Trava

Trava (lat. Poaceae) je naziv za sve jednostavne i zelene jednosupnice koje spadaju u rod Poalesa. To su biljke koje su samonikle i najvažniji su zeleni pokrivač na zemlji. Trave su najvažniji dio svakog vrta ili parka zbog pokrivanja tla. U prirodi rastu kao samonikle biljke i najniža skupina biljaka. Može ih se naći u svim klimama i svim uvjetima, samo u različitim oblicima i prilagođene različitim vremenskim uvjetima.

Iako je u našim područjima asocijacija za travu zeleni pokrivač tla, postoji mnogo vrsta koje su se uspješno prilagodile različitim klimama. Neki dijelovi morfologije su im jednaki, a u to spadaju korijen i busen. Korijen je kod svih trava razgranat i može narasti duboko, što omogućava dobru opskrbljenost vodom i mogućnost prezimljavanja. Raste u busenovima koje tvore jednostavni zeleni listovi koji uspravno mogu rasti i do 50 cm, ovisno od vrste. Svaka trava cvjeta i iz cvjeta se razvija sjeme.

Trava je veoma prilagodljiva biljka koja može rasti u svim dijelovima svijeta i a svim kontinentima. Od močvarnih trava, busenova u pustinju, pa čak do morske trave, različiti su njihovi i oblici i namjena. Sve spadaju istoj porodici i velik je značaj za čovjeka, od estetskog do ekonomskog.

Vrste trave

Trava kao porodica ima puno redova i preko 11.000 priznatih vrsta. U to sve spadaju jednogodišnje sorte, kao što je većina žitarica, dvogodišnje i one s drvenastim stabljikama, kao što je npr. bambus. Mnogo je vrsta u svijetu s različitim namjenama, ali na našim se prostorima sije nekoliko trava. Danas su važni i hibridi koji se dobivaju miješanjem sjemenja trave koja niče na našim prostorima, a posebno su značajni za uređenje okućnice ili sportskog terena zbog izdržljivosti.

Ovo su neke od najčešćih vrsta koje su uzgajaju na ovim prostorima: livadna vlasnjača, engleski ljulj, crvena vlasulja i prava livadarka.

Livadna vlasnjača

Karakteristična trava za ovo podneblje. Najčešća je vrsta i samonikla je te se na većini dijelova ni ne sije, već niče prirodno. Može se naći u parkovima, na livadama ili u šumi. Kada se uzgaja za komercijalne svrhe, dobar je izbor za ispašu stoke i za uređenje travnjaka. Postoje mnogi hibridi koji su otporniji pa se siju za sportske terene. Kada se sije za ispašu, često se kombinira s djetelinom zbog bolje nutritivne vrijednosti.

Engleski ljulj

Trava malo tamnije zelene boje koja je prvenstveno korištena za sadnju travnjaka i parkova. Veoma je otporna i može se koristiti i na sportskim terenima. Nalazi se na svim kontinentima i može biti samonikla. Razvija dubok korijen koji štiti od erozije tla te je praktična za uzgoj.

Crvena vlasulja

Popularna vrsta za travnjake, ali i komercijalnu sjetvu na livadama. Ona se često nalazi u smjesama koje se pripremaju za ispašu te je veoma korisna. Dobro podnosi gaženje i ispašu, a cvate kasnije.

Prava livadarka

Vrsta koja dobro podnosi gaženje i otkos ili ispašu, ali sporije klija od engleskog ljulja. Voli rahla tla i nakon sjetve je potrebno pričekati minimalno 2 godine da se razvije kao pokrivač.

Sadnja trave

Trava je većinom samonikla biljka na većim površinama, ali se kod kontroliranog uzgoja sije kako bi se kontrolirao njezin rast, potaknulo pokrivanje tla ili kasnija proizvodnja. Na mjestu na kojem se zasije, svake će se godine sama obnavljati te nije potrebno ulagati prevelik trud.

Vrijeme sjetve

Trava najbolje niče na temperaturi od 13 do 15°C, tako da se može posijati i u jesen i u rano proljeće. Trava koja se sije u jesen bit će bolje ukorijenjena za sezonu i prezimit će pod snijegom. Važno je sijati u tom razdoblju jer je tada zemlja najvlažnija te će to ubrzati klijavost.

Odabir podloge za sadnju

Prije sjetve, zemljište je potrebno očistiti od korova i uništiti sve drugo bilje koje bi moglo smetati kod klijanja. Potrebno ga je dobro prekopati i izrahliti. Nabrojene vrste trave, koje su i najčešće, najviše vole vlažna, plodna, glinasta i lagano kisela tla. Može se uzgajati i na kiselim tlima ili ona koja su siromašna hranjivim tvarima, ali postoji mogućnost da će imati slabiji urod.

Sadnja iz sjemena

S obzirom na količinu trave koja se sije na nekoj površini, to se radi isključivo iz sjemena. U prosjeku je na travnjak na koji se sije mješovita trava potrebno rasporediti 30 g/m2. Kod trave nije bitan plodored, već da se ona ravnomjerno rasporedi po površini. To se može raditi ručno ili mehaničkim sijačicama. Također, važno je nakon sijanja sjeme dobro utisnuti u zemlju kako bi potaknuli klijanje.

Sadnja sadnice

Iako ju je najisplativije sijati, travu se može i presađivati. Najčešće se to radi presađivanjem velikih busenova kojima se popunjavaju eventualne rupe u travnjaku. Također, danas se proizvode travnati tepisi gdje se gusto uzgajaju busenovi koji se presađuju na konačnu lokaciju. Ipak, takav način sadnje koristi se za vrtove ili sportske terene.

Uzgoj na otvorenom

Obična trava uzgaja se samo na otvorenom. Kako se lako prilagođava mjestu na kojem je zasijana, nije ju potrebno štititi od vremenskih uvjeta. Također, nakon nekog vremena postaje samonikla biljka i može izdržati i do 10 godina na jednom mjestu. Nakon što se na tom mjestu ukorijeni, potrebno je dosta vremena kako bi se u potpunosti očistilo i pripremilo za drugu kulturu.

Tlo

Tlo na kojem će se sijati trava treba biti u potpunosti rahlo. Potrebno ga je okopati te zemlju usitniti mehanički ili ručno motikom. Prije same sjetve, potrebno je grabljama izrahliti do 5 cm dubine kako bi sjeme moglo pasti na optimalnu dubinu. Trava voli vlažna tla i na takvima se neće sušiti, ali tla koja zadržavaju vlagu mogu dovesti do truljenja.

Klima i stanište

Što se tiče odabira mjesta za sadnju, trava nema posebnih uvjeta. Može je se sijati i osunčanom mjestu, a uspjet će i u hladu. Također, dobro podnosi vjetar i druge vremenske neprilike, a bez problema će prezimiti i ako nema snijega za zaštitu.

Uzgoj trave

Uzgoj trave za ispašu životinja prilično je jednostavan jer same životinje održavaju pašnjak. Ipak, ako želimo lijep i pravilan travnjak, morat ćemo uložiti truda u uzgoj.

Slaganje kultura

Kako je trava kultura koja je rasprostranjena na svim kontinentima, nema posebnih zahtjeva oko slaganja kulture. Može rasti uz bilo koju biljku, začinsku biljku (lavanda, metvica, majčina dušica, tušt) ili povrće.

Također, travnjaci su često omeđeni cvijećem koje nema utjecaj na travu: plućnjak, narcis, kukurijek...

Jedino gdje trava možda neće tako uspješno rasti su ispod crnogoričnog drveća, kao što su jela i smreka, ili ispod oraha jer takve vrste kisele tlo i neće imati očekivani urod.

Zalijevanje

Posebnu veliku važnost zalijevanju je potrebno kod klijanja u prvih mjesec dana. Kasnije je travu potrebno zalijevati svakih 3 - 4 dana ako je sušno razdoblje. Trava na našim područjima ima relativno plitak korijen te ne zadržava vlagu dugo. Ako se to zanemaruje, dolazi do sušenja trave. Zalijevanje se obavlja ili rano ujutro ili navečer i potrebno je izbjegavati vrućine i izravno sunce.

Zalijevanje se može obavljati ručno za manje površine, a za lijep i njegovani travnjak mogu poslužiti rasprskivači kao sustav navodnjavanja. Takav sustav je programiran da zalijeva travnjak u optimalno doba dana i da koristi ujednačenu količinu vode kako ga ne bi ni prenatopio niti ostao suh.

Sustav navodnjavanja posebno je važan za sportske terene jer oni moraju biti uvijek spremni za upotrebu.

Gnojidba

Pravilna i redovita gnojidba može pomoći u uzgoju trave. Trava sama po sebi iz zemlje crpi sve hranjive tvari i nakon nekog se vremena to područje mora gnojiti. Također, dio se gubi i kosidbom te je gnojidba važna za bolji urod, bolju kvalitetu trave i otpornost na bolest i klimatske stresove.

Gnojidba se mora provesti racionalno i nakon testiranja tla. Najbolje prihvaća dušična gnojiva te je prije same sjetve dobro pognojiti organskim stajskim gnojem.

Trava se prihranjuje u listopadu i ponovno u ožujku, a treba izbjegavati vrućine. Dušična gnojiva se dodaju u proljeće kada je zemlja vlažna i kišovito je vrijeme koje otapa gnojivo. Fosforna gnojiva pojačavaju količinu krmiva te ih je potrebno koristiti u jesen. Važan je i kalij koji kod biljke povećava otpornost na sušu.

Razmnožavanje

Osim za ukras, trava se sije i za proizvodnju sjemena. Najbolje je sjeme one trave koja je već imala nekoliko vegetativnih izboja. Kako bi se pospješila cvatnja i proizvodnja sjemena, potrebno je pognojiti zemlju. Trava iz koje će se proizvoditi sjeme može se uzgajati kao predusjev ili u čistoj kulturi. Sjeme se nakon cvatnje osipa te je potrebno požeti travu kako bi se ono sakupilo. Žetva se obavlja kombajnom i uzima se suho sjeme. Sjeme se skladišti na suhom i tamnom mjestu ili se pakira u kartonske kutije za daljnju upotrebu.

Održavanje i njega

Kako bi dobili željeni travnjak, potrebno je uložiti truda u njegovo održavanje i paziti na neke korake koji će pospješiti rast trave.

Održavanje nasada

Nasad trave nije teško održavati, potrebno je primijeniti nekoliko koraka kako bi on bio zdrav. Iz travnjaka je potrebno uklanjati korov i to ručno jer se time gubi na kvaliteti zasijane trave i može doći do gušenja. U proljeće se vilama ili šiljcima trava prozračuje. To se radi prije gnojidbe, a šiljci ulaze na 3 cm dubine. Time se unosi potreban kisik, pogotovo ako tlo nije pjeskovito i prozračno. Također, važno je i grabljati kako bi se uklonila žuta i nepotrebna trava.

Rezidba

Travu je moguće prorijediti uklanjanjem busena, ali to najčešće nije potrebno. Trava se kosi iz više razloga, jedan je da izgleda uredno ako se radi o travnjaku za uljepšavanje. Tako se i potiče i poboljšava daljnji rast.

Berba trave

Osim berbe sjemena, trava se bere i za ispašu stoke. Trava se kosi motornim kosilicama kada naraste više od 8 cm.

Otkos trave

Trava se kosi više puta i to od sredine proljeća do rane jeseni. Travu nije potrebno kositi prije zime jer se priprema za zimu i bolje će prezimiti ako je viša.

Kod otkosa trave, najvažniji je prvi otkos koji je bogat hranjivim tvarima. On se kosi kada trava naraste više od 8 cm te je veličina otkosa od 5 do 8 cm. Također, prvi otkos je važan jer on određuje kvalitetu daljnjih otkosa. Ipak, treba pripaziti da se obavlja barem 40 dana od gnojenja kako ne bi imao previše nitrata koji mogu naštetiti životinjama.

Drugi otkos je mekši i ima slabije listove, ali je bolji za duže skladištenje. Kod oba je otkosa važno koristiti odgovarajuću rotacijsku kosilicu kako bi se to napravilo brzo i pravilno. Pokošena trava se prije skladištenja ostavlja na sušenju.

Skladištenje

Pokošenu travu potrebno je dobro skladištiti kako bi je mogli dugo očuvati. Prvo ju je potrebno posušiti i to se čini na polju na kojem je i pokošena. Trava se tijekom sušenja preokreće kako bi se ravnomjerno osušila i da se izbjegne truljenje. Kako bi se smanjio udio vlage, preporučuje se korištenje kosilica s mlatilicama. Nakon sušenja, trava se skuplja u zboj i priprema se u siliranje. Siliranje je pospremanje sjena za daljnju upotrebu. Ono se stavlja u bale koje mogu biti plastificirane izvana, može se oblikovati u kocku i učvrstiti konopima ili samoutovar prikolicom u plastične vreće.

Bolesti

Iako je veoma otporna i rasprostranjena biljka, postoji nekoliko bolesti koje napadaju travu.

Mikoza

Bolest koja se javlja kod sjetve i može uzrokovati štetu prije nicanja trave. Mikoza se javlja najčešće kod zaraženog sjemena, ali može biti i da je gljivica već bila prisutna u tlu ili da je bila prevelika vlažnost prilikom sjetve. Posljedica je loša klijavost i siromašan travnjak. Spriječiti se može korištenjem kvalitetnog sjemena i sijanje na odgovarajućoj temperaturi.

Smeđa pjegavost

Bolest koju uzrokuje gljivica i to već na postojećem travnjaku. Smeđa pjegavost javlja se najčešće nakon kišnog razdoblja i naglog rasta temperature. Očituje se kao smeđe pjege na vrhovima lista, a kasnije dovodi do sušenja dijelova travnjaka.

Crvena nitavost

Bolest već uzgojenog travnjaka. Bolest se javlja kod jako kišovitih i vlažnih jeseni ili proljeća te se očituje tijekom vrućina kao osušeni krugovi koji se spajaju. Kasnije ta mjesta poprimaju crvenu boju. Može se izbjeći odgovarajućom prihranom i korištenjem fungicida.

Vještičji prsten

Pojavljuje se kao osušeno područje u travi koji su izvana tamnozeleni, a iznutra smeđi. To signalizira da je tlo siromašno i da nije prozračno. Može se ukloniti prozračivanjem i gnojenjem te naknadnim sijanjem.

Štetnici

Neki od štetnika koji mogu napasti travu su ovi: mravi, kišne gliste, puževi, rovke i dugonogi komarci.

Mravi

Insekti koji su dobro poznati u poljima ili vrtovima i njihova štetnost nije velika za samu biljku. Ipak, izgradnjom mravinjaka uništavaju korijene biljke i rade izbočine koje kasnije otežavaju rad. Mrave se lako izbjegne redovitim i pravilnim održavanjem travnjaka.

Kišne gliste

Korisne životinje koje prozračuju tlo i rahle zemlju ispod trave. Ipak, ako ih je previše, počinju oštećivati mlade biljke i korijenje što dovodi do sušenja trave, izbacuju hrpice zemlje i prorjeđuju travnjak te potpomažu rast korova.

Puževi

Invazivne životinje koje jedu listove rave i tako uništavaju travnjak. Sakrivaju se i množe u rahloj zemlji te izlaze po noći. Osim što jedu travu, prijenosnici su raznih bolesti i zaraza. Riješiti ih se može ručnim sakupljanjem ili korištenjem pužomora.

Rovka

Životinja koja je slična krtici i živi pod zemljom. Ipak, mjesto na kojem se nastanila može jako naštetiti travnjaku. Kada izlazi iz zemlje, radi nastambe i humke koji uništavaju travu na om području i teže je održavati travnjak. Također, provlačenjem uništava korijen trave.

Dugonogi komarci

Invazivna vrsta insekta koji se ne hrane ljudskom krvi, ali se razmnožavaju u vlažnim predjelima. Njihove se ličinke hrane samo korijenjem biljke te nakon nekog vremena ostavljaju suha područja. Suzbiti ih se može uklanjanjem viška vode i korištenje insekticida.

Upotreba trave

Trava se upotrebljava u nekoliko djelatnosti te ima značaj i za ljude i za životinje.

Prehrana stoke

Travom se prehranjuje stoka i to može biti svježa ili suha prehrana. Oni pašnjaci na kojima životinje konstantno borave nije potrebno kositi jer će one pojesti svu travu koja naraste. Ako se trava koristi za prehranu tijekom zime, ona se suši u sijeno te se skladišti za prehranu. Sijeno je važno za sve vrste, posebno za koze, ovce i krave. Sijeno koje je daje životinjama je kombinacija nekoliko vrsta koja se najčešće obogaćuje djetelinom koja dodatno hrani zemlju.

Gospodarstvo

Trava se upotrebljava u gospodarske svrhe u nekoliko segmenata. Prvenstveno služi kao pokrivač tla u dvorištu, parkovima i poljima koja se ne koriste. U današnje se travnjake ulaže sve više truda kako bi imali zelenu i postojanu boju te bili gusti i bez nepravilnosti. Osim za ukras, ona se koristi i na sportskim terenima, kao što su nogometna igrališta i golf tereni. Ta je trava posebno otporna na gaženje i brzo se oporavlja. Također, od nekih se vrsta trava dobiva i celuloza koja se dalje koristi za proizvodnju papira.

Kompostiranje

Mnogi smatraju kako se trava ne može kompostirati te često pokošenu travu bacaju u otpad. Ipak, na pravilan način ona može poslužiti u kompostu. Travu je potrebno posušiti i ostaviti da počne trunuti te je kasnije sipati po kompostu. Takav kompost sadrži mnogo nitrata koji su posebno važni za gnojenje povrtnjaka i rajčica te kelja. Osim toga, pokošena trava može poslužiti kao malč kada se u tankom sloju nanosi oko biljke te čuva vlažnost zemlje.

Zanimljivosti

Povijest trave seže otkad je ljudske povijesti. Ona je samonikla i temeljna vegetacija koja štiti zemlju od isušivanja. Nalazi se u svakoj šumi i livadi te na svakom kontinentu. Trava čak raste i u pustinjama i suhim područjima, a jedino gdje je nema je zemlja stalno pokrivena snijegom.

Uredni i oblikovani travnjaci su se cijenili kroz povijest te su posebno značajni za francuske i engleske vrtove. Engleska je poznata po kišnim razdobljima te se u njihovoj kulturi posebno cijene lijepi i održavani travnjaci.

Iako smo najčešće navikli na zelenu travu, postoji mnogo vrsta trava koje mogu ukrasiti vrt. Prvenstveno, pod travu spadaju sve žitarice i obična zelena livadska trava koja se sama razmnožava i pokriva nenastanjena područja.

Posebno su popularne modra trava i pampas trava za ukrašavanje vrta. Modra trava ima lijepu plavu boju koja se posebno ističe u sušnom razdoblju. Raste kao grumen od 20 - 30 m visine i ne kosi se nego se može oblikovati. Druga posebno zanimljiva trava je pampas trava kao ukras u vrtu. Ona ima dugačke listove koji se savijaju i tvore veliki busen. Pampas trava posebno je tražena zbog velikih suhih cvjetova koji ukrašavaju vrt.

Zanimljivo je da je i bambus trava, ali zbog velikog pokrivanja površine i invazivnog karaktera, zabranjen je za sadnju u nekim državama.

Foto: Alexas_Fotos / Pixabay