Čaj od breze

Breza je bjelogorično listopadno drvo koje može narasti i preko 20 metara. Latinski naziv za brezu je Betula pendula, a spada u porodicu Betulaceae.

Deblo joj je obavijeno karakterističnom bijelom korom koja se odlupljuje u krugovima. Grane joj vise, a listovi su joj trokutasto jajasti, dvostruko nazubljenog ruba. Prije listanja cvate od travnja do svibnja, ovisno o nadmorskoj visini. Cvjetovi su joj sićušni, združeni u muške i ženske rese. Breza raste na siromašnim i plitkim tlima, na šumskim krčevinama, a mnogo se uzgaja u drvoredima i perivojima.

S obzirom na to da je otporna na niske temperature najraširenija je u sjevernim krajevima, a pojedinačno raste na otvorenim prostorima poput brežuljaka i ravnica te planina gdje raste kao skupina stabala.

Povijest breze

Breza se pojavljuje u 16. stoljeću, u ljekovite svrhe, kada ju je poznati talijanski liječnik Mattiola počeo koristiti za liječenje kamenaca mjehura i bubrega. Zato i nosi naziv "Europsko stablom protiv bubrežnih bolesti".

U Indiji, Sibiru i Americi za Indijance je breza predstavljala magično drvo.

U srednjem vijeku dobila je naziv "drvo mudrosti" po brezovoj šibi koja se koristila za kažnjavanje lijenih učenika.

Postoje podaci da je za vrijeme Američkog građanskog rata, u periodu od 1861. do 1865. godine, mnogim gladnim vojnicima spasila život jer su koristili sok, sjemenke i brašno od kore breze.

Uzgoj i berba breze

Kako bi se breza pravilno uzgojila potrebno je dobro poznavati pravilno zalijevanje, slaganje kultura, prihranu ili gnojidbu te moguće načine na koje se breza razmnožava.

Brezu je najbolje saditi u proljeće ili na jesen, a uspijeva na glinastim, kamenitim, pjeskovitim i svježim te kiselim tlima koja nisu bogata hranjivim tvarima. Najpovoljnija pH vrijednost tla za brezu iznosi od 6 do 7,5.

Breza se može razmnožavati vegetativno i sjemenom, a prilikom razmnožavanja sjemenom obavezno je pridržavanje uputa za sadnju sjemena. Vegetativno se razmnožava uz pomoć reznica. Pod održavanjem i njegom breze misli se na pravilno tretiranje tla protiv korova i oblikovanje i rezidbu krošnje.

Neposredno nakon sadnje breze, treba obratiti pozornost na stanje tla. Obilno zalijevanje sadnice potrebno je sve dok se ona u potpunosti ne ukorijeni s obzirom na to da ima površinski korijenski sustav. Za vrijeme sušnih razdoblja preporučuje se zalijevati s 10 litara vode na 1 kvadratni izdanak krošnje.

Tijekom rasta breza apsorbira veliku količinu vlage iz tla, stoga je nije preporučljivo saditi blizu plodonosnih usjeva. Poznato je da breza ne uspijeva dobro s drugim voćkama.

U rano proljeće, prije pojave listova, obavlja se gnojidba dušičnim gnojivima, a u jesen mineralnim gnojivima. Ako se primijete požutjeli ili propali listovi, onda je riječ o potpunoj iscrpljenosti tla i tada je nužno obaviti kompletnu gnojidbu.

Od breze je moguće skupljati i brati koru i sok iz stabla, listove te pupoljke.

Krajem zime ili početkom proljeća najbolje je brati pupoljke neposredno prije njihovog otvaranja. Tako ubrani pupoljci koriste se za izradu raznih tinktura, masti i čajeva.

Od svibnja do srpnja skupljaju se listovi.

Kora se skuplja na početku proljeća ili na kraju jeseni, a sok iz stabla krajem veljače ili na početku ožujka. Bitno je znati da se sok može skupljati iz stabala breze koja imaju promjer najmanje 20 cm.

Priprema čaja od breze

Klasična priprema čaja od breze jest da se 2 čajne žličice suhih listova breze preliju jednom šalicom vrele vode. Ostavi se poklopljeno 10 minuta te se procijedi i stavi u termos bocu. Ova količina čaja se pije u manjim količinama tijekom cijelog dana. Ovako pripremljen čaj, odličan je lijek za bolesti mokraćnog mjehura i bubrega.

Čaj je moguće pripremiti tako da se 1 čajna žličica usitnjenog osušenog lista prelije s 2 dl kipuće vode i ostavi pola sata da odstoji. Nakon pola sata čaj se procijedi i piju se 2 do 4 šalice na dan.

Kod vodene bolesti moguće je koristiti čajnu mješavinu pripremljenu od 10 g ružmarina, 10 g koprive, 10 g šipka, 10 g lista breze te 20 g borovice i 20 g preslice. Od ove čajne mješavine uzima se 1 čajna žličica bilja koja se prelije kipućom vodom. Poklopi se i ostavi 1 sat da stoji. Nakon toga se procijedi i pije 1 do 2 šalice dnevno. Čaj se može zasladiti medom.

Protiv bubrežnih kamenaca može se pripremiti i čajna mješavina od pirike, čestoslavice, vodopije i breze.

Upotreba breze

Breza je već stotinama godina poznata kao magično i ljekovito stablo, od kojeg se pupovi, sok, kora i listovi koriste za liječenje raznih oboljenja. Mnogi narodi su u udaljenim i različitim krajevima brezu koristili na sličan način u prehrani i u liječenju.

Brezin list smatra se jednim od jačih prirodnih biljnih diuretika koji pospješuje čak 5 do 6 puta veće i jače izlučivanje količine mokrenja.

Ljekoviti su oblozi od mladih listova breze koji se stavljaju na upaljena i bolna mjesta kada se radi o gihtu, reumi, bolnim i oteklim zglobovima te vodenim oteklinama.

Pučka medicina u proljeće preporučuje razne biljne terapije i načine prehrane kako bi se pročistio cijeli organizam i krv te održalo zdravlje, a terapija se zasniva upravo na svježem soku od breze.

Od kore se pripremaju kupke koje pomažu u liječenju raznih kožnih bolesti i nečistoća. Isto tako poznat je i čaj od brezine kore kojim se namaču bradavice i koji pomaže u brzom odstranjivanju bradavica.

Moguće nuspojave konzumacije čaja i pripravaka od breze

Iako nije zamijećeno mnogo nuspojava nakon korištenja čaja i ostalih pripravaka od breze, ipak je moguća pojava alergije ako ste alergični na divlju mrkvu ili pelin. Stručnjaci upozoravaju da su obično te dvije alergije povezane.

S obzirom na to da čaj od breze djeluje diuretički, potrebno je pripaziti ako se u isto vrijeme konzumiraju i lijekovi koji imaju isto djelovanje, kao što su klortalidon ili klorotiazid.

Ako se ispija prevelika količina diuretičkih čajeva s diureticima, mogu se izgubiti vrijedni minerali iz organizma.

Dojilje i trudnice se svakako trebaju savjetovati s liječnikom prije upotrebe pripravaka od breze, isto kao i svi ostali koji bi željeli brezu koristiti u ljekovite svrhe.

Sušenje i čuvanje breze

Pupoljci breze uvijek se suše na prozračnom, hladnom i sjenovitom mjestu kako bi se spriječilo njihovo otvaranje.

Listovi se također suše na sjenovitom i prozračnom, ali toplom mjestu. Kada se listovi stavljaju na sušenje potrebno je paziti da ne budu zalijepljeni duže vrijeme jer će u protivnom potamniti. Dakle, prilikom sušenja listova, potrebno ih je razdvojiti.

Kora se suši na toplom i prozračnom mjestu. Suhi listovi i pupoljci pohranjuju se u tamnu i suhu ambalažu koja ima zaštitu od prodiranja svjetlosti. Osušenu koru breze moguće je grubo usitniti i samljeti u brašno i tako skladištiti.

Brezin sok iz stabla skuplja se uz pomoć staklene cjevčice ili limenog lijevka koji se uguraju u izbušeni dio stabla na dubinu od 2 do 4 cm. Nakon toga počinje istjecati sok koji se sprema u posudu ili bocu koja nije željezna. Nakon skupljanja soka iz breze, izbušeni dio na stablu premaže se smolom namijenjenom za cijepljenje kako bi što prije zarastao.

Foto: manfredrichter / Pixabay