Echeveria ili eševerija

Eševerija (lat. Echeveria) je rod trajnica, grmova i polugrmova koji pripadaju porodici tustikovki (Crassulaceae), a čest naziv za ovu biljku je kamena ruža. Rod se sastoji od preko 150 vrsta sočnih biljaka. Biljka je podrijetlom s polupustinjskih područja Meksika, Sjeverne i Južne Amerike, a danas se uzgaja diljem svijeta. Ime je dobila u čast meksičkog botaničkog umjetnika po imenu Atanasio Echeverria y Godoy.

Echeveria je višegodišnja zeljasta biljka sa sočnim listovima. Spada u sukulentne biljke i raste u raznim oblicima. Neke vrste su malog rasta i gotovo bez stabljike, dok su druge visoke. Cvjetovi i listovi su lijepih pastelnih boja, a izgledom podsjećaju na procvjetalu ružu. Listovi su gusti, mesnati i prekriveni voštanim premazom ili dlačicama koje štite biljku od jakog sunca i nedostatka vode.

Većina vrsta se lako uzgaja u običnoj mješavini zemlje. Može se uzgajati i u pijesku, ali u tom slučaju je potrebna redovna gnojidba. Nisu zahtjevne za uzgoj i održavanje, a najviše im odgovaraju osunčane prozorske daske i suh zrak.

Srodnici

• Čuvarkuća
• Drvo novca
• Drvo žada
• Kalanhoa
• Krasula
• Žednjak

Vrste

Echeveria raste u brojnim oblicima i bojama. Često se u prodaji mogu naći obojene umjetnim bojama. Takve biljke izgledaju privlačno, ali imaju male šanse za preživljavanje jer boja blokira svjetlost i biljkama otežava disanje. Umjetna boja uništava voštani premaz i oštećuje listove biljke. Nijedna eševerija nije prirodno zlatna, srebrna, žarko crvena, žuta ili plava. Neke od sorti koje se često uzgajaju su: Rainbow, Hercules,  Magic Red, Black Prince, Campton Carousel, Raindrops i Bumps.

Echeveria Rainbow

Ova vrsta eševerije stvara prekrasne rozete duginih boja. Boja joj se mijenja s godišnjim dobima. Na listovima se pojavljuju sjene ružičaste, zelene, žute i plave boje. Promjer rozete može biti do 15 cm. Cvjeta u proljeće.

Echeveria Hercules

Echeveria Hercules izgleda kao ruža u punom cvatu. Boja je obično plavo-siva, ali se može mijenjati tijekom cijele godine. Rubovi listova su ružičasti, a zimi stražnji dio lista postaje tamno ružičast. U idealnim uvjetima može dostići promjer oko 15 - 20 cm i visinu od 15 cm. Biljka cvjeta svakog proljeća, a žuti cvjetovi se pojavljuju na visokoj stabljici.

Echeveria Magic Red

Ovu vrstu karakteriziraju listovi koji ljeti postaju jarko crvene boje, a boja se produbljuje kako se sezona odmiče. Biljka cvjeta od ranog do sredine proljeća. Zahtijeva veliku količinu sunčeve svjetlosti i osjetljiva je na prekomjerno zalijevanje.

Uzgoj

Echeveria spada među vrste sukulenata koje se lako uzgajaju. Za uspješan uzgoj treba joj osunčano mjesto i pažljivo zalijevanje. Može se uzgajati u običnoj mješovitoj zemlji ili u pijesku.

Tlo

Eševeriju je najbolje uzgajati u mješavini tla za kaktuse. Može se uzgajati i u samom pijesku, ali tada je potrebna redovita gnojidba. U takvu podlogu se dodaje šaka zdrobljenog ugljena radi poboljšanja kvalitete i strukture podloge. Najbolje za uzgoj su plitke i široke posude, a dno treba biti prekriveno debelim slojem drenaže. Idealna pH vrijednost tla za uzgoj ove biljke je 6,0 ili blago kiselo tlo.

Klima

Echeveria najbolje raste na sobnoj temperaturi (20 - 23°C tijekom dana). Niža temperatura noću (10 - 15°C) pozitivno utječe na održavanje kompaktnih rozeta. Zimi treba eševeriju preseliti u hladnu (približno 8°C) i svijetlu sobu, npr. negrijano stepenište, tako da prelazi u stanje mirovanja. Važno je da temperatura tijekom zime ne pada ispod 7°C, jer tada listovi pocrne i otpadnu kada se posuda pomakne ili se dodirne biljka.

Vrijeme sadnje

Najbolje vrijeme za sadnju eševerije varira o mjestu gdje se ista sadi i vrsti koja se sadi. Općenito, najbolje je pričekati sa sadnjom dok prođe opasnost od mraza. Neke vrste biljaka ne rastu u hladnim klimatskim uvjetima.

Slaganje kultura

Echeveria se dobro slaže s drugim biljkama koje rastu u istim uvjetima, idealno u suhim i sunčanim. Kombiniranje biljaka poboljšava unos hrane i vode. Također, dodaju raznolikost vrtu. Mnogo je vrsta biljki koje se mogu uzgajati zajedno sa eševerijom, kao što su ukrasne trave i jednogodišnje biljke i grmlje. Međutim, najbolji pratitelji su im trajnice. Ove biljke trebaju jaku svjetlost, malo vode i optimalnu drenažu, kao i visoke temperature.

Stolisnik je jedna od trajnica koja je idealna kao prateća biljka eševeriji. Ugodnog je mirisa, lijepog pernatog lišća, a otporna je na sušu. Djevojačko oko je također biljka koja uživa iste uvjete kao i eševerija. Agapanthus je trajnica koja se lako uzgaja i otporna je na štetnike i bolesti. Raste sa dugim stabljikama na kojima su grozdovi gustog cvijeća.

Nadalje, graničica je prekrasna cvjetna trajnica nalik ljiljanu. Raste u čitavom nizu boja i može rasti u većini tla uz minimalno održavanje. Gazanije su cvjetovi poput tratinčice jarkih boja koji mogu dodati divan kontrast u sadnji sa eševerijom.

Ostale biljke koje su dobre za uzgoj uz eševeriju su kadulja, japanska trava, lavandin pamuk (Lemon Fizz Santolina), gloksinija, biljka kolibrića, jasmin, medvjetka, planinski papar, narančasti šaš i sl.

Faza mirovanja

Echeveria ulazi u fazu mirovanja za vrijeme zime. Znakovi koji pokazuju da je biljka ušla u fazu mirovanja je da prestaje proizvoditi nove listove, listovi mogu postati žuti ili smeđi i opustiti se na krajevima. U fazi mirovanja treba prestati sa zalijevanjem biljke. Duljina odmora ovisi o klimi u kojoj se uzgaja. Također, tokom faze mirovanja se izbjegava gnojidba.

Sadnja

Echeveria je popularna vrsta sukulenata zbog svog jedinstvenog izgleda i niskih potreba za održavanjem. Može se uzgajati na otvorenom kao i u posudama u zatvorenom prostoru. Uz pravilan uzgoj njena dugotrajnost je zajamčena.

Sadnja sjemena

Sjemenke eševerije se siju u mješavinu tla za kaktuse ili u pijesak s dodatkom gnojiva. Posuda u kojoj se sije biljka mora imati dovoljno rupa za drenažu. Nakon sjetve, tlo je potrebno navlažiti i održavati vlažnim prekrivajući ga plastičnom folijom ili staviti biljku u plastičnu vrećicu sa zatvaračem. Posuda sa sjemenom se drži u svijetloj sobi, ali ne na izravnoj sunčevoj svjetlosti. Jednom dnevno je potrebno otkriti biljku na sat vremena radi ventilacije.

Nakon otprilike 3 tjedna, sjeme bi trebalo početi klijati. Nakon što sjemenke proklijaju i formiraju sitne rozete, uklanja se plastični pokrov. Tlo se održava blago vlažnim (ne smije se osušiti), a biljci se osigurava dovoljno svjetla (ali ne izravnog sunca). Kada biljka izraste u veću sadnicu, zalijeva se svaka 3 - 4 dana nakon što se tlo osuši.

Sadnja sadnice

Kada su sadnice eševerije narasle toliko da su napunile svoje posude, moraju se premjestiti u veće posude ili posaditi na otvoreno u zemlju. Idealna veličina posude za sadnice je posuda koja je malo veća od korijenskog sustava. Velika količina mješavine tla može sadržavati previše vlage što predstavlja rizik truljenja korijena. Sadnice se sade u vrt tako što se lagano izvade iz posude i prenesu na željeno mjesto. Nema potrebe za čestim zalijevanjem, kada se zemlja oko biljke osuši onda se zalije tek toliko da se zemlja navlaži.

Uzgoj u vrtu

Echeveria se toploj klimi može uzgajati u vrtu tijekom cijele godine. Kada se sukulenti sade u tlo, treba im osigurati dobro drenirano i pjeskovito tlo kako bi spriječili truljenje korijena. Osim u tlo, eševerija se može saditi i u pukotine u kamenim zidovima, u kamenjare i sl.

Prilikom sadnje ove biljke u vrt, osim dreniranog tla, važno je odabrati i mjesto na kojem će se uzgajati. U vrućoj klimi, biljku se drži na području koje je djelomično osunčano. U hladnijim klimatskim uvjetima, biljka se postavlja na mjesto koje je tijekom jutra i poslijepodneva osunčano.

Eševeriju koja se uzgaja na otvorenom gotovo nije potrebno zalijevati. Prirodni uvjeti i oborine bi trebale biti dovoljne za uspješan rast. U slučaju dugotrajne suše biljka se zalijeva jednom tjedno i redovno se  uklanja uvelo lišće.

Uzgoj u stakleniku

Na mjestima gdje je su zime oštre i sukulenti se mogu uzgajati vani samo dio godine, uzgoj u stakleniku ili plasteniku omogućuje uzgoj biljke tijekom cijele godine. Uzgoj eševerije u kontroliranim uvjetima ima mnogo prednosti. Staklenik je savršen jer sprječava oborine, tako biljka neće imati previše vode. Grijani staklenik će pomoći da biljke prežive u kraju s niskim zimskim temperaturama.

Echeveria je podrijetlom iz krajeva gdje su padaline ograničene pa je razvila obrambeni mehanizam za zaštitu od suše. Naime, vodu skuplja u svojim listovima pa joj nije potrebno često zalijevanje. Kada se uzgaja u stakleniku, između dva zalijevanja treba pustiti da se tlo potpuno osuši. Eševerije u stakleniku treba držati dalje od izravne sunčeve svjetlosti jer listovi mogu izgorjeti od sunca. Najbolje im je omogućiti nekoliko sati sunca u jutro. Ako u stakleniku nedostaje sunčeve svjetlosti, preporučuje se koristiti umjetnu svjetlost.

Uzgoj u posudama

Kako bi se uspješno uzgojila eševerija u posudi potrebno je držati se 6 ključnih pravila, a to su tlo, zalijevanje, temperatura, svjetlo, gnojivo i posuda.

Najbolje tlo za eševeriju u posudi je kombinacija grubog pijeska, perlita i organska mješavina za posude ili mješavina za kaktuse. Pijesak poboljšava drenažu tla, perlit apsorbira višak vlage, a organska mješavina osigurava dovoljno hranjivih tvari za biljku.

Eševeriju treba zalijevati kada se tlo osuši. Najbolja metoda za provjeru vlažnosti tla je suhim štapom. Štap se zabode u zemlju na dubinu oko 5 cm, sačeka se oko 1 min i provjeri je li štap pokupio vlagu. Prilikom zalijevanja je bolje koristiti kišnicu nego vodu iz slavine. U zimskoj sezoni se nikada ne zalijeva list jer može uzrokovati truljenje, zbog sporog isparavanja zimi. Najbolje vrijeme za zalijevanje je rano jutro, a ne preporučuje se zalijevanje na večer ili noću.

Echeveria voli umjerenu temperaturu, idealno 18 - 23℃.

Kada se uzgaja u posudama u zatvorenom prostoru treba joj osigurati jače svjetlo, najbolje ju je postaviti na prozorsku dasku. U zimskoj sezoni potrebno je osigurati najmanje 6 - 10 sati svjetla. Ako se predugo izlaže suncu može dobiti opekline od sunca.

Echeveria može rasti u tlu s manje hranjivih tvari, stoga ju ne treba puno prehranjivati. Potrebno ju je gnojiti jednom godišnje s gnojivom s manje dušika. Također, potrebno je koristiti manje gnojiva nego što je preporučeno na pakiranju, a može se koristiti i kompost.

Posude za uzgoj moraju biti dobro drenirane da ne zadržavaju vlagu. S obzirom na to da nemaju opsežan korijenski sustav, najbolja veličina posude je oko 20 cm dubine i 15 cm promjera.

Održavanje nasada

Briga za eševeriju je jednostavna, a uključuje redovno uklanjanje uvenulih listova i cvjetova što će stimulirati biljku da proizvodi nove listove i cvijet. Ako se uzgaja u posudama, u proljeće se presađuje u veću posudu što će produžiti životni vijek biljke. Povremeno dodavanje biljnog gnojiva će pomoći produžiti cvjetanje i povećati njegovu ljepotu.

Održavanje i njega

Echeveria nije zahtjevna biljka što se tiče održavanja i njege. Biljci treba pružiti dovoljno svjetla i izbjegavati prekomjerno zalijevanje. Drži se na odgovarajućoj temperaturi i presadi kada preraste posudu u kojoj se uzgaja.

Rezidba

Rezidba eševerije s vremena na vrijeme može pomoći u sprječavanju truleži, potaknuti novi rast i pomoći da biljka dulje živi. Općenito, eševerija ne zahtijeva redovnu rezidbu. Orezivanje je najbolje odraditi na početku vegetacije, međutim može se rezati i u bilo koje drugo vrijeme. Na kraju će se donji listovi osušiti i otpasti, što je prirodni ciklus biljke. Uvelo lišće se uklanja nježnim povlačenjem prstima kako ne bi trunuli na biljci. Uklanjanjem lišća potiče se novi rast biljke.

Priprema za sljedeću sezonu

Echeveria ne može preživjeti na niskim zimskim temperaturama i za vrijeme zime je treba prenijeti u zatvoreni prostor i ukloniti osušene dijelove. Obično se ne koriste škare ili nož nego se osušeni dijelovi uklanjaju rukama. Optimalna temperatura za prezimljavanje biljke je 5 - 15℃. Također, preko zime se treba osigurati izvor sunčeve svjetlosti. Gnojivo se prekida, kao i zalijevanje. Ako se podloga u potpunosti osuši, može se lagano zaliti.

Bolesti

Echeveria je u pravilu biljka koja nije podložna bolestima. Većina problema je uzrokovana nedostatkom svjetlosti ili prekomjernim zalijevanjem. Međutim, povremeno se mogu pojaviti poremećaji koji se lako uklanjaju ako se na vrijeme prepoznaju.

Ako je previše izložena suncu, na biljci će se pojaviti opekline. Na biljci se pojavljuje žutilo ili izbjeljivanje listova kao i cijele biljke. Kasnije se na oštećenim mjestima mogu pojaviti smeđe kraste. Kako bi spriječili opekline, biljku je potrebno maknuti od jakog sunčevog svjetla. Nedostatak svjetla uzrokuje da biljka slabo raste i proizvodi tanke listove, izgleda izduženo i "mršavo". Biljku je potrebno premjestiti na osvijetljeno mjesto, postepeno pojačavajući svjetlost.

Echeveria je najsklonija truljenju, pri čemu baza biljke postaje meka i kašasta. Ako dođe do truleži, istrunuli dijelovi se odrežu, tako da biljka ostane sa zdravim zelenim listovima. Također je potrebno smanjiti količinu vlage i zalijevanja

Štetnici

Na eševeriji se rijetko pojavljuju štetnici. Najčešće vrste štetnika su lisne uši, nematode, grinje pauka i brašnaste bube. S obzirom na to da ih je teško ukloniti, upotreba prirodnih insekticida je najbolji izbor.

Lisne uši su mali insekti koji usisavaju biljni sok uzrokujući iskrivljen rast. Najbolje ih je isprati vodom ili nanijeti insekticide opće namjene prema uputama na pakiranju. Nematode su crvolike životinje koje žive u tlu uzrokujući otekline koje sprječavaju normalno funkcioniranje korijena, a biljka postaje zakržljala i blijeda. Najbolji način za borbu protiv nematoda je da se biljka izvadi iz tla i ukloni tlo iz korijena. Korijen se odreže i ostavi nekoliko dana da se osuši pa ponovno posadi u sterilnu zemlju. Također će pomoći i sistemski insekticid. Grinje pauka i razne bube sišu biljni sok i time slabe biljku i izobličuju njen izgled. One se uklanjaju pojedinačno s biljke, ispiru vodom ili koriste insekticide.

Upotreba

Echeveria se koristi na mnogo načina, najčešće kao dekorativna biljka. Zbog visokog sadržaja šećera u cvjetovima, eševerija je izvrstan izvor nektara za pčele. Osim što izuzetno ukrašava svaki vrt, dom, ured i bilo koji prostor u kojem se nađe, koristi se i kao hrana. Listovi i cvijeće biljke se koriste kao začin, ali u malim količinama, jer sadrži visoku razinu šećera. Okusom je slična špinatu i artičokama.

Nadalje, može se koristiti kao pročišćivač zraka u prostoru u kojem se nalazi. Može se koristiti i kao dodatak prehrani zbog visokog sadržaja vitamina, minerala i drugih hranjivih tvari.

Foto: Public Domain Pictures / Pixabay