Brusnica nosi latinski naziv Vaccinum vitis-idea L., a kod nas je poznata pod imenima borovka, brašnjača, vrisinja, brusnik i crvena borovnica. Brusnica je zimzeleni grmić s puzećim i ljuskavim podzemnim dijelovima, iz kojih tjeraju izdanci do 25 cm visoke razgranate stabljike.
Ima sitne listove, eliptičnog ili obrnuto jajolikog oblika koji su kožasti, debeli i čvrsti. Odozgo su tamnozeleni i sjajni s kratkom stabljikom. Na krajevima grana vise bijeli ili ružičasti cvjetovi zvonastog oblika koji tvore malene i guste jednostrane grozdove.
Plodovi su isprva bijele, a zatim crvene i sjajne okrugle bobe veličine 6 do 8 mm. Brusnica cvate od svibnja do srpnja, a plodovi dozrijevaju u kolovozu i rujnu.
U nizini brusnica često cvate i donosi plodove dva puta na godinu. Najčešće raste u skupinama po suhim i svijetlim crnogoričnim šumama, a često ju se može pronaći uz borovnice. Rasprostranjena je i po našim planinskim područjima. Zrele brašnjave bobe imaju ugodan kiselkasto aromatičan i ponešto trpak okus. Brusnice koje dozrijevaju drugi put, u vrijeme kasne jeseni, kvalitetnije su i veće od ljetnih plodova.
Povijest brusnice
U davnim vremenima brusnicu su koristili starosjedioci Amerike kao lijek za mnoge tegobe poput upale mokraćnih putova, a u zadnje vrijeme za isti problem je veoma popularan i sok od brusnica. U povijesti se smatra kako su Indijanci najbolje znali koristiti brusnicu jer su crvene plodove koristili kao hranu i sredstvo za bojanje tkanina te prirodni lijek. Sok od brusnice se koristio za liječenje psorijaze, ekcema, kožnih bolesti i opeklina. U dokumentima koji potječu od 17. stoljeća mogu se naći informacije kako se brusnica koristila za probleme s jetrom, u svrhu liječenja želučanih bolesti i bolesti krvi te se koristila kao zaštita protiv skorbuta.
Uzgoj i berba brusnice
Brusnica je kao biljka jako otporna na mraz i hladnoću, a može podnijeti temperaturu i do -40°C. Sazrijeva od sredine kolovoza do kraja rujna te voli suha i sunčana mjesta. Za zalijevanje se preporučuje kišnica, a navodnjavanje bi bilo najbolje vršiti sistemom kap po kap ili površinskim prskalicama. Uzgaja se u područjima gdje je klima hladnija, a u Hrvatskoj uspijeva sve do 1 500 m nadmorske visine.
Ako se sadi uz pomoć sadnica to je moguće kroz čitavu godinu, no najidealnije doba za sadnju je period od ožujka do svibnja.
Rupa u koju se sadi trebala bi biti duboka od 20 do 25 cm na razmaku od 30 do 40 cm. Razmnožavanje brusnice vrši se uz pomoć podzemnih izbojaka koji se zakorjenjuju i tako razvijaju nadzemne grančice koje će tijekom rasta pustiti izdanke i dalje se širiti i razmnožavati. Nerijetko se izdanak nakon što se primi u zemlju može odvojiti od matične zemlje i zasaditi na neko drugo mjesto.
Što se tiče gnojiva preporučljivo je koristiti ona koja imaju kiselu reakciju i koja se sporo razgrađuju. Obvezno je dodati oko 10-ak litara piljevine ili treseta oko svake biljke barem jednom na godinu. Nakon 2 godine uzgoja brusnice potrebno je orezati suhe i stare izboje do mjesta nicanja, a one koje su slabo rodne treba odrezati na četvrtinu visine grma.
Plodovi brusnice beru se kada su tamno ili svjetlo crvene boje, a ako se beru rano, kada još nisu zreli, postoji mogućnost da će ostati gorke. Ipak dobro je znati kako brusnice dozrijevaju do tamnocrvene boje tek nakon nekoliko tjedana uskladištenja dok se rashlađuju.
Krajem ljeta i sezone bobice opadaju s biljke i u tom periodu brusnice su prezrele i nije ih preporučljivo skladištiti. Isto kao i borovnice, brusnice se mogu brati ručno grabljicama za bobice.
Upotreba brusnice
Svježi sok od brusnice veoma je ljekovit zbog visokog sadržaja tanina koji na organizam djeluje tako da sprječava prolaz bakterija kroz stanične membrane, a redovitim konzumiranjem svježeg soka poboljšat će se imunološki sastav. Kad je riječ o liječenju bolesti i infekcija probavnog i mokraćnog sustava, brusnice će povećati učinak antibiotika.
Sok od brusnice:
- bogat je vitaminima C, K i E
- ima niski udio natrija i masti
- ima jako malo šećera, a često se miješa s jabukama, trešnjama ili grožđem koje ima više prirodnog šećera
- bogat je antioksidantom fenolom koji pomaže u prevenciji nekih oblika raka i bolesti srca
- sadrži ostale antioksidante i fitokemikalije koje su zaslužne za borbu protiv bolesti imunološkog i kardiovaskularnog sustava te raka
Sok od brusnica poznat je po svom antimikrobnom, diuretičkom i protuupalnom djelovanju te se ne koristi samo kao prevencija za urogenitalne infekcije već kao lijek i tonik protiv gripe. Često se preporučuje za konzumaciju kada je riječ o hipertenziji jer sadržava kemijske elemente kao što su jod, mangan i bor koji snižavaju krvni tlak.
Redovitim uzimanjem prirodnog soka od brusnice tijelo se čisti te se smanjuje rizik trovanja hranom i sprječava se razvoj enterovirusa. Povoljno će djelovati na povećano izlučivanje želučanih sokova i gušterače i pomoći će kod bolesti probavnog sustava. Dobar je za poboljšavanje apetita i asimilaciju hrane jer povećava peristaltiku crijeva i normalizira metabolizam.
Mnogi stručnjaci tvrde da određeni spojevi u soku inhibiraju rast bakterija u ustima te zaustavljaju formiranje i stvaranje zubnog plaka i bolesti desni, a zdrava doza soka osigurat će zube čistima. Poznato je da se bakterije hrane šećerom u hrani te da izlučuju kiseline koje uzrokuju zubni karijes, a sok od brusnica prema laboratorijskim istraživanjima, djeluje kao teflon jer sprječava zadržavanje bakterija na zubima.
Priprema čaja od brusnice
Listovi brusnice služe kao nadomjestak za čaj, a sadrže mnogo arbutina i koriste se u medicini.
Čaj od listova brusnice priprema se tako da se jedna do dvije žličice listova brusnice preliju s 2 dcl kipuće vode. Nakon 10 minuta čaj se procijedi i popije.
Može se pripremiti i čaj od svježih ili suhih bobica brusnice tako da se jedna žličica bobica prelije s 2 dcl vrele vode i ostavi poklopljeno 5 do 10 minuta. Nakon toga se čaj pije dok je još topao, a najbolje bi ga bilo piti bez dodataka poput šećera i meda.
Aromatičan čaj od brusnica moguće je pripremiti uz dodatak začina poput cimeta, klinčića i cijeđenog limuna i naranče te šećera. Recept za takav čaj jest 35 grama brusnica, 2 cijela štapića cimeta, 6 cijelih klinčića, cijeđeni sok od 1 limuna i 1 naranče te ¾ šalice šećera. Svi sastojci pomiješaju se u 1,5 l vode te se zakuhaju. Kada mješavina zavrije, temperatura se smanji i kuha se još 15-ak minuta. Potom se čaj procijedi i spreman je za konzumaciju.
Moguće nuspojave konzumacije čaja od brusnice
Sok od brusnice zaslađen šećerom ne preporučuje se dijabetičarima, a ne preporučuje se niti konzumacija brusnice ako se konzumira lijek varfarin. Ako želite koristiti sok od brusnice u ljekovite svrhe nije preporučljivo kupovati industrijske sokove jer oni nerijetko sadrže minimalne količine brusnice.
Iako su veoma ljekovite ipak mogu imati neželjene posljedice. Zbog toga što sadrže visoki udio oksalata utječu na stvaranje bubrežnih kamenaca pa je potrebno biti oprezan s konzumacijom. Isto tako mogu djelovati laksativno ako konzumacija bude pretjerana.
S obzirom na to da su brusnice bogate salicilnom kiselinom ne bi je trebale konzumirati osobe alergične na aspirin jer je upravo ta kiselina glavni sastojak ovog lijeka.
Trudnice i dojilje trebale bi izbjegavati brusnice, a prije početka konzumacije brusnica u ljekovite svrhe trebalo bi se posavjetovati s liječnikom.
Sušenje i čuvanje brusnice
Očišćene i ubrane brusnice se mogu čuvati od 3 do 5 tjedana za svježe tržište. Svježe plodove potrebno je rashlađivati na temperaturi od 0 do 7 °C. Prezrele brusnice se ne mogu sačuvati dobro pa se trebaju što prije preraditi ili prodati, a dobar način čuvanja brusnica nekoliko mjeseci jest duboko zamrzavanje.
Brusnice je moguće sušiti u električnoj sušilici ili pećnici. Prije toga potrebno ih je oprati i osušiti na ručniku, a može se i prethodno skuhati u sirupu. Za takav način brusnice se prelijevaju vrućim sirupom koji je pripremljen u omjeru 1:1 vode i šećera. Za 6 sati moguće je ocijediti i prokuhati sirup te ponovno dodati brusnice i ostaviti ih 6 sati.
Potom se mješavina zagrije do vrenja, a ocijeđene bobice se stavljaju na lim za pečenje. Kada se brusnice suše u električnim sušilicama potrebno je uzeti u obzir da je postupak sušenja sporiji na gornjim rešetkama nego na donjim pa je povremeno potrebno mijenjati njihova mjesta.
U pećnici se brusnice suše na temperaturi od 50°C sa zatvorenim vratima. Ako je brusnica pravilno osušena ona će biti elastična i ne ljepljiva te ih nije potrebno sušiti do krhkosti. Suhe brusnice najbolje je čuvati u platnenim vrećicama a rok trajanja im je i do 3 godine ako se skladište na suhom i tamnom mjestu.
Foto: Konevi / Pixabay
Odgovori