Čaj od bazge

Bazga je jedna od najstarijih i najraširenijih ljekovitih biljaka koja se uzgaja u Europi. Sok i čaj pripremljen od bazginih bobica i cvjetova poznat je od davnina. Kod nas je bazga poznata pod imenima crna zova ili samo zova, bazgovina, bujad, aptika i crna bazga zbog crno ljubičastih bobica koje se suše i od kojih se također može pripremiti ukusan čaj.

Latinski naziv za crnu bazgu je Sambucus nigra te se razlikuje od crvene bazge koja nosi naziv Sambucus racemosa. Ona ima žarkocrvene plodove i ljekovitija je od crne bazge. Prije se crna bazga svrstavala u porodicu Caprifoliaceae odnosno kozokrvnica, a danas, nakon genetskih istraživanja, svrstana je u porodicu Adoxaceae.

Važno je napomenuti da je sirova bazga blago otrovna te ju je prije uporabe potrebno prokuhati ili preliti kipućom vodom. Za pripremu čaja, kupelji, sirupa ili octa najčešće se koriste cvjetovi koji ne sadrže otrovne tvari.

Na svijetu postoji tridesetak vrsta unutar same porodice bazgi, no najznačajnije su crvena i crna bazga.

Povijest bazge

Bazga se prvenstveno počela uzgajati u SAD-u te se proširila u Europu, a najviše u Dansku, Austriju, Sloveniju, Njemačku i Mađarsku. Također se uzgaja u zapadnoj Aziji i istočnoj Americi.

Prirodni uvjeti za uzgoj crne bazge u Hrvatskoj i više su nego povoljni, stoga se bazga po uzoru na Mađarsku počela uzgajati i kod nas.

Uzgoj i berba bazge

Za uzgoj bazge potrebno joj je sunčano stanište s vlažnim i bogatim tlom. Voli humusna i plodna tla te raste uz rubove šuma, po živicama i okućnicama. Češće raste u obliku razgranatog grma visokog do 3 metra, a rjeđe kao drvo koje može doseći i do 10 metara visine.

Kora drva bazge je ispucana ili izbrazdana te je svijetlosmeđa u donjem dijelu, a u višim dijelovima poprima sivo bijelu boju. Bijela srčika može se uočiti na presjeku grana, a listovi se sastoje od 5 do 7 liski koje su nazubljene po rubu. Cvjetovi dolaze u bijelim i svijetložutim nijansama te su skupljeni cvat promjera 20 cm koji je plosnat. U rujnu se iz tih cvjetova razvijaju crni plodovi.

Što se tiče klime bazga će uspjeti u područjima gdje mjesečna temperatura u listopadu iznosi od 7 do 15°C. Samoniklu bazgu moguće je pronaći i na mjestima koja su 1500 m nadmorske visine, no plodovi obično ne dozrijevaju iznad 700 m nadmorske visine. U stanju mirovanja bazga može podnijeti i temperaturu od -29°C što je čini otpornom na niske temperature.

S obzirom na to da cvate u periodu od svibnja do lipnja ne smetaju joj mogući proljetni mrazevi, ali joj je potrebno puno vlage pa najbolje uspijeva na područjima gdje ima više od 700 mm oborina. Bazgi ne odgovaraju tla koja su siromašna kisikom poput močvarnih, a najbolje raste na plodnim i laganim tlima koja su bogata dušikom i koja imaju pH u rasponu od 5,5 do 7,0.

Tijekom kolovoza potrebno je obaviti oranje na dubini od 40 cm jer korijen bazge prodire od 10 do 20 cm u tlo. Prije sadnje bazge u tlo treba obaviti tanjuranje odnosno dopunske mjere obrade tla.

Za bazgu je bitno kontrolirati plodnost tla. Melioracijsko gnojenje primjenjuje se ako je sadržaj kalija i fosfora u tlu nizak. Ovisno o uvjetima uzgoja i sorti bazge primjenjuje se određena vrsta gnojidbe. Prosječno se za gnojidbu bazge u jednoj godini koristi od 400 do 800 kg/ha NPK mineralnog gnojiva. NPK gnojivo se koristi u jesen, a tijekom vegetacije barem dva puta dušik. I to u jednakoj mjeri početkom proljeća i nakon cvatnje u ljeto. Dobro je primjenjivati organska gnojiva jer ih bazga odlično podnosi.

Sredinom proljeća u svibnju beru se cvjetovi bazge. Kora i plodovi skupljaju se u jesen, a lišće je moguće brati tek kada se potpuno razvije i to najčešće u kasno proljeće. Preporučljivo je da se cvjetovi beru kada je suho i toplo razdoblje, a nikako ne nakon obilnih kiša. Vrlo je bitno da se bazga dalje koristi po želji neposredno nakon branja kako bi cvjetovi sačuvali sva ljekovita svojstva.

Priprema čaja od bazge

Čaj od bazge možete pripremiti od gotovo svih njezinih dijelova, a u nastavku saznajte kako to učiniti od cvjetova, bobica, ovoja, korijena i listova bazge.

Čaj od cvjetova bazge

Ako planirate pripremati čaj od bazginih cvjetova, obratite pozornost na to da ih ne koristite ako su potamnili.

Za pripremu čaja od bazge potrebno je prokuhati oko 250 mililitara vode. Potom se s tom vodom prelije oko 3 do 5 grama suhih cvjetova bazge te se ostavi najmanje 10, a najviše 15 minuta. Procijeđeni čaj se po želji može zasladiti, a najbolje bi ga bilo piti s medom.

Hladan čaj od bazge je vrlo dobar za ispiranje u slučaju gnojne angine ili upale krajnika.

Čaj od bazginih bobica

Čaj se može pripremiti i od suhih bazginih bobica i to tako da se jedna žlica bobica stavi u šalicu hladne vode te se nakon 12 sati podgrije i popije prije doručka. Tako će djelovati kao izvanredan lijek protiv slabe stolice.

Čaj od ovoja bazge

Između debele bazgine kore i središnjeg dijela stabla nalazi se svijetlozeleni ovoj od kojeg se priprema čaj koji uspješno čisti želudac od svih štetnih kiselina. 2 čajne žličice te svijetlozelene mase preliju se s ¼ l kipuće vode te se nakon 10 minuta procijedi i pije na gutljaje.

Uvarak od listova bazge

Isto tako moguće je pripremiti i uvarak od listova bazge. Jedna žlica suhih ili svježih listova bazge kuha se 10 do 15 minuta u šalici vode. Nakon toga se procijedi i pije po nekoliko šalica kroz dan. Također ga je moguće zasladiti medom iako nije potrebno. Ovakav uvarak pojačat će znojenje i pomoći će u liječenju gripe, vrućice i reume.

Uvarak od korijena bazge

Od jedne žlice sitno nasjeckanog korijena bazge koji se kuha u šalici vina ili vode priprema se uvarak koji je lijek za brzo mršavljenje. Takav uvarak kuha se najmanje 20 minuta i ta se količina popije tijekom dana.

Upotreba bazge

S obzirom na to da su cvjetovi bazge bogati taninima, karotenima, vitaminom C, flavonoidima i glikozidima može se zaključiti kako je čaj od bazge veoma ljekovit. U bobicama se također mogu pronaći karoteni i tanini te alkaloidi. Između ostalog sadrže organske kiseline te vitamine A, B, C i G. Glavni razlog zašto je bazga ljekovita su flavonoidi jer oni slove za moćne antioksidanse koji naše stanice štite od oštećenja.

Šalica plodova bazge ima samo 106 kalorija, od toga 27 grama ugljikohidrata od kojih su veći dio dijetalna vlakna, 52.2 miligrama vitamina C, 870 miligrama vitamina A, 55 miligrama kalcija, 9 miligrama folata, 406 miligrama kalija i 2.32 miligrama željeza.

Ljekovita svojstva koja bazga iskazuje su sljedeća:

• protuupalni i antioksidativni učinak te učinak laksativa
• dobar je saveznik u borbi protiv viška kilograma jer pomaže pri mršavljenju
• pomaže u borbi protiv alergija koje su uzrokovane peludima te olakšava intenzitet simptoma astme
• poznata je po svojem antimikrobnom i antivirusnom djelovanju
• poboljšava probavu
• dobra je za jačanje imunološkog sustava
• pomaže kod olakšavanja simptoma upale dišnih puteva
• istraživanje iranskih znanstvenika pokazalo je da davanje ekstrakta bazge poboljšava raspoloženje i izvedbu u testovima pamćenja kod laboratorijskih miševa

Moguće nuspojave konzumacije čaja od bazge

Iako je bazga veoma ljekovita biljka nikako se ne smije konzumirati sirova jer su plodovi, listovi, kora i mladice crne bazge toksični. Povišenje temperature utječu na raspadanje toksičnih tvari.

Ako se konzumira veća količina od propisane, nuspojave mogu biti mučnina, povraćanje i glavobolja. Osobama sa žučnim komplikacijama, aktivnim čirevima na želucu i slabog želuca također se ne preporučuje konzumacija bazge.

Prije konzumacije čaja od bazge potrebno je konzultirati se s liječnikom.

Nije preporučljivo konzumiranje bazge za dojilju i trudnice.

Sušenje i čuvanje bazge

Dva su moguća načina sušenja cvjetova bazge:

• na plahtama i to tako da su cvjetovi okrenuti prema dolje, a zeleni dio stabljike strši
• obješeni na propuhu

Jedino tako će cvjetovi zadržati svoju prirodno žuto bijelu boju.

Nakon toga se osušeni cvjetovi mogu cijeli pospremiti u staklenku ili papirnatu vrećicu koju se može u potpunosti zatvoriti. Po želji se osušeni cvjetovi mogu i samljeti.

Nije preporučljivo da se suhi cvjetovi čuvaju duže od jedne godine, a kako je već spomenuto, ako i ranije potamne, potrebno ih je baciti. Svakako obratite pozornost na to da cvjetovi moraju imati prirodnu boju kada se osuše kako bi bili dobri za korištenje.

Foto: Andreas_Thomasser/Pixabay