Hrast lužnjak (lat. Quercus robur) i hrast kitnjak (lat. Quercus petraea) pripadaju porodici bukvi (Fagaceae). Obje vrste hrasta rastu po gajevima, lugovima i šumama diljem cijele Hrvatske.
Od hrasta se mogu pripremiti razni čajevi, čajne mješavine i kupelji koje se koriste u ljekovite svrhe.
Postoje i ostale listopadne vrste hrasta koje rastu na našim područjima, a važna ljekovita biljka koja sadrži tanine (trjeslovine ) je crna joha. Iako ona botanički nije srodna hrastu, zbog trjeslovine se koristi na sličan način.
Kada se bere kora od hrasta, vrlo je važno ne uništavati mlada hrastova stabla jer ona vrlo sporo rastu, a nerijetko se kora hrasta može nabaviti u ljekarnama i biljnim drogerijama.
Povijest hrasta
Naši su preci hrastovu koru bogatu trjeslovinama odavno rabili za zaustavljanje krvarenja i protiv proljeva, kao i za štavljenje krzna i izradu kože. U 16. stoljeću koristili su se listovi i žirevi, a u današnje vrijeme rabi se samo hrastova kora.
Kod starih Grka drvo hrasta bilo je posvećeno bogu Zeusu, a kod Latina vrsta jestivog hrasta, lat. Quercus edulis, bilo je posvećeno Jupiteru.
Plinije je u svojim djelima spominjao građanski vijenac napravljen od plodova i lišća hrasta koji se smatrao najvišim priznanjem. Germani su hrast smatrali kultom i svetim drvom koje je pripadalo gromovnicima Thoru i Donaru.
Ljekovita upotreba hrasta ima veliku i stoljetnu tradiciju, a njegovi razni dijelovi poput kore, lista, ploda i šiške imaju svoj način uporabe i ljekovito djelovanje.
U narodnoj medicini mladi hrastov list rabio se za liječenje tuberkuloze, za jačanje krvi i čišćenje organizma te kod noćnog mokrenja.
Uzgoj i berba hrasta
S obzirom na to da je hrast vrsta drveća koja ima jednu od najljepših krošnji, često se uzgaja u teglama, kontejnerima i na otvorenom.
Uzgoj hrasta iz žira nije jednostavan, a proces traje i više od godinu dana pa je za to potrebna određena strpljivost. Kod uzgoja hrasta veoma je važno pravilno zalijevanje jer stari hrastovi mogu izvući više od 50 l vode kroz korijenov sustav zbog čega ih ne treba saditi na isušena mjesta te ih treba dobro zalijevati.
Biljne vrste koje će dobro rasti uz hrast su one koje ljeti ne trebaju gnojivo ili vodu poput kestena, breze, gloga, graba i jasena.
Hrast se razmnožava pomoću sjemena i vegetativno, a biljka je jednodomna što znači da ima ženske i muške cvjetove. U drugoj godini uzgoja, hrast se gnoji mineralnim peletima koji će osigurati uspješan razvoj sadnice i rast korijenovog sustava.
Hrast je potrebno redovito navodnjavati dok ne razvije korijenov sustav te redovito orezivati. Ako želite uzgojiti divovski hrast jako je važna rezidba kako bi se stvorila struktura grana dok je još mlad. Pravilna briga o hrastu je orezivanje prve tri godine, ali nikada u rano proljeće ili početkom ljeta jer tada mnogi kukci mogu prenijeti bolest hrastove vene.
Ljekoviti dijelovi hrasta su kora, žirevi i hrastova šiška, no samo od kore se priprema čaj koji je siguran za konzumaciju.
Sakupljanje kore vrši se od svibnja do lipnja i to s mlađih grana ili tankih grančica. Kora ima svojstveno opor miris i gorak, trpak i stežući okus. Koru je potrebno oguliti s hrasta i posušiti u hladu.
Žirevi se mogu koristiti kao lijek i hrana, a najbolje ih je pokupiti u jesen kada prvi put padnu s drveta. Potrebno ih je skladištiti u suhoj prostoriji. Najpoznatiji način upotrebe hrastova žira je da mu se oljušti vanjska ljuska, skine kapica te se usitni na manje komadiće i posuši na toplom mjestu. Posušeni komadići prže se na tavi dok ne poprime tamnosmeđu boju te se ohlade. Zatim se pečeni žir lako melje u krupicu ili brašno i koristi kao surogat za kavu od žira.
Priprema čaja od hrastove kore
Čaj, odnosno, uvarak od hrastove kore priprema se tako da se 1 do 2 pune čajne žličice usitnjene hrastove kore doda u 250 ml hladne vode, prokuha i nastavi kuhati 3 - 5 minuta. Nakon toga se čaj procijedi i pije do dvije šalice mlakog čaja na dan. Ovako pripremljeni čaj može se upotrijebiti i kao mokri oblog koji se treba mijenjati 2 do 3 puta na dan.
Za upale ždrijela ili usne šupljine ovim čajem se redovito ispire grlo te ga "grglja" svaka tri sata. Ako se od čaja žele pripremiti oblozi za oči, čaj se razrjeđuje s jednakim dijelom prokuhane vode, a za liječenje ozeblina, hemoroida te sprječavanje znojenja nogu može se pripremiti i jači čaj od 2 pune žlice usitnjene kore na 1 l vode.
Čaj od hrastove kore protiv proljeva ne smije se konzumirati duže od 3 do 4 dana, a priprema se tako da se čajna žličica kore prelije s 200 ml vode, poklopi i ostavi preko noći. Ujutro se čaj procijedi i popije tijekom dana.
Upotreba hrastove kore
U ljekovite svrhe najbolje je koristiti koru bijelog hrasta jer ona sadrži brojne minerale i vitamine poput vitamina B12 te kalija i željeza. Međutim, najviši postotak ljekovitosti pripisuje se taninu koji se nalazi u hrastovoj kori, a iznosi od oko 15 do 20%.
Hrastova kora ima blagotvorno djelovanje koje pomaže kod:
- proširenih vena, proljeva i krvarenja jer sužava tkivo s unutarnje i vanjske strane te ublažava i zaustavlja krvarenje, proljev te sužava proširene vene.
- kožnih problema jer ublažava upalna stanja kože
- opekotina, porezotina, ekcema i uboda insekata jer smanjuje otekline i bol
- bakterijskih infekcija jer služi kao antiseptik i pozitivno djeluje na smanjenje upale
- bubrežnog kamenca i upale mokraćnog mjehura jer ima diuretsko djelovanje i pomaže u izbacivanju viška vode iz tijela
- gingivitisa i zubobolje te održavanja zdravlja usne šupljine
Moguće nuspojave konzumacije čaja od hrastove kore
Kao i kod svake druge vrste bilja i njegove upotrebe u ljekovite svrhe, tako je i kod hrastove kore potreban oprez i potrebno je izbjegavati dugotrajno i uzastopno konzumiranje. Svakako treba provoditi pauze, a pripravci od kore bijelog hrasta ne preporučuju se trudnicama, dojiljama i djeci te osobama koje imaju poteškoće s bubrezima i jetrom.
Preporučuju se mjere opreza jer kod prekomjerne oralne uporabe može doći do zatvora crijeva. Stoga se prije upotrebe čaja od hrastove kore, obloga i ostalih pripravaka u ljekovite svrhe potrebno konzultirati s liječnikom ili farmaceutom.
Sušenje i čuvanje hrastove kore
Osim što je već osušenu koru moguće kupiti u mnogim ljekarnama i biljnim drogerijama, koru bijelog hrasta možete osušiti i sami. Najbolje ju je prikupljati u jesen s mladih stabala koja imaju grane promjera 2 do 3 cm.
Kora se reže po dužini te se lagano oguli i stavlja sušiti na tamno, suho i prozračno mjesto. Kada je suha, sprema se u čiste staklenke i pohranjuje na tamno mjesto bez vlage te se koristi po potrebi.
Foto: stux / Pixabay
Odgovori