile zasađene kasne kulture, nakon njihove žetve obavlja se pliće oranje, a poslije toga još samo jesensko duboko oranje. Kada se zemljište nakon zime dovoljno prosuši, zimsku brazdu treba zatvoriti drljanjem, a zatim se prije same sjetve tlo još jednom obrađuje sjetvospremačem.
Sjeme konoplje koje se upotrebljava za sadnju treba biti certificirano i visoke kvalitete kako bi imalo što veću klijavost. Sjetva se obavlja sijačicama, tijekom druge polovice ožujka ili početkom travnja, i to u dobro pripremljeno tlo.
Sjeme industrijske konoplje sije se na dubinu od 2 - 3 cm, u redove među kojima treba biti 10 - 12 cm razmaka. Za jedan kvadratni metar potrebno je 250 - 300 klijavih sjemenki od kojih se može dobiti 150 - 200 biljaka, što znači da je za jedan hektar potrebno otprilike 60 - 70 kg sjemena.
Uzgoj industrijske konoplje i održavanje nasada
Minimalna temperatura potrebna za klijanje industrijske konoplje je 1 - 2°C, ali nicanje će ipak puno brže ići pri temperaturama od 7 - 9°C. Optimalna temperatura za razvoj biljaka je oko 20°C, a konoplja može podnijeti i temperature do -4°C.
Pošto je konoplja biljka kratkog dana, moguće je ubrzati njen razvoj ako se smanji dnevna svjetlost. Svjetlost se može regulirati optimalnim rasporedom biljaka i postizanjem gušćeg sklopa biljaka.
Nakon sjetve industrijske konoplje potrebno je pripaziti da se ne stvara pokorica na zemlji, a ako se to dogodi, potrebno ju je razbijati okopavanjem ili rotacijskim drljačama. Također je važno voditi brigu o suzbijanju korova, pošto on izbija brže nego klice konoplje i lako može zagušiti mlade biljke. Konoplju koja se uzgaja za vlakna ne treba prihranjivati niti kultivirati.
Vrlo bitan faktor za uspješan uzgoj industrijske konoplje je voda. Naime, konoplja ima velike potrebe za vodom, osobito u vrijeme formiranja pupova i tijekom cvatnje.
Bolesti i štetnici
Industrijska konoplja koja se koristi za uzgoj na području Hrvatske nema nikakve značajnije štetnike, dok se od bolesti eventualno može pojaviti plijesan ili trulež. Plijesan i trulež javljaju se u odgovarajućim meteorološkim uvjetima, a to su duža topla i vlažna razdoblja. To se pogotovo može dogoditi ako je sjetva obavljena kasno, a jesen je nakon toga bila vlažna.
Međutim, neki od razloga zbog kojih uzgoj može biti neuspješan su:
- neodgovarajuća količina svjetlosti i topline
- preduboka sjetva ili pogrešno vrijeme sjetve
- sjetva u glinenastim i teškim tlima
- sjetva u suho i hladno tlo
- manjak dušika
- sjetva na jako zakorovljenim površinama
Žetva i prerada industrijske konoplje
Muške i ženske biljke industrijske konoplje nejednolično rastu i sazrijevaju pa je teško odrediti kada je pravo vrijeme za žetvu. Muške biljke sazrijevaju ranije pa se u kombiniranom uzgoj prvo obavlja žetva tih biljaka.
Točno vrijeme žetve ovisi i o tome zbog čega se konoplja uzgaja. Konoplja koja se uzgaja za proizvodnju vlakana žanje se nakon oplodnje, odnosno u prvoj polovici kolovoza. Za žetvu se koriste bočne kose ili specijalne kosilice, a pokošene stabljike prvo treba prosušiti, zatim pokupiti i vezati u snopove debljine oko 20 cm. Snopovi se ostavljaju na suncu dok se sasvim ne osuše, a nakon toga se transportiraju na preradu.
Konoplja koja se uzgaja zbog sjemena žanje se onda kada je većina sjemena zrela. Sjeme treba sušiti tako da sadržaj vode iznosi manje od 10%. Suhe i očišćene sjemenke spremaju se u porozne vreće i drže u suhim prostorijama. Tako se mogu sačuvati dvije do tri godine.
Stabljike koje ostanu nakon žetve mogu se samljeti i rasuti po polju, jer su lako razgradive i povećavaju kvalitetu tla. Također ih možemo izrezati ili posjeći pa nekoliko dana nakon vršidbe, kada postotak vlage bude oko 12%, balirati i uskladištiti. U Hrvatskoj nitko ne otkupljuje suhe stabljike industrijske konoplje, a isplativost plasmana na tržište Europske unije ovisi o troškovima prijevoza.
Iz industrijske konoplje koja se uzgaja za proizvodnju vlakana vlakna se mogu odvajati mehanički, fizički, biološki i kemijski. Vlakna se kod mehaničkog načina odvajaju lomljenjem stabljika i specijalnim strojevima, a fizički tako da se od drvenastog dijela stabljike odvoje kipućom vodom ili vodenom parom.
Kod kemijskog načina vlakna se odvajaju pomoću kiseline i lužine, a biološki močenjem ili maceracijom. Biološki način odvajanja vlakana industrijske konoplje baziran je na razgradnji pektinskih tvari kojima je vlakno povezano uz drvenasti dio stabljike. To se može obavljati rošenjem u stajaćim ili tekućim vodama ili pak u posebno uređenim bazenima u kojim se može kontrolirati proces maceracije.
Primjena industrijske konoplje
Na OPG-ovima ili u zadrugama se uzgaja s ciljem prodaje uroda trećim osobama, za proizvodnju humusa, zbog prerade u proizvode namijenjene ljudskoj prehrani te zbog proizvodnje sjemenki koje se osim u ljudskoj prehrani koriste i u prehrani životinja.
Sjemenke konoplje mogu se upotrebljavati kao dodatak prehrani svinja, mliječnih krava, junadi, pilića, nesilica i druge peradi, riba iz ribogojilišta, kunića, ptica i konja. Suhe stabljike industrijske konoplje imaju bolje karakteristike od slame pa se mogu koristiti i kao stjelja za goveda, konje i druge životinje.
Osim korištenja u vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu, odnosno vlastite prerade i maloprodaje, industrijsku konoplju možete prodati nekom od prerađivača konoplje na hrvatskom tržištu ili pokušati s prodajom na EU tržištu. Naime, na tržištu Europske unije nema dovoljno kvalitetne sirovine, posebno one s eko certifikatom, pa se potrebe namiruju uvozom iz drugih zemalja, poput Kine ili Kanade. Pojačana potražnja na tržištu vlada početkom proljeća.
Ljekovitost industrijske konoplje
Sjeme konoplje je iznimno hranjivo i bilo bi idealno rješenje za problem gladi u svijetu jer može rasti bilo gdje, ali uzgoj je u nekim područjima zabranjen. Sjeme konoplje sadrži vitamine A, B1, B2, B3, B6, C, D i E te svih 20 aminokiselina, uključujući i devet esencijalnih aminokiselina koje tijelo ne može samo proizvesti. Sadrži savršen omjer omega-3 i omega-6 masnih kiselina koje su važne za prevenciju kardiovaskularnih bolesti.
Sjeme konoplje može se koristiti sirovo, mljeveno ili u obliku ulja. Lako je probavljivo i ne uzrokuje nadutost i plinove, a zbog brojnih fitonutrijenata koje sadrži pomaže u zaštiti imuniteta, krvnih žila, stanica, kože i brojnih drugih organa.
Od sjemena se radi i poznato konopljino ulje. Ulje od konoplje je zelene boje i orašastog okusa. Ne preporučuje se koristiti ga za prženje jer se u tom slučaju uništavaju vrijedni sastojci. Konzumacijom konopljinog ulja možemo spriječiti visoki kolesterol i tlak, ubrzati zacjeljivanje rana, smanjiti upale, povećati izdržljivost,spriječiti zadržavanje vode u organizmu, poboljšati imunološke funkcije, ublažiti simptome PMS-a, umanjiti bol i oticanje kod artritisa, izliječiti bakterijske infekcije i ojačati funkcije mozga.
Zbog svojih vrijednih sastojaka, konopljino ulje se može upotrebljavati i za njegu kože i kose.
Povijest industrijske konoplje
Konoplja je jedna od najstarijih biljaka koje su ljudi kultivirali, a smatra se kako je njen uzgoj započeo još prije 10.000 godina. U početku se uzgajala zbog vlakana koja su ima široku primjenu, dok su se konopci, papir i odjeća od konoplje počeli proizvoditi kasnije u staroj Kini.
Sve do 19. stoljeća konoplja je bila biljka koja se najviše koristila u proizvodnji tkanina, više se upotrebljavala nego pamuk i lan. Osim toga, primjenu je imala i u građevinarstvu i pomorstvu. Naime, vlakna od konoplje su lagana, a čvršća su čak i od betona.
Bila je nezamjenjiva i u proizvodnji papira, pa su tako prve pisane Biblije, Britanska enciklopedija, prve zemljopisne i pomorske karte te nacrti za američku Deklaraciju o neovisnosti i Ustav bili napisani na papiru od konoplje. Brojne slike najpoznatijih svjetskih slikara, poput Rembrandta ili Van Gogha, bile su naslikane na platnima izrađenima od vlakana ove biljke.
U razdoblju od 17. do 19. stoljeća najveći proizvođač industrijske konoplje u Europi bila je Austro-Ugarska, a od njenih vlakana su se u to doba izrađivala jedra, konopci za brodove i zaprege. Značajnim napretkom industrije krajem 19. stoljeća te smanjenjem upotrebe konjskih zaprega i pomorskog prijevoza opala je i potražnja za vlaknima od konoplje, a samim time i proizvodnja. Tridesetih godina 20. stoljeća masovno su se počeli proizvoditi sintetički materijali, a kako bi im se otvorio put, konoplja je negativno prikazivana u medijima pa je došlo do naglog pada proizvodnje te biljke.
Do sredine 20. stoljeća industrijska se konoplja najviše proizvodila u Mađarskoj, Ukrajini, Rusiji i zemljama bivše Jugoslavije. Danas se najviše uzgaja u Kini, ali je interes za uzgojem industrijske konoplje u posljednjih nekoliko godina počeo rasti, pogotovo u Europi, jer je Europska unija zemljama članicama počela dijeliti poticaje za uzgoj ove biljke.
U Hrvatskoj je uzgoj industrijske konoplje ponovno legaliziran početkom 2012. godine, ali je dopuštena sjetva samo onih sorti koje se nalaze na sortnoj listi Europske unije.
Mnogi konoplju nazivaju biljkom budućnosti jer je procijenjeno da postoji više od 20.000 načina na koje se sjemenke i vlakna konoplje mogu koristiti. Od nje se osim papira i tkanina može dobiti i eko plastika, bio gorivo i boje. Može dati preko 200% više vlakana nego pamuk te 600% više vlakana nego lan, uz manju potrošnju vode.
Za razliku od plastike izrađene od naftnih derivata, plastika izrađena od konoplje razgrađivala bi se znatno brže, što znači da ova biljka pruža brojne mogućnosti koje bi bile korisne za ljude i okoliš.
Foto: pixundfertig/Pixabay
Odgovori