Viburnum

Viburnum rod ukrasnih grmlja i žive ograde koji je sve popularniji u uređenju vrta i okućnice. Ovaj rod poznat je još kao Udikovina, Hudika, Hudokovina, Žganci, kndele, Bekovina, Piširuža. U rod spada više od 170 vrsta koje svojim prekrasnim okruglastim cvjetovima uljepšavaju dvorišta. A kada ocvatu, predivno zelenilo ukras je i dalje, tijeko cijele godine.

Viburnum se može uzgajati kao pojedinačni grm ili poput žive ograde kojom možete ograditi okućnicu i sakriti je od pogleda. Atraktivnog je izgleda tijekom cijele godine. Grm može stajati na sredini dvorišta, a njegova veličina i pojava neće proći neprimijećeno.

Ovisno od klime na kojoj sadite i uzgajate Viburnum, ali i od same vrste, može davati cvjetove od početka proljeća (travnja) pa sve do ljetnih mjeseci (do lipnja).

Zanimljivo je da mu se boja listova mijenja od zelene pa sve do crvenkaste o čemu ovisi doba godine. Također, listovi mogu poprimiti listopadna ili zimzelene obilježja, a ona će ovisiti o lokaciji na kojoj rastu i samoj vrsti. Listovi se razlikuju po teksturi, veličini i obliku, a mogu narasti do 10 cm. Tako oni mogu biti ravni, nazubljeni, okrugli ili kopljastog oblika.

Cvjetovi Viburnuma dolaze pojedinačno i skupljeni su cvat koji može izgledom podsjećati na onaj hortenzije, mogu biti u obliku kupole ili okrugli. Cvjetne glavice mogu narasti promjera od 7 do 15 cm.

U prosincu na grmu se pojavljuju prvi intenzivno obojeni pupoljci.

Cvijet Viburnuma dolazi u različitim bojama što ovisi ponovo o vrsti, a može biti bijeli (što je najčešće), zatim krem, svijetlozeleni i ružičasti.

Cvijet Viburnuma je jednopolni ili dvopolni, a kako bi se izvelo oprašivanje mora biti dostupna i druga sorta biljke. Kada se cvjetovi oplode, iz njih se razvijaju plodovi koji sazrijevaju tijekom jeseni. Pritom mijenjaju boju i izgledaju jako dekorativno. Boja plodova ovisi o vrsti i vremenu dozrijevanja, a može biti žuta, zelena, plava, ljubičasta, ružičasta, crvena pa sve do tamno crne. Plodovi su glavni izvor hrane pticama i drugim životinjama kojima je tijekom zime upravo ova biljka prava poslastica. No, neki od plodova mogu biti otrovni.

Visina grma udikovine može biti u rasponu od 1,5 do čak 9 metara, a ovisi o vrsti biljke te uvjetima uzgoja, odnosno njege i održavanja. Također, neke vrste mogu imati i cvjetove izuzetno jakog mirisa.

Sadnja Viburnuma

Prije sadnje izmjerite dužinu i širinu na kojoj želite posaditi Viburnum (ako ćete ga saditi kao ogradu). O tome će ovisiti broj sadnica koje morate nabaviti, ali i konačni izbor vrste. Naime, neke vrste će formirati bujniji grm, neke viši, a neke širi.

Ako živu ogradu sadite do postojeće, razmislite o tome da zadržite razmak jer ćete time lakše održavati obje ograde.

Razmak između sadnica također ovisi o vrsti biljke.

Vrijeme sadnje i priprema tla za sadnju

Sve vrste iz ovog roda sade se u jesenskim mjesecima iz presadnica prethodno uzgojenih u posudama ili loncima. Za sadnju, potrebno je iskopati rupu koja je čak pet puta veća od veličine tegle u kojoj je sadnica rasla.

Prilikom sadnje, rupa se na dnu ispuni smjesom komposta, zemlje i organskog gnojiva.

Sadnicu izvadite iz teglice pa joj grabljicama rastresite korijen. Budući da je korijen oblika teglice, potrebno ga je lagano rastresti kako bi se korjenovi izdanci odvojili i oslobodili. Tako pripremljen korijen, lakše će se primiti i ukorijeniti.

Sadnicu položite u središnji dio iskopane jame pa ga je zatrpajte zemljom. Pripazite na visinu sadnje koja ne smije biti suviše duboka niti plitka.

Nakon obavljene sadnje, zalijte biljku vodom.

Gdje posaditi Viburnum

Gotovo su sve Viburnum vrste otporne na temperature. Dobro će podnijet i visoke i niske temperature pa ih možete uzgajati na području kontinentalne i mediteranske klime.

Ako sadite Viburnum kao živicu, odaberite mjesta koja su djelom u sjeni ili lagano osunčana. Dobro će rasti posađene ispod drveća. To će biti puno bolji izbor od izrazitog hlada i sjene.

Za sadnju će im odgovarati plodno i dobro drenirano tlo.

Uzgoj Viburnuma

U nastavku donosimo uzgoj dvije najčešće vrste Viburnumu i njegove uvjete sadnje i održavanja.

Viburnum opulus

Viburnum opulus još nosi naziv i Snježna lopta i najčešća je vrsta koja se uzgaja na našim područjima. Može se vidjeti kao pojedinačni grm koji krasi dio dvorišta vrta ili kao živa ograda.

Listovi ove vrste razvijaju krupne listove i treba im puno prostora za rad. Širina ovog grma može narasti do 4 metra.

Osim što su krupni, listovi ove vrste su i kožasti te ovalni, a u jesenskim mjesecima poprimaju crvenu boju. Kada cvjetaju čine to predivnim malim cvjetićima koji u konačnici formiraju krupne i mirisne cvjetne glavice nalik lopticama.

Ako ćete ovom vrstom formirati živicu, nemojte je pustiti da prebrzo raste jer bi se moglo dogoditi da unutrašnji dio grma ostane prazan. Potrebno je obavljati redovitu rezidbu kojom će doći do boljeg razgranavanja, a time i gustog grma ili žive ograne. Ova vrsta može se uzgajati i kao stablo ako ćete je posebno orezivati.

Viburnum x bodnantense "Dawn"

Viburnum x bodnantense "Dawn", odnosno ranocvjetni viburnum je listopadni grm koji može narasti do 2 metra širine i 3 metra visine. U rano proljeće razveseli nas svojim predivnim i mirisnim cvjetovima.

Sadi se kao živa ograda ili kao grm.

U jesen njegovi listovi poprime atraktivnu brončanu boju, a najljepše izgledaju predivni ružičasti pupovi koji kasnije daju blijedoružičaste cvjetove.

U toplijim predjelima cvate od jeseni (listopada) do ožujka (proljeća), a na našim područjima od siječnja do ožujka.

Cvatnja se odvija na golim granama prije nego grm prolista.

Dobro će podnijeti niske temperature pa ga možete posaditi i u kontinentalnim područjima. Najbolje će uspjeti na sunčanim područjima blage sjene. Od tla joj odgovaraju ilovasta, neutralna i dobro drenirana, bogata humusom.

Orezivanje i oblikovanje se mora obaviti nakon što grm ocvate.

Viburnum tinus

Ova vrsta Viburnuma formira grm i time je odličan izbor za žive ograde. Često se sadi na jugu Europe, odnosno mediteranskim područjima i područjima sjeverne Afrike.

Sporo raste, ali odlikuje je velika izdržljivost pa podnosi i gotovo surove uvjete za rast.

Može narasti od 40 do 60 cm u vrijeme vegetativnog rasta. Listovi su joj tamni i ovalni te imaju poseban sjaja. Kada cvjeta, miriši, a daje cvjetove ružičasto bijele boje.

Cvjetanje se odvija u ožujku i travnju, a mirisni cvjetovi predivnih boja s mnogo peludi i nektara privlači velik broj oprašivača.

Plodovi dozrijevaju tijekom rujna i listopada, a boja im je plavocrna. U jesenskim i zimskim mjesecima privlače ptice i druge životinje kojima je ovaj plod glavni izvor prehrane u hladnim mjesecima. Plodovi su jestivi i sigurni za konzumiranje životinja i ljudi.

Ovisno o zemlji na kojoj se sadi te vremenskim i klimatskim prilikama, ovaj grm raste u prosjeku od 1,5 do 7 metara. Može se rasprostrti u širinu od 2 do 3 metra. Biljka postiže vrhunac rasta tek za 10 godina od dana sadnje.

Odgovarat će joj područja na suncu ili u polusjeni. Viburnum tinusu odgovaraju vlažna, ali u isto vrijeme dobro drenirana tla jer u protivnom može doći do truljenja korijena biljke. Dobro će podnijeti alkalna i kisela zemljišta.

Dok se plodovi koriste kod zatvora, listovi Viburnum tinusa poznati su kao prirodni lijek protiv depresije.

Održavanje Viburnuma

Preporučuje se redovito malčiranje jer ćete tako održavane površine trebati manje zalijevati tijekom ljetnih mjeseci, a i korov će slabije rasti.

Rezidba i obilikovanje (grm, živica, stablo)

Budući da se uzgaja kao grm ili živica, a u nekim slučajevima i kao stablo, s obzirom na to potrebno je primjereno održavanje i njega. Kod svih grmova i živih ograda važno je formiranje rezidbom.

Grmovi se orezuju prije nego što započne vegetacija, a tada je potrebno ukloniti i sve suhe i oštećene grane. Postoje i grane koje mogu zagušiti grm pa i njih treba ukloniti.

Kako bi se zadržala grmolika forma, uklonite i ocvale izboje također orezivanjem i to nakon cvatnje.

U obliku stabalaca se oblikuje tako da tijekom prve godine rasta odaberete granu najbolje kvalitete i privežete je za potporanj. Izboje koji idu iz glave grane potrebno je tijekom vegetacije isto ukloniti.

Kada stablo postigne visinu koju želite, skratite ga te kasnije orezujte poput grma.

Foto: Meatle / Pixabay