Čaj od bosiljka

Bosiljak nosi latinski naziv Ocimum basilicum L. te pripada porodici usnatica latinskog naziva Lamiaceae. Porijeklom je iz Indije, a preko Srednjeg istoka je još u starom vijeku stigao u europske zemlje. Danas je rasprostranjen na širem području Mediterana gdje je čest začin u mediteranskoj prehrani.

Kod nas je još poznat pod nazivima murtila, marjanec, bosilje, bosiok, bosilj, vesliđan ili fesliđan.

Bosiljak se u Hrvatskoj kultivira kao ljekovita i mirodijska biljka, ali i za proizvodnju eteričnog ulja koja se koriste u industriji proizvodnje pića i parfema.

U visinu može narasti do 50 cm, a stabljika je većinom grmoliko razgranata. Listovi se nalaze na dugim peteljkama te su široko eliptični, zašiljeni, čitavog ruba ili pilasto nazubljeni. Cvjetovi su crvenkasti ili bijeli, a kada cvatu imaju jak i aromatičan miris.

Danas je bosiljak omiljeno i rašireno sredstvo u pučkoj medicini vezan uz mnoge narodne običaje, a služi i u nekim religijskim obredima.

Povijest bosiljka

Latinski naziv bosiljak je dobio od 2 riječi, ocimum koja označava aromatičnu biljku ili vrstu djeteline i basilicum koja potječe od grčke riječi basilicos koja u prijevodu znači kraljevski. Mnogi su rituali i vjerovanja vezani uz bosiljak kao kraljevsku biljku.

U Indiji je bosiljak, odmah nakon lotosa, sveta biljka jer se vjeruje da štiti duši i često se koristi za vrijeme meditacija. U hinduizmu bosiljak je biljka koja se stavlja na prsa umrlih kako bi bili zaštićeni od zlih duhova dok su u prijelazu između dva života. U Egiptu se uz biljke tamjan i miru koristio za balzamiranje, a Egipćani su ga nudili svojim bogovima.

U Ajurvedi, sustavu tradicionalne medicine koja potječe iz Indije, koristi se za probleme poput prehlade i kašlja, bronhitisa, dišnih problema i probavnih problema kao što su zatvor, loša probava i dijareja. Praktičari Ajurvede smatraju da bosiljak osigurava božansku zaštitu jer zacjeljuje na spiritualnoj i fizičkoj razini te jača životnu energiju i imunitet.

U Italiji označava simbol ljubavi, a Talijanke su ga nerijetko nosile kako bi privukle udvarače. Postoje vjerovanja ako se bosiljak stavi u novčanik, privući će blagostanje, uspjeh i novac, a primjer za to su trgovci u Haitiju koji ga stavljaju u dućane jer vjeruju da će privući kupce i istjerati nesreću.

Uzgoj i berba bosiljka

Bosiljak je jednogodišnja kultura i uklapa se u sve plodorede. Najbolje bi bilo vratiti ga na isto mjesto svake  2 ili 3 godine, a predusjevi koji mu najbolje odgovaraju su leguminoze poput kikirikija, graška, graha ili boba. Veoma je osjetljiv na ostatke herbicida u tlu.

S obzirom na to da bosiljak ne podnosi dobro niže temperature, vrlo rijetko se u toplijim krajevima može naći u divljem obliku. Sjeme bosiljka zadržava klijavost od 4 do 5 godina, a niknut će u roku od tjedan ili dva nakon što se obavi sjetva.

Što se tiče agroekoloških uvjeta za uzgoj bosiljka, on uspijeva u umjereno toploj klimi, a optimalna temperatura za klijanje bosiljka je od 18 do 20°C, iako može proklijati i pri temperaturi od 12°C. Vegetacijsko razdoblje traje od 170 do 180 dana ako se uzgaja kao sadnica. Sredinom lipnja započinje cvatnja koja traje 2 mjeseca.

Korijen bosiljka je plitak pa zahtjeva veću količinu vlage, posebice u stadiju nicanja, klijanja i izbijanja pupoljaka i izbojaka. Relativno je osjetljiv na uvjete tla te se uzgaja na humusnim i toplim tlima koja imaju dobar vodozračni režim, poput crnice u istočnoj Slavoniji.

Kako bi se tlo pripremilo za sjetvu bosiljka potrebno je obaviti duboko oranje u jesen, na dubinu od 30 do 35 cm. Da biste očuvali vlagu u tlu, u rano proljeće je tlo potrebno površinski obraditi. U jesen je potrebno obaviti gnojidbu fosforom i kalijem, a u proljeće dušikom i kalijem. Poslije prve košnje dobro bi bilo prihraniti tlo dušikom.

Ako se sjetva obavila početkom svibnja postići će se optimalni rezultati u uzgoju bosiljka. U protivnom lako može stradati od kasnih mrazova u proljeće. U područjima gdje ne postoji opasnost od mraza, sjetvu je moguće obaviti na kraju travnja.

Sije se u međurednom razmaku od 50 cm, a u jamice se stavlja od 3 do 5 sjemenki na razmaku od 20 do 25 cm. Sije se na dubinu od pola do 1 cm.

Bosiljak se kosi dva puta na godinu. Prvi puta na početku cvjetanja odnosno početkom srpnja. Drugi puta krajem rujna.

Potrebno ga je kositi na visinu od 10 cm, a očekivani prinos u dvije košnje iznosi od 6 do 8 t svježe biljke po 1 ha ili od 1,3 do 1,7 t suhe tvari.

Bosiljak je u jelima najbolje koristiti u svježem stanju jer procesom sušenja gubi okus i miris i tada je primjereniji za pripremu čaja.

Priprema čaja od bosiljka

Za čaj od bosiljka potrebno je suho lišće. U loncu se prokuha 500 ml vode i u nju se dodaju 2 žlice suhog lišća od bosiljka. Čaj se 3 do 4 minute hladi te se procijedi i spreman je za konzumaciju. U njega se može dodati sladilo po želji.

Smatra se kako bi čaj od bosiljka svakako trebale piti dojilje jer pospješuje stvaranje mlijeka.

Čaj od bosiljka dobar je saveznik u borbi protiv visoke temperature, a uzima se po jedna velika žlica svakih sat vremena. Ovakva konzumacija čaja trebala bi smiriti bolesnika i smanjiti visoku temperaturu.

Za čvrst i miran san potrebno je jednu veliku žlicu svježeg bosiljka kuhati 10 minuta u 2,5 dcl vode. Potom ostaviti da odstoji 10 minuta, procijediti i u gutljajima popiti prije spavanja bez dodatka sladila.

Upotreba bosiljka

Svježi listovi bosiljka imaju izvanredno jak mirodijski miris i ljut okus, koji mogu zahvaliti eteričnim uljima, a neka od njih su:

• metil kavikol
• cineol
• linalool
• geranial
• neral
• nerol
• limonen

Ovi spojevi ujedno posjeduju i baktericidno djelovanje. Zbog metilkavikola, bosiljak je snažan spazmolitik koji ima analgetičko i protuupalno djelovanje. Može se koristiti za bolove u mišićima koji su uzrokovani upalom mišića nakon preintenzivnih sportskih aktivnosti ili za istegnuća i grčeve mišića zbog neispravnog držanja. Također se koristi kod migrena i glavobolja te menstrualnih tegoba.

Listovi se koriste za :

• poticanje teka i jačanje želuca
• suzbijanje nadimanja
• liječenje psihičkih nemira, nesanice i neuroze

Zbog ljekovitih svojstava bosiljak se uzima kod :

• trovanja
• upale crijeva
• plućnih tegoba
• želučanih grčeva
• povraćanja
• nadutosti, začepljenja ili lijenosti crijeva
• upale bubrega
• gihta

Ako se pripravi svježe iscijeđeni sok od lišća bosiljka moguće ga je koristiti za liječenje upale uha ili hunjavice.

Moguće nuspojave konzumacije čaja od bosiljka

Kod pretjerane konzumacije čaja ili pripravaka od bosiljka mogu se pojaviti određene nuspojave, a većina ih je uzrokovana kofeinom koji je prisutan u čaju (glavobolja, dehidriranost).

Alergija na bosiljak može dovesti do uznemirenog trbuha ili upale, a trudnicama je preporučljivo da izbjegavaju čaj od bosiljka jer određeni aktivni spojevi mogu utjecati na razinu hormona.

S obzirom na to da čaj od bosiljka može razrijediti krv ne preporučuje se njegova konzumacija prije operacija i kirurških zahvata.

Prije konzumacije čaja od bosiljka potrebno je konzultirati se s liječnikom.

Sušenje i čuvanje bosiljka

Bosiljak se bere po suhom i sunčanom vremenu, a nakon košnje nekoliko sati ostaje na polju i tek nakon što povene spreman je za preradu.

Još jedan način sušenja bosiljka jest da se cijele biljke slože u snopove i objese na mjesto koje je prozračno i zaštićeno od direktnog sunca.

Ako se beru samo listovi onda se odvojeno slažu na čist papir koji se stavlja na rešetke.

Potpuno suhi bosiljak reže se na sitno i čuva u kutijama kako do njega ne bi dopirala svjetlost.

Svježi bosiljak se u hladnjaku može čuvati do nekoliko dana ako je umotan u vlažan papir ili pohranjen u dobro zatvorenoj vrećici. U zamrzivaču može stajati i do 6 mjeseci.

Foto: kkolosov/Pixabay