Božur

Božur (lat. Paeonia) je grmolika zeljasta biljka iz porodice božurovki iz reda kamenikolike. Božurovke (Paeoniaceae) su samostalna porodica koja se sastoji od 40-ak vrsta božura sličnih karakteristika. Veoma su rasprostranjena i cijenjena biljka, a zbog svojih su prekrasnih cvjetova česti u vrtovima.

Prema legendi, ime su dobili prema bogu medicine Peonu iz grčke mitologije. Asklepije je bio ljubomoran kada je Peon izliječio bogove Aresa i Hada te ga je Zeus, da ga spasi, pretvorio u lijep cvijet. U našim se kraljevima, zbog ljepote cvijeta, još naziva i kraljevski cvijet.

Božur može biti zeljasta ili drvenasta biljka. Višegodišnja je cvjetnica s gomoljastim korijenom koji se sadi plitko kako bi pupove u proljeće potaknula sunčeva toplina. Najčešće raste u obliku grma koji postiže i do 100 cm visine. Listovi su veliki i svijetlozelene boje i rastu u obliku režnjeva.

Cvjetovi rastu na dugačkim zelenim stapkama. Veliki su, pa u promjeru mogu doseći 12 - 17 cm i imati jedan red latica ili biti puni i podsjećati na ruže. Cvatu u razdoblju od travnja do svibnja i mogu biti od bijele i svijetloružičaste do purpurne boje. Nakon što cvijet ocvate, na tom se mjestu pojavljuju duguljaste i tanke sjemenke.

Vrste božura

Iako u našim područjima u prirodi rastu samo tri vrste božura, ukupno se navodi 40-ak vrsta. Ipak, zbog svog je iznimnog značaja velika potražnja za novim i ljepšim vrstama, pa se svake godine organiziraju natjecanja na kojima hortikulturalna društva ocjenjuju nove hibride prema obliku grma i ljepoti cvijeta. Zbog toga se procjenjuje da na svijetu postoji nekoliko tisuća hibrida koji se većinom razlikuju po boji i obliku cvijeta. Donosimo vrste koje se mogu naći na našim područjima i još neke značajnije vrste u svijetu.

Običan božur

Obični božur je najčešća i najrasprostranjenija vrsta koja je temelj za uzgoj ostalih hibrida. Radi se o zeljastoj biljci koja raste kao grmolika višegodišnja cvjetnica i ima gomoljast korijen. Listovi su veliki i razgranati, na dugačkim stabljikama. Rasprostranjen je po čitavoj Europi, najviše po vrtovima. Cvjetovi dolaze u nekoliko boja i puni su s nekoliko redova latica, ali je cijela biljka otrovna.

Plemeniti božur

Plemeniti božur je grmolika zeljasta biljka koja je porijeklom iz Azije, s područja Tibeta. Najčešće naraste do 70 cm u visinu, ali se lako širi i prekriva veće površine. Cvjetovi su oblika zdjele s velikim laticama u jednom ili dva reda. Najčešće su bijele boje, ali je uzgojen velik broj kultivara koji imaju nekoliko redova latica i mogu biti svjetlije ili tamnije ružičaste boje.

Grmoliki božur

Grmoliki božur je drvenasta vrsta koja je matična za veliki broj hibrida koji se uzgajaju diljem svijeta. Potječe s područja Kine, ali se danas uzgaja u vrtovima diljem svijeta. Uzgaja se kao drvenasti grm, a može doseći i nekoliko metara visine. Za razliku od zeljastih vrsta, on se najčešće razmnožava sjemenom koje se sakuplja nakon što ocvate. Cvate tijekom kasnog proljeća, od svibnja do lipnja.

Ludrow božur

Ludrow božur potječe s područja Kine i Tibeta. Radi se o grmolikoj drvenastoj biljci koja ima tanke grane i može narasti do 2 m visine. Poznata je po svom zdjelastom žutom cvijetu s jednim redom latica. Listovi su veliki i podijeljeni u tanke režnjeve. Cvate u kasnije proljeće, od svibnja do lipnja.

Planinski božur

Planinski božur je vrsta koja u prirodi raste na našem području, ali zbog svoje rijetkosti je uvrštena na popis zaštićenih biljaka. Radi se o zeljastoj trajnici koja može narasti najviše do pola metra visine, a stabljike su joj polegnute na tlo. Korijen je gomoljast, a listovi su tamnozeleni i veliki. Cvijet ima jedan red latica i najčešće je tamnije boje, iako postoji nekoliko podvrsta s različitim bojama.

Uzgoj božura

Božur u prirodi raste na području Azije oko Kine, na dijelovima južne Europe i sjevernoameričkom području. Raste do 1.500 m visine, ovisno o vrsti i uvjetima. Ipak, zbog svoje je ljepote rasprostranjen diljem svijeta i uzgaja se kao ukrasna biljka u vrtovima i perivojima.

Tlo

Kod božura je važno obaviti dobru pripremu tla kako bi nasad bio veoma uspješan. Voli rahlu i humusnu zemlju, dobro dreniranu i bogatu hranjivim tvarima. Zato je prije uzgoja površinski sloj potrebno obraditi drljačicama ili usitniti motikom kako bi bio veoma sitan. Voli neutralna tla, pa zato treba izbjegavati blizinu crnogorice. Ne uspijeva dobro na pjeskovitim ili močvarnim tlima. Prije sadnje je iz tla potrebno izvaditi kamenje i ostaviti čistu zemlju.

Klima

Božur je biljka umjerene kontinentalne klime. Dobro podnosi gradska onečišćenja, pa raste u parkovima. Voli osunčani položaj, a može uspjeti i na polusjenovitom položaju. Najviše mu odgovara zaštićeno mjesto jer vjetar može polomiti krhke i zeljaste grane. Voli umjereno topla proljeća koja će potjerati cvijet na cvjetanje.

Vrijeme sadnje

Ovisno o načinu sadnje božura, sadi se u proljeće ili u jesen. Kada se uzima reznica, tada ju je najbolje posaditi u proljeće kako bi tijekom toplog vremena pustila korijen. Korijen se dijeli i sadi u jesen te se tijekom zime prima u zemlji. Mladu biljku s razvijenim korijenom je moguće posaditi i u proljeće, čim se otopi snijeg. Optimalni uvjeti za puštanje pupova i cvjetanje su 10 -  17°C, a zimi prezimi i temperature ispod minusa.

Slaganje kultura

Kod uzgoja božura, važno je točno znati o kojoj se vrsti radi. Ima tendenciju širenja i na jednom mjestu živi kao višegodišnja biljka, pa je prije sadnje potrebno ostaviti dovoljno prostora za njegov rast. Božur se može saditi nakon bilo koje cvjetnice sličnih potreba. Važno je prilikom sadnje ostaviti minimalno 100 cm razmaka u krugu oko biljke kako bi se ispravno razvila. Dobro raste uz divlji luk, pakujac, iris i ruže.

Također se dobro slaže sa astilbama, biljkama s pernatim lišćem i cvjetovima u obliku perja u nijansama bijele, ružičaste i crvene boje. Njihova visina je obično manja od božura, pa ih se može posaditi ispred božura kako biste stvorili slojevitu teksturu. Nepeta, također poznata kao mačja metvica, je biljka koja privlači leptire i pčele svojim mirisom, a njihov niži rast može biti dobar dodatak uz visoke božure, a salvia ima šarene cvjetove u različitim bojama, uključujući ljubičastu, plavu, crvenu i ružičastu, a čiji uspravan rast i privlačni cvjetovi mogu stvoriti lijep kontrast uz božure.

Kod sadnje božura treba izbjegavati neke biljke koje mogu imati negativan utjecaj na njihov rast i zdravlje, primjerice biljke koje imaju snažan rast korijena i mogu konkurirati božuru za vodu, hranjive tvari i prostor te može rezultirati slabljenjem božura i smanjenjem njihovog cvjetanja. Primjeri takvih biljaka su bršljan i kopriva.

Božuri preferiraju dobro drenirano tlo koje je umjereno vlažno, a biljke koje zahtijevaju suprotne uvjete, kao što su močvarne biljke, neće biti dobar izbor za sadnju uz božur, primjerice močvarna lobelija ili šaš. Biljke s agresivnim korijenskim sustavom poput bambusa ili trske mogu se širiti u blizini korijena božura i uzrokovati smetnje u rastu.

Faza mirovanja

Božur dobro podnosi niske temperature i može prezimiti duže zime. Ipak, tijekom faze mirovanja je dobro zaštiti korijen tako da se ogrne slamom ili malčem kako bi zadržavao vlagu. Osim toga, duže hladnije razdoblje će smrznuti gomolj u zemlji te ga ponovno otopiti u proljeće i tako pomoći da se aktivira. Ako se božur uzgaja kao samostalan grm, tada ga se može prekriti agrotekstilom kako nanosi snijega ne bi oštetili grane.

Sadnja božura

Božur se u našim krajevima za osobne potrebe uzgaja kao ukrasna biljka, dok se za komercijalne potrebe uzgaja za rezani cvijet. U nastavku donosimo savjete kako ga posaditi da bi dobili odlične rezultate za bilo koju upotrebu.

Sadnja sjemena

Božur se može uzgojiti iz dozrelog sjemena koje se može saditi na otvorenom ili u zatvorenom prostoru. Kada se sadi na otvorenom, potrebno ga je posijati na ograđeno mjesto u jesen da počne proces klijanja i nastavi ga u proljeće. U zatvorenom se sjeme sije tijekom kolovoza u zasebne kontejnere te se omota plastičnom vrećicom i tako dozrijeva tijekom 3 mjeseca. Važno je da se nakon toga stavi na hladno mjesto, po mogućnosti i u hladnjak, kako bi se zemlja ohladila, čime se oponašaju prirodni uvjeti tijekom zime.

Sjeme se sije u plitku, rahlu i humusnu zemlju te se biljku kreće redovito njegovati nakon što proklija. Poželjno je koristiti tretirano sjeme ili prije sijanja zemlju tretirati fungicidom.

Sadnja sadnice

Sadnja zrele sadnice najlakši je i najučinkovitiji način uzgoja božura i započinje odabirom zdrave i tretirane sadnice. Najbolje je koristiti kontejniranu sadnicu koja se s korijenom sadi u zemlju. Optimalno je zasaditi pliće da se biljku potakne na stvaranje pupova. Nakon sadnje se ogrne rahlom zemljom te se obilno zalije. Mladoj je sadnici potrebno 1 - 2 godine da procvjeta.

Kalemljenje

Božur se veoma često kultivira kako bi se dobili novi tipovi i hibridi biljke. Kod kultiviranja je optimalno uzeti jednogodišnju reznicu koja se kalemi na drugu biljku, najčešće na drvenasti božur, kako bi imala slične karakteristike, ali razvila drugačiji tip cvijeta. Najbolje ga je kalemiti u proljeće, a rez je potrebno zaštititi voćarskim voskom kako bi ga se zaštitilo.

Uzgoj u vrtu

Božur se najčešće uzgaja u vrtu kako ukrasan grm jer se tako lakše oblikuje, ali se i potiče njegovo širenje. Idealan je kao samostalna biljka i ne voli blizinu drugih biljaka oko sebe. Preferira sunčane položaje, zaštićene od jakog sunca, a može se uzgajati uz jezerca ili puteve. Kod planiranog uzgoja u vrtu se sadnja može obavljati mehaničkim sadnicama kako bi se olakšao posao i u tom se slučaju sade u pravilne redove. Ipak, kao ukrasni grm je idealan za oblikovanje i ukrašavanje praznih površina.

Uzgoj u stakleniku

Božur je biljka koja dobro podnosi niske temperature, pa uzgoj u stakleniku nije potreban. Također, tijekom nicanja mlade biljke je dobro proći razdoblje smrzavanja tla kako bi ju se ojačalo za kasnije uvjete. Ipak, ako se uzgaja u stakleniku, potrebno je osigurati redovito provjetravanje i minimalno 8 sati dnevnog svjetla te dovoljno izravne sunčeve svjetlosti. Biljke se zalijevaju pod korijen, principom navodnjavanja kap po kap.

Uzgoj u posudama

Božur se tijekom prve dvije godine može uzgajati u posudama, iako se s pravilnom njegov taj uzgoj može proširiti i na nekoliko godina te ga se uzgajati kao ukrasnu biljku na balkonima ili terasama. Kod uzgoja u posudi je važno dno tegle napuniti kamenčićima ili keramikom kako bi osigurali dobro otjecanje vode. Osim toga, poželjno je ostaviti minimalno 40 cm dubine kako bi biljka razvijala korijen, ali se sadi plitko. Kod božura u posudi je optimalno održavati niži rast što se postiže rezidbom.

Održavanje nasada

Održavanje nasada božura uključuje kosidbu visoke trave koja može gušiti rast biljke, okopavanje pokorice te potpora pupovima. Kosidba se najčešće obavlja mehanički te je važno paziti na mlade izdanke kako ih ne bi pokosili. U proljeće propupale grane mogu padati pod težinom kiše te se slomiti. Kako bi to spriječili, važno je da ima na vrijeme osigurate potporanj.

Održavanje i njega

Uz pravilno orezivanje i njegu božura te minimalne uvjete rasta koji mu odgovaraju, veoma lako i kao početnik možete postići lijep i zdrav grm koji će svako proljeće iznenađivati mirisnim i bogatim cvjetovima. U nastavku donosimo korisne savjete koji vam u tome mogu pomoći.

Zalijevanje

Božur voli ocjedita tla, pa je prilikom sadnje potrebno osigurati dobru dreniranost tla. Može podnijeti i duža razdoblja suše, ali kada tek ocvate. Prilikom cvjetanja voli veće količine vode, ali u kontinentalnim krajevima mu potrebu za vodom zadovolje veće količine padalina zimi i u proljeće. Mladu sadnicu je tijekom prvih godina rasta potrebno redovitije zalijevati kako bi ojačala.

Gnojidba

Božur treba umjereno gnojiti čim se otopi snijeg ili tijekom ožujka kako bi se pripremio za cvjetanje i za to se koriste umjetna gnojiva na bazi dušika i kalija. Gnojenje se obustavlja za vrijeme velikih vrućina kako se ne bi naštetilo gomoljima. Kako bi se izbjegla stalna nadohrana, važno je obaviti dobru gnojidbu barem 2 mjeseca prije sadnje i tlo nahraniti organskim stajskim gnojivom kako bi se ono razgradilo, što će pomoći dodatnom usitnjavanju površinskog sloja.

Razmnožavanje

Božur se razmnožava na nekoliko načina: razdvajanjem korijena, reznicama i sjemenjem. Dijeljenje korijenom je najčešći način s obzirom na to da ima gomoljasti korijen koji se kontinuirano razmnožava. Korijenje se u jesen vadi iz zemlje i opere te se dijeli na dijelove koji imaju minimalno 3 vegetacijska vrha. Ako ih ima manje, bit će mu potrebno nekoliko godina da se rascvjeta.

Biljku se može razmnožiti i reznicom koja se uzima nakon što ocvate, ali je također potrebno dvije godine da dobije prve cvjetove. Ako se sadi iz sjemena, onda je potrebno i do nekoliko godina da biljka dobije prve cvjetove.

Presađivanje

Božur se može presađivati kao cijela biljka ili se odvaja jedan dio korijena i razvija se nova, zasebna biljka. Kod presađivanja je važno da se gomolj sadi plitko, na nekoliko centimetara u zemlju. Kod presađivanje je važno dobro pripremiti površinu u koju se sadi kako bi grm bio bogat i raskošan te lijepog oblika.

Pomlađivanje

Osim dijeljenja korijena i rasađivanja novih mladica, božur je potrebno pravilno pomlađivati nakon cvatnje kako bi grm zadržao lijep i pravilan oblik te davao bogate cvjetove. U prvoj godini nakon sadnje se uklanjaju svi pupovi kako bi se biljka bolje ukorijenila, a postupak se ponavlja i u drugoj godini.

Prorjeđivanje

Božur ima gomoljast korijen koji se kroz vrijeme razmnožava i može dovesti do širenja nasada što je karakteristično jedino za zeljasti oblik biljke, pa je prilikom uzgoja tog oblika potrebno dijeliti korijen i prorjeđivati nasad ako želite zadržati jednaku pokrivenost površine. Korijen se vadi u jesen te se prema potrebi odstranjuje suvišan dio koji se može posaditi na drugo mjesto.

Rezidba

Božur se orezuje u nekoliko etapa. U proljeće, kada pusti pupove, potrebno je pinciranjem ukloniti sve sporedne i male pupove kako bi se glavni razvili veliki i bogati. Pinciranjem se uklanjaju mali pupovi koji rastu bočno na glavnoj stabljici te se time dobiva manje, ali veće cvijeće. Osim toga, važno je redovito uklanjati ocvalo cvijeće. Nakon što cijeli ocvate, potrebno je ukloniti stabljike na kojima su bili cvjetovi. u jesen se grm može oblikovati orezivanjem glavnih grana.

Zaštita od vjetra

Božuri su obično izdržljivi na vjetar, ali u slučaju jakih vjetrova ili mladih biljaka, može biti korisno pružiti im zaštitu. Preporučuje se dobro zaštićeno mjesto za sadnju, kao što je zaklonjeni dio vrta ili blizina zida kuće. Može se izgraditi niska ograda ili zid oko biljaka kako bi se usporila brzina vjetra. Ako su biljke mlade ili visoke, mou se podvezati mekim vezicama uz potporu. Dodavanje sloja malča oko korijenskog područja pomoći će očuvati vlažnost tla i stabilnost korijena.

Priprema za sljedeću sezonu

Kako bi se božur pripremio za sljedeću sezonu, nakon prvog jesenjeg mraza koji će pofuriti lišće potrebno je orezati stabljike do zemlje te ostaviti izdanke iz kojih će sljedeće godine rasti novi pupovi.

Bolesti

Božur je veoma delikatan cvijet, pa je osjetljiv i na bolesti koje se mogu proširiti iz zemlje ili sa susjednih biljaka. Iako većina nema značajnije učinke, mogu dovesti do pada kvalitete cvijeta. Bolestima mogu pogodovati jako vlažno vrijeme, ali i nedovoljna briga oko grma, pogotovo ako nisu uklonjene prošlogodišnji ostaci cvjetova ili suho granje.  U nastavku donosimo koje su i kako se protiv njih boriti.

Čađavica

Čađavicu uzrokuje gljivica koja je posebno aktivna za vrijeme vlažnog vremena u proljeće, pa je tijekom zime biljku dobro posuti pepelom od kvalitetnog drva. S obzirom na to da božur često ispušta mednu rodu na dijelovima lista ili cvjeta, ona se lako ukorijeni i uzrokuje mrlje koje postepeno isušuju dijelove lista ili cvijeta. Riješiti je se može tretiranjem fungicida.

Truljenje korijena

Truljenje korijena je česta pojava kod božura posebice jer se radi o gomoljastom korijenu koji zahvaćen gljivicom lako truli i dolazi do propadanja cijele biljke. Truljenje je uzrokovano gljivicom koja se aktivira u vlažnim uvjetima, pa je potrebno osigurati dobru dreniranost tla kako bi voda u cijelosti otjecala. Osim toga, prilikom sadnje je dobro koristiti zdravu zemlju u kojoj prije toga nije evidentirano gljivično oboljenje ili ju tretirati fungicidima.

Uvenuće lista

Uvenuće lista božura je česta bolest tijekom kišnog i vlažnog proljeća, a uzrokuje ga gljivična bolest. Iako nema značajniju štetu za cvijet, može oslabiti cijelu biljku, pa je prilikom prvih simptoma važno reagirati. Iako se najčešće javlja kao uvenuće lista nakon mraza, bolest ne prolazi ni kada zatopli te se nastavlja širiti na zdrave listove. Bolesnu biljku je potrebno tretirati fungicidima.

Štetnici

Na dijelovima cvijeta i pazušcima lista božur često ispušta svoj sok koji je veoma privlačan insektima. Zbog toga ne čudi da nije rijetko da ga napadaju razni štetnici koji mogu naštetiti cvijetu. Neke od najpoznatijih i načine na koje ih se riješiti donosimo u nastavku.

Lisne uši

Lisne uši su česti biljni nametnici, a posebno su karakteristične za božur. S obzirom na to da je jedan od grmova koji ranije cvatu, privlači ih svojim sokovima. Uši se hrane sokom i najčešće su vidljive kao skupine na stabljici ispod cvijeta ili listova. Veće prisustvo može uzrokovati kovrčanje lista ili dijelova biljke, a predstavljaju i estetski problem. Može ih se riješiti na nekoliko načina, od korištenja umjetnih insekticida do špricanja vodom sa sapunom.

Dlakavi ružičar

Dlakavi ružičar je insekt koji u nekoliko zadnjih godina bilježi veću brojnost, a napada sve što cvjeta i ima sladak miris, pa je čest i na božurima. Kada ga se dodirne ispušta žutu smrdljivu tekućinu, a najaktivniji je tijekom ožujka i travnja. Hrani se mladim lišćem i cvijećem i u mogućnosti je u nekoliko dana uništiti sve izrasle cvjetove. Otporan je na insecticide, ali ga se može riješiti na nekoliko načina. Kako se čahuri u zemlji, važno je koristiti tretiranu zemlju, a može ga se sakupljati i u lovne posude.

Cvjetojed

Cvjetojed je još jedna vrsta insekta koja veoma šteti božurima, a hrani se svim dijelovima cvijeta. Najčešće napada cvjetove jabuke, ali se seli i na druge mirisne vrste. Iako ga se riješiti može insekticidom, dobro je saditi božure dalje od vrsta koje su sklone njegovom napadu.

Upotreba božura

Božur je veoma lijep i dekorativan cvijet s jako opojnim i privlačnim mirisom, ali osim te upotrebe ima još nekoliko značajnijih. Važno je napomenuti kako su svi dijelovi biljke otrovni, pa je njegova konzumacija zabranjena. Najvažnija upotreba je kao rezani cvijet za vaze i bukete što mu osigurava komercijalnu važnost, a druge najpopularnije donosimo u nastavku.

Berba

Božur se bere za rezani cvijet, ali je važno da se koriste neotvoreni zreli pupovi. Berba najčešće nije istovremena nego može trajati i nekoliko dana.  Najvažnije je da je pup dovoljno otvoren da mu se vidi boja latice, a na dodir na vrhu mora biti mekan. Reže se oštrim škarama te se stavlja u vodu i zamata u bukete za prodaju. Iznimno je osjetljiv na smrzavanje koje može uništiti latice, pa se čuva maksimalno 2 tjedna na temperaturi od 2 - 5°C u hladnjačama. U vodi, uz redovito mijenjanje i obrezivanje vrška, može izdržati i do nekoliko tjedana.

Kozmetika

Božur ima veoma snažan i privlačan miris, pa se njegova esencija koristi kao miris u parfemima i kremama. Osim toga, od osušenog i mljevenog korijena se prah koji se koristi u šamponima za vlasište sklono peruti i svrbežu kako bi smirilo iritaciju.

Medicina

Božur je ljekovitu primjenu imao u istočnjačkoj medicine gdje se koristio za probavne probleme, ali i vraćanje energije ili rješavanje tromosti. Danas se rade istraživanja u kojima se koristi za stvaranje lijekova protiv teških infekcija otpornih na antibiotike. U narodnoj se medicini korijen koristi protiv žutice i bolesti jetre.

Zanimljivosti

Smatra se kako božur potječe s prostora Kine odakle se širio diljem svijeta te se prilagođavao okolišu u kojem raste. Taj simbol časti i bogatstva oduvijek je bio sinonim za luksuz, pa je bio veoma popularan u Europi na dvorovima i među plemstvom.

Zanimljivo je kako se značaj božura kao ukrasne biljke, bilo u formi živućeg grma ili rezanog cvijeta, toliko proširila da se u današnje vrijeme govori o natjecanju u dobivanju najbolje sorte. Nekoliko društava diljem svijeta, uključujući Kraljevsko društvo za hortikulturu i Američko društvo za božure, dijele nagrade za najbolje nove sorte na temelju ljepote cvijeta i samoga grma te čvrstoće stabljike i otpornosti na vremenske uvjete.

Također, zanimljiva je njegova uloga u kulturi, pa je tako važan motiv u japanskim tetovažama, ali i nacionalni cvijet nekih zemalja, kao što su Kina i Srbija.

Foto: nile / Pixabay