Dracena (lat. Dracaena) popularna je kućna ukrasna biljka koja spada u veliki rod zmajevaca koji pripada porodici šparogovki (Asparagaceae), a u kojoj se također nalaze hosta, kamazija, juka, salamunov pečat, furkreja, agava, veprina, viseća brada, đurđica, zumbul, plavo zvonce, presličica, vesika i procjepak. Najčešće raste kao ukrasno drveće ili grmlje, a najpoznatiji je obični zmajevac. Latinsko ime dolazi od grčke riječi drakaina, što znači ženski zmaj, pa se često naziva i zmajevo drvo, ali i kukuruzno drvo zbog uskih i oštrih listova.
Ime "drvo života" dobila je prema vjerovanju plemena da duše odlaze u stabla nakon smrti, pa se povezivao s novim životom nakon smrti, a zbog čega se često miješa sa biljkom juka (lat. Yucca) koja je izvorna biljka drvo života. Vrlo su slične, a jedina razlika je u tome što je juka spororastuća, ima deblje stablo i neke vrste mogu narasti više od 30 m, dok dracena ne može. Samo jedna vrsta dracene se naziva drvo života i to Dracaena fragrans.
Dracena je vazdazelena trajnica s jakim i razgranatim korijenskim sustavom naviklim na suhu klimu, što je čini izdržljivom kućnom biljkom. Ima ravnu drvenastu stabljiku koja završava s nekoliko rozeta iz kojih raste lišće. Lišće je usko, šiljasto na vrhu, zelene boje s crvenim rubovima. Cvjeta u proljeće, ali jako rijetko i većinom nakon nekoliko desetljeća ispravnog uzgoja. Cvjetovi su bijeli, mirisni i imaju 5 latica, a plodovi su žuto narančaste bobice. Biljka može narasti i do 6 m, ali sporo raste i dosegne tek 10 cm u jednoj godini.
Drvo života potječe s područja južne i istočne Afrike te Madagaskara, pa mu odgovara topla klima. Zbog snažnog korijenskog sustava, veoma je izdržljiva, pa je popularna ukrasna biljka u kućama i uredima. Zbog jednostavnog održavanja, preporučuje se i početnicima.
Srodnici
Vrste dracene
Trenutno se procjenjuje da na svijetu postoji više od 150 vrsta dracene, a zbog jednostavnog uzgoja i otpornosti, javljaju se novi kultivari sve atraktivnijeg izgleda. U nastavku donosimo neke od najpoznatijih i najčešće uzgajanih vrsta.
Dracena draco
Ova se vrsta najčešće naziva krvavi zmajevac ili zmajevo stablo te je najčešći predstavnik vrste. Radi se o stablu koje može narasti do 20 m u visinu i ima ravno i uspravno deblo, a krošnju čine uspravni i uski te oštri listovi. Popularno je zbog ukrasnog izgleda, a najčešće se može naći na Tenerifima. Odgovara mu topla i suha klima, pa na našem području nije pogodno za uzgoj na otvorenom.
Dracaena Marginatta
Ovaj je zmajevac popularan i pod nazivom obrubljeni zmajevac. Jedna je od najčešćih kućanskih biljaka, a osim zbog lijepog izgleda, uzgaja se i jer pročišćava zrak u prostoriji. Ima vitku stabljiku i razgranato usko lišće, ali u zatvorenom rijetko cvjeta. Polako raste i nije zahtjevna za uzgoj, pa se često uzgaja i u uredskim prostorijama.
Dracaena fragrans
Ova je vrsta porijeklom s Madagaskara, a naziva se i drvo života ili mirisni zmajevac. Popularna je zbog lijepog i mirisnog cvijeta koji rijetko cvjeta na otvorenom. Listovi su joj nešto širi, pa je čest izbor i za kućni uzgoj. Lako se održava, ali nije prigodna za uzgoj na otvorenom.
Dracena Marginata Bikolor
Ova je vrsta jedan od češćih kultivara koji se razlikuje zbog boje listova. Iako dracena inače ima jednobojne, ova vrsta ima zelenkasto bijele listove. Također se lako uzgaja, najčešće kao sobna biljka.
Dracaena reflexa
Za razliku od ostalih vrsta, ova je vrsta popularna zbog nepravilne stabljike. Porijeklom je s otoka istočnog dijela Indijskog oceana, a na našim se prostorima uzgaja kao kućna biljka. Listovi su joj dugački i uski, zelene boje s bijelim obrubom.
Uzgoj dracene
S obzirom na to da je dracenu teško uzgojiti, najčešće se koriste gotove sadnice. U nastavku donosimo neke načine uzgoja jer jednom kada se dobije zdrava biljka, lako ga je održavati.
Tlo
Dracena nije osjetljiva na tlo, pa se najčešće uzgaja u mješovitoj i rahloj zemlji za cvijeće. Zbog boljeg dotoka zraka, može se pomiješati i s malo pijeska. Prilikom sadnje je važno dobro drenirati zemlju, za što se koristi oblo i veće kamenje na dnu posude.
Klima
S obzirom na to da dracena potječe iz tople klime, važno je održavati primjerenu temperaturu za njegov razvoj. Biljka voli više temperature, pa zimi ne smije pasti ispod 15°C, a ljeti podnosi i do 26°C. Ne odgovara joj umjetno grijanje pa ju treba udaljiti od takvog izvora topline i održavati zrak vlažnim. Također, voli puno svjetla, ali ne i izravno svjetlo koje može naštetiti lišću. U tom ju je slučaju najbolje smjestiti uz istočni prozor.
Vrijeme sadnje
Najbolje vrijeme sadnje je tijekom proljeća, ali kada je temperatura iznad 18°C, što znači krajem travnja i početkom svibnja.
Slaganje kultura
Za slaganje drugih kultura s dracenom, treba u obzir uzeti zajedničke uvjete uzgoja. Kada se sadi u posudi, najčešće mu odgovaraju trajnice koje se lako održavaju i niže su rastom. Neke od najpopularnijih koje se preporučuju uzgajati kako bi se pokrila zemlja oko biljke su metiljka, hajhera, sukulenti te minijaturne vrste bromelija, aloe i paprati. Ako se uzgaja u zajednici na otvorenom, odgovara mu blizina drugih tropskih biljaka, primjerice drvo žada, bromelije, orhideje - popis se nastavlja.
Jednako uobičajena kao i filodendron, dracena sa svojim dramatičnim uspravnim lišćem, dobro funkcionira s drugim biljkama koje će okruživati biljku posađenu u samoj sredini posude, pa se tako oko nje mogu posaditi šeflera, ljiljan, petunija, nedirak i vodenika, a kod većih posuda vinova loza, loza od slatkog krumpira ili batata te zlatni puzavac čiji će se listovi "prelijevati" iz posude.
Faza mirovanja
Dracena miruje tijekom zimskih mjeseci kada je potrebno smanjiti zalijevanje i prestati s gnojenjem. Tijekom tog razdoblja ne raste, a potrebno ga je držati na mjestu sa stalnom temperaturom.
Sadnja dracene
Samostalno posaditi dracenu nije problem, a kako se lako razmnožava, može se dobiti nekoliko sadnica. U nastavku donosimo savjete kako uspjeti u tome.
Sadnja iz sjemena
Sadnja drva života iz sjemena je jako rijetka, s obzirom na to da rijetko cvjeta i daje plodove. Sjeme se može naručiti, ali je važno da je provjereno i tretirano. Ako se koristi sjeme direktno iz bobice, potrebno je ukloniti pulpu prije sjetve. Sije se u rahlu zemlju na dubinu 1-2 cm te se pošprica s vodom. Klija na minimalno 20°C, a može se pokriti folijom kako bi se zadržala vlaga i toplina. Nakon klijanja, folija se skida te se biljku drži na toplom i svjetlom i umjereno se zalijeva.
Sadnja sadnice
Sadnja sadnice je najčešći i najsigurniji način uzgoja. Kod sadnje potrebno je koristiti tretiranu sadnicu uzgojenu u zasebnom kontejneru kako bi imala razvijen korijen. Sadi se u rahlu zemlju, na dosadašnju dubinu, ali u veći prostor kako bi se nesmetano mogla razvijati. Kako bi joj stabljika pravilno izrasla, može se poduprijeti kolcem.
Kalemljenje
Dracena se može razmnožavati i cijepljenjem, ali se za podlogu najčešće odabire druga vrsta. Ovaj postupak je poznat zbog razvitka kultivara koji se najčešće razlikuju i boji i obliku lišća. Cijepljenje se obavlja u proljeće te se uzima mlada reznica s drva života koje želimo tako razmnožiti. Biljka na koju će se cijepiti se zarezuje do sredine stabljike dijagonalno te se u kalem umeće reznica i prekriva se korom. Taj se rez i reznica zamataju trakom za kalemljenje i voćarskim voskom te je potrebno do 2 mjeseca da se rez primi i nastane nova biljka.
Uzgoj u vrtu
U našim se krajevima dracena ne može uzgajati na otvorenom zbog osjetljivosti na hladnoću. U primorskim krajevima nije pogodno zbog bure i udara vjetra i jer ne podnosi posolicu.
Uzgoj u stakleniku
Uzgoj u stakleniku najbolji je način uzgoja drva života zbog mogućnosti kontroliranja uvjeta. Važno je da staklenik ima minimalno 6 sati dnevnog svjetla, ali da je zaštićen od izravnog sunca. Također, potrebno je održavati minimalnu temperaturu 15-18°C zimi te 22-26°C ljeti, a izrazito je osjetljiva na velike promjene temperature. Biljka se zalijeva kada zemlja presuši i nije osjetljiva na nedostatak vode.
Uzgoj u posudama
Uzgoj u tegli najčešći je način uzgoja drva života. Ako se uzgaja u zatvorenom, potrebno ga je držati dalje od izravnog propuha i izvora topline. Voli umjerenu vlažnost zraka i u tanjurić pokraj biljke se može postaviti kamenje natopljeno vodom da ju isparava, a zalijeva se kada je zemlja suha. Ne podnosi vlažnost zemlje, pa se na dno mora postaviti kamenje koje će propuštati višak vode. Nije poželjno ni da se voda zadržava u tanjuriću tegle. Tijekom ljetnih mjeseci se može iznositi na otvoreno, ali postepeno i dalje od izravnih sunčevih zraka.
Održavanje nasada
Održavanje drva života uključuje micanje korova i brisanje prašine. Eventualni korov se miče ručno kako se ne bi oštetilo korijenje biljke i dozvolio joj se daljnji rast. Biljci se može micati i pokorica te se prozračivati tlo pikanjem štapića. Povremeno je potrebno i obrisati prašinu s pora kako bi neometano disala, a to je najbolje učiniti mokrom krpicom.
Održavanje i njega
S obzirom na malo zahtjeva drva života oko održavanja, idealna je kućna biljka, ali i za urede. U nastavku donosimo jednostavne savjete kako je njegovati.
Zalijevanje
S obzirom na to da je biljka osjetljiva na pretjerano zalijevanje, biljku se zalijeva tek kada se zemlja u potpunosti osuši. U uvjetima smanjenog svjetla to može potrajati i do 3 tjedna. Treba izbjegavati tuširanje biljke jer prevelika vlaga i zadržavanje vode na lišću mogu naštetiti biljci, pa se zalijeva ispod korijena. Biljku je potrebno zalijevati mekom ili odstajalom vodom jer ne podnosi velik udio kamenca u vodi. Ako se zalijeva prečesto može doći do posmeđivanja i truljenja listova, a nedovoljno vode se vidi po žutim i uvenulim listovima. Prisutnost vlage uzrokuje truljenje korijena, pa je važno osigurati i dobru dreniranost tla.
Gnojidba
Dracena nema veliku potrebu za gnojivom, ali ono može potaknuti rast i eventualno cvjetanje. Biljku je potrebno gnojiti u proljeće i za to se koristi tekuće gnojivo za sobne biljke. Tijekom zime se gnojivo ne smije dodavati jer može uzrokovati truljenje korijena.
Razmnožavanje
Dracena se najlakše razmnožava iz reznica sa stabljike, a koriste se jednogodišnje ili dvogodišnje reznice. Potrebno ih je ostaviti u vodi minimalno 3 tjedna kako bi pustile korijenje. Tijekom tog razdoblja je potrebno paziti da je voda čista i redovito je mijenjati. Nakon toga se sadi u mješavinu za kućno cvijeće te se zalije i ponovno se zalijeva tek kada se zemlja osuši. Vjerojatnost ukorjenjivanja je velika i nije potreban hormon rasta ili dodatna gnojiva.
Presađivanje
Dracena se presađuje po potrebi, ali s obzirom na to da sporo raste, često je to svake treće ili čak četvrte godine. Kod presađivanja je važno u cijelosti izvaditi korijen u cijelosti i presaditi ga u rahlu zemlju kako bi se nastavio razvijati. Također, važno je odabrati veću posudu kako bi imao prostora za daljnju rast.
Pomlađivanje
Biljka ima izrazito dug životni vijek, pa se može pomladiti odstranjivanjem oštećenog, osušenog ili neuglednog lišća u proljeće.
Kod pomlađivanja biljke važno je i margotiranje, što se može smatrati i način razmnožavanja. Radi se o tehnici kojom se obnavlja stara i neugledna biljka i dobiva se nova. Na stabljici odaberemo mjesto od kojeg ćemo krenuti sa stvaranjem nove biljke i nožićem zarežemo u krug. Postupak ponovimo 2 cm niže te taj dio ogulimo od tvrde kore dok ne dođemo do mekog unutarnjeg dijela. Na donji dio pričvrstimo plastičnu vrećicu koju napunimo crnom zemljom za cvijeće te zatvorimo vrećicu i učvrstimo je gumicom.
Biljka će u zemlji početi razvijati korijenje nakon 2 do 3 mjeseca uz umjereno zalijevanje zemlje na gornjem dijelu. Obnovljeni dio se odstrani od stare biljke i posadi se u novu zemlju.
Prorjeđivanje
Dracena je biljka koju obično treba prorjeđivati kako bi se održao zdrav i bujan rast. Prorjeđivanjem se omogućuje dovoljno svjetlosti, zraka i prostora za rast, što pomaže u sprečavanju prenapučenosti i sušenja tla. Prorjeđivanje se obično provodi tako da se uklanjaju najstariji, najmanji i sušeni listovi, a zatim i gornji dio biljke kako bi se stvorila ravnoteža između vrhova i korijena. Prorjeđivanje se obično provodi jednom godišnje ili kada se biljka počne širiti preko svojih granica.
Rezidba
Dracena se orezuje kako bi se oblikovalo ili se uklonili bolesni listovi. Reže se prema željama da se dobije lijep oblik, a rezidba se obavlja oštrim škarama u proljeće. Tijekom rezidbe se preporučuje nositi rukavice da se izbjegnu oštri rubovi i sokovi koji mogu nadražiti kožu.
Zaštita od vjetra
Dracena može biti osjetljiva na vjetar, posebno ako je mlada ili ako se koristi u stambenim ili uredskim prostorima gdje je puno propuha. Često, vjetar može oštetiti mlade ili ranjive vrhove biljke i učiniti ih krhkim i nestabilnim. Kako bi se zaštitila, može se postaviti uz zid ili okružiti drugim biljkama. Također je potrebno osigurati dovoljno vlage u tlu i zalijevati ju redovito kako ne bi došlo do sušenja lišća, kao i paziti da se prostorija ne zagrijava previše jer pregrijavanje može dovesti do sušenja zraka.
Zaštita preko zime
Dracena je biljka koja ne podnosi hladne zimske uvjete, stoga se obično uzgaja u zatvorenom ili se uzgaja na otvorenom, a početkom hladnijeg vremena unosi u kuću. Ako ne postoji mogućnost uzgoja i unošenja dracene u zatvoren prostor, ona će uvenuti i ne postoje metode zaštite koje to mogu spriječiti.
Bolesti
Dracena je osjetljiva na bolesti, pa je važno pravovremeno ih prepoznati i pravilno ih tretirati. U nastavku donosimo neke od najpoznatijih.
Truljenje korijena
Truljenje korijena uzrokuje bakterija zbog predugog zadržavanja vode što može uzrokovati sušenje cijele biljke. Prepoznaje se po smeđenju lišća i mlohavoj stabljici. Ovu bolest se lako može spriječiti dobrim dreniranjem zemlje.
Pjegavost lista
Pjegavost lista uzrokuje virus kojeg najčešće prenose kukci i vidljiva je kao žute pjege po lišću. Kako se sličan virus pojavljuje i kod drugih biljaka, lako se prenosi u zajednici i potrebno je reagirati na vrijeme. Oštećene dijelove biljke potrebno je odmah ukloniti i spaliti ili baciti.
Štetnici
Osim što je podložno bolestima, dracenu mogu napasti i štetnici koji mogu nanijeti štetu lišću. Donosimo neke od najpoznatijih i kako ih se riješiti.
Crveni pauk
Crveni pauk je najčešći štetnik kućnog cvijeća, pa i drva života. Taj mali insekt pojavljuje se na donjoj strani lišća, a najčešće je vodljiv zbog malih i svilenkastih mreža u rubovima biljke. Hrani se sokovima i može oštetiti staničnu stijenku što dovodi do sušenja lišća. Tretira se odmah insekticidima i potrebno je biljku dobro pokriti kako bi se istjerao iz svih dijelova.
Štitaste uši
Uši su također jedan od najčešćih nametnika i nalaze se po peteljkama lista ili na naličju. Hrane se sokovima i mogu uzrokovati sušenje lista. Veoma se brzo razmnožavaju i šire, pa je biljku potrebno odmaknuti od drugih i odmah je tretirati. Najčešće se uništavaju špricanjem insekticida, a biljka se može zaštititi i špricanjem u proljeće.
Upotreba
Dracena se najviše uzgaja zbog svog lijepog izgleda i lakog održavanja. Prilično je jeftina za uzgoj i lako se razmnožava, a zbog lijepog lišća i raznih boja i oblika lako se uklapa u različite stilove. Ipak, nije to najvažnija značajka. Dracena je biljka koja se prvenstveno uzgaja za pročišćavanje zraka u prostoriji jer ima mogućnost apsorbirati štetne spojeve i plinove iz zraka. Neki od štetnih spojeva koja apsorbira uzrokuju glavobolju, nesanicu ili respiratorne probleme. Također, tijekom noći upija ugljični dioksid, pa je sigurna za uzgoj i u spavaćoj sobi. Dobra je za učenje jer potiče koncentraciju i želju za učenjem u radnoj sobi. Voli vlažnost u zraku i preveliku količinu vode isparava u zrak, pa je dobra za održavanje vlage u zraku i rješavanje respiratornih problema.
Dijelovi drva života koristili su se u medicini naroda Madagaskara ili istočne i južne Afrike. Korijen se drobio i koristio u ritualne svrhe, kao i sok i smola. Sok se smatrao magičnim, ali se koristio i za prestanak krvarenja, menstrualnih poteškoća i za pročišćenje. Biljka se koristila i kod mumificiranja, ali i kao dio za izradu lakova i boja, posebno za lakove koji su se u Italiji nanosili kao završni sloj na instrumentima.
Mirisni cvjetovi se koriste kao sastojak parfema, a stari su ih narodi koristili u obredima. Izrazito privlače price i kukce koji se hrane nektarom, a bobice su izvor hrane za neke vrste ptica.
Biljka nije otrovna za ljude, iako duža izloženost sokovima može uzrokovati slabiju alergijsku reakciju, crvenilo ili svrbež. Ipak, jako je otrovna za kućne ljubimce, pogotovo za mačke koje se otruju žvakanjem lišća. Otrovanje se manifestira povraćanjem i pretjeranim slinjenjem, a odmah se treba obratiti veterinaru.
Zanimljivosti
Dracena izvorno potječe s otoka na istočnoj obali Afrike, a najveći se primjerci mogu naći na Madagaskaru ili Tenerifima. Opisan je i otkriven širem svijetu tijekom 17. stoljeća i od tada se širi i uzgaja kao ukrasna biljka.
Zanimljivo je kako se dracenu prvenstveno smatralo porodicom ljiljana, iako je to kasnije ispravljeno.
Zbog svog je lijepog oblika privlačilo ljude i o njemu se pričaju mnogi mitovi. Najpoznatiji uključuju poveznicu sa zmajem jer se osušeni prah miješao s vodom i dobivala se crvena boja, pa prema legendi je biljka izrasla iz krvi pobijeđenog zmaja. Legenda kaže kako se zmaj Ladon ovijao oko sličnog drveta. Jedan od zadataka Herkula bio je ubiti tog zmaja, a biljka i dalje krvari kada se posiječe.
Na Kanarskim se otocima nalazi dracena za koje se vjeruje da je starije od tisuću godina, što je još jedan pokazatelj životnog vijeka biljke.
Odgovori