Stolisnik, u narodu još poznat pod imenima hajdučka trava, sporiš, kunica, romonika ili kostrijet, rasprostranjen je po cijeloj Europi gdje najčešće raste samoniklo. Latinski naziv za stolisnik je Achillea millefolium L., a pripada porodici glavočika latinskog naziva Asteraceae.
U Hrvatskoj je stolisnik veoma rasprostranjen jer raste uz ceste, putove, po poljima, livadama i svijetlim šumama te suhim pašnjacima. Također, raste i kao korov u vrtovima. Kao lijek se koristi već 2000. godina, a zanimljivo je da se ekstrakt stolisnika koristi kod proizvodnje različitih biljnih bombona.
Povijest stolisnika
Latinski naziv roda kojem pripada stolisnik, Achillea, dobio je ime po Ahileju, starogrčkom mitološkom junaku. Tijekom Trojanskog rata, Ahileja je u petu ranio Paris kojeg je Afrodita pokušala izliječiti tako da mu je oprala petu stolisnikom. Prema spomenutom mitu i grčkom junaku, stolisnik je dobio ime. No, unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik se i dalje koristi kao lijek za sve ranjenike.
U srednjem vijeku vjerovalo se da je stolisnik vještičja trava. Još neka od vjerovanja su da uzgajanje stolisnika donosi sreću i ljubav, a ako se cvjetovi stolisnika rasporede ispod jastuka, onome koji spava na tom jastuku, donijet će istinske snove o budućnosti.
Razlog zašto su stolisnik nazivali željeznom travom jest njegova sposobnost da odlično liječi rane i zaustavlja krvarenje. Ako se svežanj stolisnika objesi na vrata ili zaveže na dječju kolijevku na ivanjsku noć, osigurat će iduću godinu bezbolnom. U svojim obredima koristili su ga i stari druidi koji su njime posipavali kućne pragove i izrađivali amulete kako bi se zaštitili od zlih sila.
Uzgoj i berba stolisnika
Stolisnik se uzgaja na sunčanim površinama, na svim tipovima tla koja su obradiva i koja imaju neutralnu do slabo kiselu reakciju. Nema velike potrebe za vlagom, a najbolje će uspjeti na dubokim tlima koja imaju dobre kemijske i fizikalne značajke. Iako može uspjeti gotovo svugdje, ipak je potrebno izbjegavati tla koja su bogata dušikom. Kao višegodišnja kultura ne uzgaja se u plodoredu već ga je najbolje posaditi poslije kultura koje ostavljaju tlo čisto od korova.
Oranje i obradu tla za sadnju stolisnika potrebno je obaviti na dubini od 20 do 25 cm. Kod osnovne gnojidbe za stolisnik, koriste se mineralna NPK gnojiva s većim sadržajem fosfora koji će potaknuti razvoj cvatova. Ovakva gnojiva bitno je primjenjivati tijekom cijelog uzgojnog razdoblja, a najbolje bi bilo nakon vegetacije, krajem godine ili prije početka vegetacije u rano proljeće. Stajski gnoj i druga gnojiva koja sadrže kalij i fosfor koriste se kod organskog uzgoja.
Stolisnik se može razmnožavati preko presadnica ili direktnom sjetvom sjemena u polje.
Sjetva se obavlja u proljeće, tijekom ožujka ili do polovice travnja. Ako se stolisnik razmnožava uz pomoć presadnica, sjetva sjemena se obavlja u hladnim lijehama u drugoj polovici lipnja. Krajem listopada biljke su spremne za presađivanje.
Direktna sjetva obavlja se uz pomoć sijačica na razmake od 50 do 60 cm po redovima. Sjeme se potom sije u brazde te ga nije potrebno naknadno pokrivati, već samo povaljati površinu glatkim valjkom. Najbolje bi bilo obaviti sjetvu na kraju kolovoza ili početkom rujna. Sjeme će proklijati za 10 do 15 dana, a biljke će se do zime dovoljno razviti kako bi mogle prezimiti.
Sadnice se sade na dobro usitnjenu i poravnatu površinu u brazde koje su duboke 5 do 8 cm, također na razmacima od 50 do 60 cm. Nakon presađivanja dobro se pritisnu i prekriju zemljom. Za mlade biljke najbolje je da se sade na rastresite površine bez korova kako bi uspjele već u prvoj godini uzgoja.
Ako su nasadi na siromašnim tlima onda ih je potrebno prihraniti mineralnim dušičnim gnojivom. Dva do tri puta obavlja se kultiviranje i međuredno okopavanje. U rano proljeće, tijekom travnja, obavlja se prihranjivanje s dušičnim gnojivom.
Priprema čaja od stolisnika
Za čaj ili uvarak od stolisnika potrebno je 20 g cvjetova preliti jednom litrom kipuće vode. Ako se priprema jedna šalica, onda je potrebna 1 čajna žlica suhog stolisnika za 2,5 dcl vode. Čaj se prelijeva kipućom vodom i ostavlja pola sata u poklopljenoj posudi. Nakon toga se procijedi i spreman je za konzumaciju. Kod želučanih tegoba potrebno je piti malu čašicu sat vremena prije jela, do dva puta na dan.
Za žene je odlična čajna mješavina od 50 g korijena maslačka, 100 g stolisnika, 75 g cvjetova kamilice i 25 g podanka iđirota. Za dvije šalice čajnog oparka uzimaju se 2 pune čajne žličice mješavine koje se preliju kipućom vodom. Ovako pripremljen čaj pije se nezaslađen, topao ili mlak.
Čaj za mokraćne organe također se priprema sa stolisnikom i to od mješavine 30 g cvijeta brđanke i 100 g stolisnika. Uzima se 1 čajna žlica za 1 šalicu oparka, koji se pije sat vremena prije spavanja, topao i nezaslađen.
Upotreba stolisnika
Stolisnik se može koristiti u kulinarstvu, a sa začinima poput peršina, mente i ružmarina odličan je za reguliranje znojenja i čišćenje organizma. Ako se koristi za prehranu potrebno ga je brati u rano proljeće, a ponekad u jesen. Mladi i nježni listovi su jestivi, imaju aromatičan miris po eteričnom ulju i dodaju se u variva, svježi sir ili salate.
Dobar je za dubinsko čišćenje krvi, a iz tijela može odagnati različite višegodišnje bolesti. Kao pomoć kod prirodnog liječenja koristi se u početnoj fazi dijabetesa, a čaj od stolisnika pospješuje cirkulaciju, pobuđuje rad bubrega, smanjuje teškoće uslijed gihta i reume te je veoma koristan za žene kod menstrualnih tegoba i PMS-a. Najčešće se koristi za liječenje ženskih tegoba poput upale jajnika, maternice i cista.
Stolisnik se upotrebljava kao antiseptik te kao oblog kod ranjivih prsnih bradavica i ispucanih ruku. Pomaže kod psorijaze, tonificira probavni sustav te se pokazao uspješnim kod ublažavanja nervnih poremećaja.
Zbog toga što spada u skupinu gorkih droga koristi se za liječenje bolesti crijeva i želuca, jakih krvavih hemoroida te problema s jakom žgaravicom, jetrom i žuči. Ponekad se koristi kao diuretik kod visokog tlaka.
Moguće nuspojave konzumacije čaja od stolisnika
Iako je stolisnik ljekovita biljka, potrebno ga je koristiti s oprezom i uz konzultaciju s liječnikom, jer su neke osobe na njega alergične. Pripravci od stolisnika mogu uzrokovati mjehurasti osip i upalu kože te kod takvih situacija treba odmah prekinuti s konzumacijom stolisnika.
Nije dobar za dojilje i trudnice jer je stimulant maternice. Veoma štetan može biti i za osobe koje boluju od epilepsije. Velike količine uzrokuju glavobolju, a dugotrajna upotreba osjetljivost kože na sunce i alergijski osip.
Sušenje i čuvanje stolisnika
Na većim površinama berba se obavlja strojno, a na manjim ručno. U prvoj godini uzgoja moguće je obaviti samo jednu berbu za vrijeme lipnja. Višegodišnji nasadi dat će dvije berbe - prvu za vrijeme lipnja, a drugu u jesen, tijekom kolovoza ili rujna.
Stolisnik se bere sa stabljikom koja je dugačka do 25 cm i cvijetom. Može se brati samo cvijet kada je u fazi punog cvjetanja.
Suši se u sušnicama na temperaturi od 40 do 60°C ili prirodnim putem. 3,5 do 4,0 kg svježih dijelova stolisnika potrebno je za 1 kg suhih nadzemnih dijelova biljke.
Foto: fotoblend / Pixabay
Odgovori