Drvo žada (lat. Crassula ovata) popularna je ukrasna biljka koja potječe iz porodice tustikovki (Crassulaceae). Zbog svoje velike raznolikosti, biljke iz te porodice mogu se naći diljem svijeta, ali za uzgoj su najpopularniji ukrasni sukulenti s područja južne Afrike. Neke od najpoznatijih su živi kamen, kameni cvijet i čuvarkuća. Latinsko ime je drvo žada dobilo prema riječi crassus, koja znači debeo i asocira na njegove listove, a u narodu se još naziva i drvo novca, drvo sreće ili prijateljstva. Ime drvo žada je dobio zbog jarke zelene boje listova koja podsjeća na žad.
Drvo žada je vazdazelena sukulentna trajnica koja najčešće raste u obliku malog stabalca i uzgaja se kao ukrasna biljka. Može doseći visinu do 1,5 metara i maksimalnu širinu krošnje do 50 cm. Stabljika je uspravna i ravna, smeđe boje i popucale kore, a grane su kratke i debele, najčešće zelene boje dok im kora ne odrveni. Listovi mogu narasti do 7 cm, ovalni su i glatkih rubova, mesnati i sjajni. Biljka cvjeta od kolovoza do listopada, a cvjetovi su grozdasti i s pet latica bijele ili bijeloružičaste boje.
Iako je u našim krajevima veoma poznata kućna biljka, drvo žada se u prirodnom okruženju može naći u dijelovima južne Afrike. Popularna je zbog svojih mesnatih listova, privlačnog izgleda i lakog održavanja, a popularno je praznovjerje da njezin uzgoj donosi sreću i bogatstvo.
Srodnici
Vrste
S obzirom na to da je drvo žada jedna od popularnijih ukrasnih biljaka, postoji mnogo kultivara koji su uzgajani zbog ljepote lišća i oblika koji se mogu postići uzgojem. Smatra se da postoji više od 300 vrsta krasula koje se prvenstveno razlikuju po obliku i boji lišća. Donosimo neke od najpopularnijih kultivara i po čemu se razlikuju.
Crassula rupetris
Ova je vrsta krasule popularna za dekoraciju i uzgoj uz druge biljke zbog svog ukrasnog, mesnatog i trokutastog lišća koje tvori nepravilne trokute. Raste u nekoliko stabljiki i iznimno je otporna na vremenske uvjete i promjene.
Crassula arborescens
Ova se krasula još naziva i biljka srebrnog dolara zbog svojih okruglih i mesnatih srebrnih listova. Potječe iz južne Afrike, a može narasti od 2 do 4 metra. Zanimljiva je zbog zbijenog rasta i srebrnkastih listova koji rastu od početka stabljike ne tvoreći deblo.
Crassula muscosa
Ova je ukrasna krasula porijeklom iz Namibije i zanimljiva je zbog padajućih i tankih mesnatih grana koje su posute sitnim i zbijenim listićima. Iznimno je otporna na dužu sušu i teške uvjete, pa se često koristi kao dekoracija u lončanicama.
Crassula "Hummel's Sunset"
Ovo je jedan on najljepših i najnagrađivanijih kultivara drva žada. Iako tvori karakteristično stabalce i debele mesnate listove, posebni su zbog crvenkastog obruba u kontrastu sa zelenom bojom sredine.
Crassula "Tricolor"
Ovo je još jedan popularan i brzorastući kultivar koji cvjeta ružičastim cvjetovima. Listovi su prošarani nijansama zelene i bijele boje te rastu direktno iz stabljike i tla. Tvori puzeći oblik i izvrsna je kao pokrivač tla.
Crassula marnieriana
Ova je krasula poznata pod imenom ogrlica od žada jer tvori duge i puzajuće grane s mnogo nabijenih mesnatih listića. Veoma je dekorativna i brzorastuća, a može biti zelenkaste ili crvenkaste boje.
Uzgoj
S obzirom na to da drvo žada je po vrsti sukulent, njegov je uzgoj prilično jednostavan i uspješan, a u nastavku donosimo savjete koji mogu pomoći u tome.
Tlo
Biljka voli pjeskovita i prozračna tla, pa je za sadnju optimalno koristiti tlo za kaktuse. Važno je osigurati dobru drenažu, pa je potrebno na dno posude staviti veće kamenje ili oblutke. Treba izbjegavati teška i kisela tla jer u njima korijen lako istrune.
Klima
S obzirom na to da je drvo žada porijeklom iz Afrike, odgovara mu topla i suha klima, pa se u našim područjima većinom uzgaja kao kućna biljka. Iako voli mnogo svjetla, potrebno ga je zaštititi od izravnog sunca i naglih promjena, kao i od izravnog vjetra. Ne podnosi temperaturu ispod 0°C, a optimalna temperatura zimi je od 10 do 16°C, dok ljeti nema gornje granice.
Vrijeme sadnje
Drvo žada voli toplo vrijeme, pa ga se presađuje tek tijekom travnja ili svibnja kako bi se lakše priviknuo na nove uvjete. Minimalna temperatura klijanja sjemena je 25°C, pa mu je važno osigurati pravilne uvjete rasta.
Slaganje kultura
Drvo žada je dobra biljka za sadnju u lonce s drugim vrstama, ali je najpogodnija za slaganje s drugim sukulentima. S obzirom na to da se dobro prilagođava na skučene uvjete i manjak prostora, može se saditi u kombinaciji s biljkama koje rastu u neposrednoj blizini. Poželjno ga je saditi s biljkama sličnih zahtjeva za uzgoj kako bi se lakše prilagodili, kao što su drugi sukulenti.
Faza mirovanja
Drvo žada miruje od jeseni do proljeća i tada je smanjen rast listova. Potrebno je smanjiti zalijevanje te ju odmaknuti od izravnog utjecaja umjetnog grijanja.
Sadnja
Ako želite sami posaditi svoje drvo žada, donosimo neke od najpraktičnijih savjeta kako dobiti željene rezultate.
Sadnja sjemena
Sadnja iz sjemena je jako rijetka, jer ne cvjeta svaka biljka i sjeme se teško nalazi. Ako ga želimo zasijati, važno je koristiti zdravo sjeme iz provjerenih izvora. Sjeme se stavlja u mješavinu pjeskovite zemlje za kaktuse, pokrije se plastičnom folijom i ostavlja se na minimalno 25°C da proklije. Potrebno ga je zalijevati svakih 14 dana ili kada se zemlja osuši.
Sadnja sadnice
Sadnicu je najbolje posaditi na konačno mjesto rasta kada je razvila korijen. Presađivanje se vrši u proljeće, a prilikom toga joj se može i smanjiti korijen ili oblikovati stabljika. Sadnicu je prilikom sadnje najbolje posaditi u veću posudu kako bi ostala 3 do 5 godina u njoj i nesmetano se razvijala.
Kalemljenje
S obzirom na to da veliki broj kultivara koji se pojavljuju, drvo žada je moguće i cijepiti. Najčešće se cijepi na jednu od podvrsta tustika kako bi se lakše primio, a cijepljenje je najbolje obaviti mladom reznicom grane. Na taj se način mijenjaju boje listu, ali se mogu dobiti i drukčiji smjerovi rasta.
Uzgoj u vrtu
Na našim područjima drvo žada nije moguća uzgojiti na otvorenom jer ne podnosi temperature ispod nule. Također, ne podnosi posolicu i nije dobar izbor za vrt kraj mora, pa se najčešće uzgaja kao kućna ukrasna biljka.
Uzgoj u stakleniku
Uzgoj u stakleniku je optimalan za razmnožavanje drva žada jer održava stalnu temperaturu i vlažnost zraka. U jesen se biljka može rasaditi ili se pripremaju presadnice koje do proljetnih mjeseci puštaju korijenje. Biljke u stakleniku se zalijevaju ručno, a temperatura ne smije pasti ispod 10°C.
Uzgoj u posudama
Uzgoj u posudama je najčešći i najsigurniji način uzgajanja drva žada. Važno je osigurati tešku posudu koja će podnijeti težinu biljke, pa se najčešće sadi u glinenim posudama. Biljci je potrebno osigurati dobru drenažu tla, pa se na dno posude stavljaju veći kamenčići. Pravilna mješavina zemlje je ona za kaktuse s udjelom pijeska, a biljku treba zalijevati tek kada se zemlja osuši. Biljka voli puno svjetla, ali je treba zaštititi od izravnog sunca koje može uzrokovati opekline na lišću. Tijekom ljetnih mjeseci ju je moguće iznijeti na otvoreno, ali ju zaštititi od izravnog sunca i udara vjetra.
Održavanje nasada
Održavanje nasada uključuje odstranjivanje korova koji može smetati razvoju korijena. Najbolje ga je iščupati ručno kako ne bi oštetio korijen. Osim toga se može razbiti gornji pokrov zemlje kako bi se tlo opskrbilo zrakom. Povremeno se biljka iznosi na zrak kako bi se isprao sloj prašine, što se može napraviti ručno vlažnom krpicom ili unutrašnjom stranom kore banane ili otuširati biljku mlazom vode.
Održavanje i njega
Drvo žada iznimno je otporna biljka koja može preživjeti godinama i zahvaljujući malim zahtjevima oko održavanja, dobar je izbor za sve koji nemaju puno vremena žrtvovati uzgoji biljke.
Zalijevanje
Zalijevanje drva žada najviše ovisi o godišnjem dobu, pa se tijekom ljeta zalijevanje može povećati, dok se tijekom zime skoro u potpunosti obustavlja. Važno je koristiti meku vodu, kao što je destilirana voda ili kišnica i polijevati direktno pod korijen. Biljku je optimalno zalijevati jednom u 14 dana ili rukom provjeriti kada je zemlja u potpunosti suha. Prevelika količina vode može uzrokovati otpadanje listova, a premalo vode uzrokuje smežuranje listova.
Gnojidba
Drvo žada voli mineralnu zemlju, ali ne voli dodavanje kemikalija i mineralnih gnojiva. Biljka se može gnojiti jednom godišnje tekućim gnojivom za kaktuse i najčešće prije cvatnje kako bi se potaknulo otvaranje cvijeta. Treba izbjegavati dohrane zimi i agresivna gnojiva.
Razmnožavanje
Drvo žada se razmnožava lisnim ili stabljičnim reznicama. Ako se razmnožava listom, jednostavno se uzme zdrav i zreo list te se donjim dijelom, koji je bio pričvršćen na stabljiku, položi u tlo. Potrebno mu je oko mjesec dana da se zakorijeni tijekom čega ga se umjereno zalijeva. Stabljičine reznice režemo sterilnim nožem tako da odaberemo grančicu od 5 do 15 cm duljine i odrežemo ju uz deblo. Potrebno ju je dva dana sušiti na zraku te se stavlja u mješavinu zemlje i pijeska. Zalijeva se umjereno, tek kada se zemlja u potpunosti presuši. Potrebno ju je presaditi nakon mjesec dana kada pusti korijenje.
Presađivanje
Do presađivanja drva žada u veću posudu može proći i do nekoliko godina, a ovisi o njegovom rastu. Kako većina vrsta brzo raste, potrebno ga je presaditi čim korijen viri s dna posude, a to može biti i svake godine. Biljka brže raste dok je mlađa, pa je tada potreba za presađivanjem veća. Presađuje se u proljeće u zemlju za kaktuse, a kako bi se oblikovala i zbila stabljika, moguće je skratiti korijenje i grane i presaditi u posudu jednake veličine. Nakon presađivanja je potrebno pričekati barem tjedan dana sa zalijevanjem kako bi se korijen primio, a gnojenje treba izbjegavati prva dva mjeseca. Optimalno je odabirati teže posude jer s vremenom njezina krošnja oteža i biljka se može prevrnuti, pa se kao potpora mogu koristiti i kolčići.
Rezidba
Drvo žada dobro podnosi rezidbu i savijanje grana, pa je dobra biljka za bonsai. Korijenje i grane se mogu rezati tijekom proljeća kako bi se oblikovao izgled. Grana se reže kod stabljike, ne na sredini, kako bi se smanjio rast. Također, u proljeće se odstranjuju suhe ili bolesne grane kako ne bi naštetile ostatku biljke.
Bolesti
Iako je veoma otporan na vremenske uvjete, drvo žada ne podnosi neke bolesti koje mogu naštetiti izgledu biljke ili osušiti biljku u cijelosti. U nastavku donosimo najčešće bolesti i kako se protiv njih boriti.
Crna pjegavost
Crna pjegavost je jedna od najčešćih bolesti drva žada i karakteristična je upravo za tu vrstu. Ova se virusna bolest prenosi insektima i uzrokuje crne pjege po listovima. Pjege se mogu pojaviti pojedinačno ili u skupinama, a ne uzrokuju veću štetu, već bolestan izgled lista. Biljka se od te pojave može zaštititi insekticidima.
Pepelnica
Pepelnica je česta biljka koja se pojavljuje na lišću i širi se s jedne biljke na drugu. Pojavljuje se kao bijela mrežica ili paučinasti pokrov po lišću, a uzrokuje ga gljivica. Protiv nje se preventivno može boriti upotrebom fungicida, a biljku je potrebno posaditi u novu zemlju kako bi se riješili spora i zaustavili razvitak bolesti.
Mekana trulež bakterija
Mekanu trulež uzrokuje nekoliko vrsta bakterija koje su povezane s E. colli, a najčešći je pokazatelj prisutnosti truljenje dijelova biljke. Bakterija se veoma brzo širi s jednog dijela i lako zahvati ostatak biljke, pa dovodi do odumiranja. Kako bi se spriječilo širenje, potrebno je odrezati zaraženi dio biljke i presaditi je u zdravu zemlju.
Truljenje korijena
Truljenje korijena je još jedna česta bolest koju ne uzrokuje vanjski štetnik, već prekomjerno zalijevanje i stajanje vode. Ako biljka nema osiguranu dobru drenažu, dolazi do razvitka bakterija u području korijena i on truli, što dovodi do oštećenja cijele biljke. Bolest se može spriječiti pravilnim zalijevanjem i osiguravanjem dobre drenaže zemlje.
Štetnici
Postoji i nekoliko štetnika koji mogu naštetiti izgledu biljke ili njezinom rastu, a neke od najpoznatijih i načine kako se boriti protiv njih donosimo u nastavku.
Štitaste uši
Štitaste uši su mali insekti koji uspijevaju u toplim i suhim uvjetima i najčešće se pojavljuju na naličju lista. Sišu sokove biljke, pa se lišće smežura, žuti i otpada. Ako se jako razmnože, mogu napasti cijelu biljku i uzrokovati uginuće. Najbolje ih se riješiti prskanjem insekticidom čim se pojave ako bi se spriječilo daljnje razmnožavanje.
Lisne uši
Lisne uši su mali insekti crvene ili žute boje koji žive na naličju lista i usisavaju sok te uništavaju stanice biljke i uzrokuju propadanje dijelova biljke. Najčešće se pojavljuju u proljeće, pa se biljku može i preventivno tretirati insekticidom. Riješiti ih se može špricanjem, a osim umjetnih insekticida mogu poslužiti i otopina koprive u vodi (gnojivo od koprive).
Crveni pauk
Crveni pauk je sitan insekt iz porodice grinja i napada kućne biljke, pa se može nastaniti i na drvu žada. Obično se pojavljuje na donjem dijelu lista i prepoznaje se po sitnim i svilenkastim mrežama u koje polaže jajašca. Uzrokuje odumiranje lišća jer se hrani staničnim sokovima, a velika kolonija može naštetiti cijeloj biljci. Lako se prenosi, pa je zaraženu biljku potrebno odmah ukloniti, a riješiti ih se može upotrebom insekticida.
Upotreba
Drvo žada nema toliko raširenu upotrebu na našem području, a može uzrokovati probavne smetnje kod kućni ljubimaca ako pojedu list ili dio biljke. Može izazvati povraćanje, ali nisu zabilježeni teži simptomi. Također, sokovi nekih vrsta mogu biti iritantni za ljudsku kožu i uzrokovati crvenilo ili svrab. Donosimo neke od načina kako ga se može upotrijebiti.
Medicina
Biljku žada je dobro držati u spavaćoj sobi jer pročišćuje zrak i pomaže u održavanju vlažnosti. Biljka filtracijom zraka miče negativne čestice koje uzrokuju glavobolje ili alergije. Također, tijekom noći apsorbira ugljični dioksid, za razliku od drugih biljaka koje ga u većoj mjeri proizvode.
U kineskoj medicini i lijekovima afričkih plemena koristila se za probleme s probavom, kod saniranja rana i kao lijek za dijabetes. Za kožne probleme se njezin sok nanosio na oboljelo područje tijekom 3 dana ili dok se ekcem ne smiri.
Čaj od lišća drveta žada u kineskoj se narodnoj medicini koristio za smanjivanje simptoma dijabetesa. Prije svake upotrebe potrebno je konzultirati stručnu osobu, a sve vrste koje su uzgojene kultivacijom nisu pogodne za uzgoj jer se ne zna točno utjecaj štetnih sokova na ljudski organizam.
Ukrasna biljka
Drvo žada se često koristi kao ukrasna kućna biljka zbog listova jarko zelene boje i privlačnog izgleda stabalca. S obzirom na to da je jako otporno, početnici ga koriste za uzgoj bonsaia. Loše podnosi vezanje grana žicom, ali je otporna na rezanje i skraćivanje. Također, ima dugi vijek, pa je i to privlačno uzgajivačima bonsaia.
Zanimljivosti
Iako je njegova kultivacija nepoznata, zna se da je drvo žada autohtona vrsta za područje Afrike. Plemena su ga koristila za ukrasne i ritualne potrebe, a kasnije je širio cijelim svijetom. Vjeruje se kako su ga kolonizatori donijeli u Europu, odakle se zbog ljepote i jednostavnosti održavanja brzo proširio kao kućna biljka.
Drvo žada je popularna feng shui biljka jer se smatra da njezina prisutnost potječe protok pozitivne energije i bogatstva. Posebno je popularna u Kini, gdje se drži u prvoj prostoriji kod ulaska kako bi se potaknuo dotok novca. Često se poklanja mladencima ili kao poklon kod useljenja jer se vjeruje da će povećati dotok novca. Vjeruje se da donosi sreću ukućanima ako se stavi na istočni dio sobe ili da će donijeti novac ako se stavi u blizinu sefa. Često se drži i u uredskim prostorijama.
Foto: rConceptz / Pixabay
Odgovori