Čaj od trputca

Trputac je kod nas poznat pod nazivima uskolisni i ženski trputac te bokvica, a latinskog je naziva Plantago lanceolata. Trputac je zeljasta trajnica, a svi njegovi listovi su u prizemnoj rozeti, usko suličasti s pet usporednih žila koji mogu biti dugi i preko 20 cm. Između listova trputca izbija bezlisna stabljika koja na vrhu ima čvrsti klas sastavljen od brojnih sitnih smećkastih cvjetića. Cvate od svibnja do rujna.

Postoje dvije vrste trputca, a to su uskolisni i širokolisni trputac. Uskolisni trputac jedna je od najčešćih biljaka koje nalazimo posvuda po livadama, ali ne na izrazito planinskim i suhim primorskim područjima. Osim uskolisnog odnosno ženskog trputca, u ljekovite svrhe se rabi i širokolisni odnosno muški trputac.

Bez obzira na njihovu sličnu ljekovitost najviše se rabi uskolisni trputac jer on obilato raste po čistim livadama, dok se širokolisni trputac najviše rabi za vanjsku primjenu jer ga je teško sabrati na čistim mjestima.

Povijest trputca

Trputac je od davnina poznat u medicini starih Rimljana i Grka koji su ga nerijetko upotrebljavali u ljekovite svrhe. Gaj Plinije, antički znanstvenik i pisac, tvrdio je kako svježi sok uskolisnog trputca jako dobro liječi posljedice uboda škorpiona i ugriza divljih životinja.

Još prije nego što su trputac prepoznali Grci i Rimljani, u starogermanskoj medicini štovao se kao ljekovita biljka. Isto tako sva literatura o ljekovitim biljkama u srednjem vijeku sadržavala je mnogo informacija o ljekovitosti obje vrste trputca i njihovoj upotrebi u svrhu liječenja.

Dr. Madaus među prvima je dokazao kako svježi sok trputca sprječava grušanje krvi jer se krv pomiješana sa sokom od trputca zgrušava tek nakon 24 sati dok se normalno grušanje krvi odvija za 3 do 5 minuta.

Uzgoj i berba trputca

Trputac se ne uzgaja kao višegodišnja biljka u plodoredu, a potrebno je izbjegavati višegodišnje usjeve koji će iza sebe ostaviti zakorovljeno tlo. Najbolje pretkulture za trputac su strne žitarice. Obrada tla za uzgoj je ista kao i za druge kulture. Tijekom jeseni potrebno je obaviti duboko oranje te napraviti površinsku pripremu tla koja uključuje poravnavanje i usitnjavanje koje se obavlja u proljeće, neposredno pred sjetvu tj. sadnju.

S obzirom na to da je trputac biljka koja se uzgaja i proizvodi zbog listova obvezno joj treba osigurati dovoljnu količinu hranjiva. Za to se koristi zrelo stajsko gnojivo koje se dubokim oranjem unosi u tlo.

Bitno je znati da se trputac razmnožava isključivo sjemenom i to najčešće direktnom sjetvom sjemena, a puno rjeđe uz pomoć presadnica. Sjeme je dobre klijavosti i najbolje se sije direktno na proizvodnu površinu. Ovisno o temperaturi sjeme će proklijati za 15 do 20 dana te se sije krajem ožujka ili početkom travnja.

Što se tiče njege, trputac će zahtijevati međuredno kultiviranje, prihranjivanje i okopavanje te povremeno navodnjavanje. Okopavanje i međuredno kultiviranje se primjenjuje najčešće 3 do 4 puta tijekom vegetacije, a najvažnije je da se ne dozvoli razvoj korova.

Lišće trputca koje će se koristiti u ljekovite svrhe potrebno je brati prije nego što se pojave cvjetonosne stabljike. U prvoj godini uzgoja trputca prvu berbu moguće je obaviti u lipnju, dok svaku sljedeću uzgojnu godinu već u svibnju. U prvoj godini se lišće bere i do tri puta, a ostalih godina čak i do pet puta. Logično je da će se najbolji prinos postići u prvoj berbi jer će svaka sljedeća berba imati manji prinos lošije kvalitete. Nakon treće godine uzgoja trputca, prinos će biti značajno manji i usjev je potrebno obnoviti.

Priprema čaja od trputca

Za pripremu čaja od uskolisnog trputca potrebno je 2 žličice suhih listova trputca preliti s ¼ kipuće vode i nakon 15 minuta procijediti. Piju se 2 do 3 šalice dnevno, a uz pomoć ovog čaja krv se čisti bolje nego s bilo kojom drugom biljkom. Također, ovaj čaj je dobar za pluća, promukli kašalj, dugotrajno kašljucanje, mjehur, bubrege, kožne lišajeve i bubuljice.

Za pripremu čaja od širokolisnog trputca potrebno je jednu veliku žlicu trputca preliti s ½ l vrele vode i nakon 7 minuta procijediti. Pije se tijekom dana vrlo topao i na gutljaje. Ovako pripremljeni čaj lijek je za lakše iskašljavanje, hemoroide,  slabost mjehura, bolesti crijeva, pluća, jetre i želuca.

Upotreba trputca

Od trputca su ljekoviti listovi i sjeme. Jedno od najznačajnijih ljekovitih svojstava trputca je njegovo antibakterijsko djelovanje, a pomažu u prirodnom liječenju:

• bolesti dišnih organa
• promuklosti, jakog kašlja i hripavca
• bronhitisa, plućne astme i tuberkuloza pluća
• iskašljavanja kod kroničnih upala dišnih putova
• krvi i pluća
• kamenca
• slabokrvnosti
• bolesti jetre, crijeva i želuca
• tromboze
• oteklih i upaljenih kurjih oči
• rana od ugriza insekata, osipa i lišajeva
• upaljenih i slabih očiju
• bolova i probadanja u ušima

Od trputca se mogu pripremiti sirup, vino, razni oblozi te sok i sjemenke koje se također koriste u ljekovite svrhe.

Moguće nuspojave konzumacije čaja od trputca

Iako su nuspojave od konzumacije trputca vrlo rijetke i uglavnom se javljaju uslijed prekomjerne konzumacije, ipak se treba konzultirati s liječnikom  prije upotrebe čajeva i pripravaka u ljekovite svrhe. Ipak neodgovorna i prekomjerna konzumacija pripravaka mogu uzrokovati nuspojave poput alergijskih reakcija, nadutosti, opstrukcija jednjaka i crijeva.

Sušenje i čuvanje trputca

Lišće trputca moguće je sušiti prirodnim putem ili u sušnicama. U sušnicama se suši na temperaturi od 50°C, a od 5 do 7 kilograma svježeg lišća moguće je dobiti 1 kg suhog trputca.

Prirodni način sušenja listova je da se poslože u tankom sloju na prozračno i sjenovito mjesto. Tijekom sušenja, koje će trajati i do tjedan dana, listove je potrebno okretati kako ne bi potamnili.

Suhi listovi trputca čuvaju se najbolje u platnenim vrećama na suhom mjestu. Dobro posušeni listovi zadržat će maslinasto zelenu do lagano smećkastu boju. Tamnosmeđi posušeni listovi upućuju na to da se kemijski sastav trputca promijenio i takvi listovi nisu za upotrebu.

Foto: WikimediaImages / Pixabay