Tikvica

Tikvica (lat. Lagenaria siceraria) povrtna je biljka koja je zbog svojih pozitivnih svojstva sve više popularna u privatnim povrtnjacima i masovnoj proizvodnji. Porodica tikvenjača poznata je po mnogim vrstama tikvi, buča, ali i krastavaca koji su popularne ljetne biljke zbog visokog udjela vode. Također, neutralan okus im povećava popularnost u mnogim ljetnim i laganim jelima.

Tikvica je jednogodišnja biljka grmolikog rasta. Raste kao kompaktan grm, ali velikim listovima pokriva i do 1 m2 površine. Listovi su tamnozelene boje s malim iglicama koje se osjete na dodir. Cvjeta velikim žutim cvijetom iz kojeg nastaje duguljasti plod tamnozelene, bijele i svijetlozelene boje ponekad prošaran ravnim linijama ili točkicama.

Tikvica voli toplo i sunčano mjesto te klije prvi višim temperaturama. Ipak, kako je veoma vodeno povrće, potrebna joj je stalna vlaga i dovoljna količina vode koje će poticati rast ploda i cijele biljke. Korijenje doseže maksimalnu dubinu od 50 cm, pa je pogodna i za teška tla. Također, neke vrste se šire vriježama i tako dodatno štite zemlju od isušivanja.

Sorte tikvica

Postoji puno sorti tikvica i većinom se rade hibridi kao križanci vrsta koje najbolje uspijevaju na nekom području. S obzirom na to da je vrsta koja je stalno dostupna u supermarketu, važan je njezin komercijalni značaj. Iz tog se razloga miješanjem dobivaju vrste koje su najpogodnije za konstantan i masovni uzgoj.

Općenito postoji više od 200 vrsta tikvica, a neke od najpoznatijih vrsta koje se uzgajaju u Hrvatskoj su ove: aeronaut, odesa, cavili, goldberry i spaghetti.

Aeronaut

Rana vrsta koja je otporna na bolesti i teške uvjete. Raste obilno i konstantno, tako da ju je moguće brati duže vremena. Tikvica je duguljastog oblika i tamnozelene boje te neutralnog okusa. Također, može je se dugo skladištiti bez da gubi na kvaliteti.

Odesa

Rana vrsta koja raste u kompaktnom grmu i vrlo je otporna na loše uvjete ili bolesti. Plod je cilindričnog oblika i svjetlije je zelene pa do bijele boje. Meso je ukusno i često je ružičaste ili svijetložute boje. Također, veoma je prigodna za duže konzerviranje.

Cavili

Rana hibridna vrsta koja je otporna na štetnike i nepovoljne uvjete sadnje. Jako je plodna i samooprašiva, što znači da će donositi prihod i kada nema kiše ili insekata koji oprašuju. Plodovi su zeleni i duguljasti.

Goldberry

Srednje kasna sorta koja je ima dobila po karakterističnom zlatnožutom plodu. Meso je bijelo i ima veće sjemenke u sredini. Grm u kojem raste je kompaktan, ali se mora paziti sa sjetvom jer ako ju se posije prerano, najčešće se smrzne.

Spaghetti

Vrsta koja je postala popularna upravo zbog svojstva da se njezina unutrašnjost može vlaknasto vući, u obliku špageti tjestenine. Kada je zrela, okruglastog je oblika i ima žutu boju. Kasna je sorta i potreban joj je rast u toplijoj klimi kako bi se dočekalo zrenje.

Sadnja tikvice

Sadnja tikvice jednaka je kao u krastavca te je potrebno započeti na vrijeme ako se žele dobiti poželjni rezultati. Također, tikvica se sije iz sjemena te treba koristiti zdravo i očišćeno sjeme koje će dati zdravu biljku. Danas je to jedna od vrsta koja se uzgaja i u mnogim vrtovima za osobne potrebe.

Vrijeme sadnje

Postoje rane, srednje kasne i kasne sorte te vrijeme sadnje svakako treba prilagoditi svakoj sorti. Tikvica se uzgaja iz sjemena i najlakši način je uzgojiti presadnice u kartončićima koje ćete direktno staviti u zemlju da se raspadnu. Da lakše proklija, sjemenka se može navlažiti dan prije sjetve te se stavlja u zemlju. Posebno se treba paziti da ne prođe previše vremena između sjetve u kartončić i zemlju jer će biljci trebati više vremena da nikne. Sjetva se općenito treba obavljati u proljeće i to u toplijim područjima početkom travnja, a u kontinentalnom dijelu početkom svibnja.

Sadnja iz sjemena

Tikvica se izravno u zemlju sije tek u svibnju jer ima manju klijavost nego da se presađuje iz presadnica. Ako se sije iz sjemena, potrebno je sjeme navlažiti dan ili dva prije sijanja kako bi imalo veću klijavost. Sjeme treba biti provjereno ili ako se koristi iz prošlogodišnjeg uzgoja dobro očišćeno i osušeno kako ne bi u zemlji istrunulo.

Sadnja sadnice

Sadnice se siju većinom za komercijalnu proizvodnju. Mlade se sadnice siju u dobro pognojenu zemlju kako i se odmah primile i krenule s rastom. Prije sadnje na otvoreno potrebno ih je iznositi van, prvo u hladovinu, a zatim na izravno sunce. Tako se izbjegava da se biljka osuši ako se posadi direktno u zemlju. Također, presađuju se samo najsnažnije biljke koje su razvile čvrst korijen, a ostale se uništavaju.

Uzgoj na otvorenom

Ako se tikvice uzgajaju na otvorenom, potrebno je paziti da imaju dovoljno količine sunčeve svjetlosti i da su zaštićene od vjetra. Mogu se saditi i na humcima kako bi se izdigle od tla. Kada se tikvice sade na otvorenom, potrebno je ostaviti 60 cm prostora između svake kako bi se mogla pravilno razvijati. Također, važno je raditi pravilan plodored i saditi je u redove kako bi se tako povećala učinkovitost i olakšalo održavanje.

Uzgoj u stakleniku

Tikvice vole toplinu te je uzgoj u stakleniku za njih veoma povoljan. S obzirom na to da se može kontrolirati temperatura, mogu se zasijati ili posaditi i kasnije. Također, važno je kontrolirati vlažnost i održavati je konstantnom, ali ne pretjeranom da korijen ne istruli. Osim toga, važno je i osigurati dovoljno svjetla kako bi se tikvica mogla pravilno razvijati. Prednost staklenika je kontrolirana temperatura i navodnjavanje što omogućuje raniji nasad i veću plodnost što je bitno za ekonomski značaj i komercijalnu proizvodnju.

Uzgoj u teglama

Tikvice se mogu uzgajati u privatne svrhe u teglama ili loncima, a optimalne su visoke gredice. S obzirom na to da je maksimalna dubina koju njezin korijen doseže 50 cm, nije potrebna jako visoka gredica kako bi tikvica mogla uspjeti. Također, na taj je način dignuta od tla i plodovi mogu pravilnije rasti bez straha od nametnika ili štete. Važno je da je zemlja u tegli dobro drenirana i da ima pravilan odvod vode kako ne bi došlo do truljenja korijena. Također, potrebno je osigurati da se lišće može nesmetano širiti i da ne zauzima svjetlost ili prostor drugim biljkama.

Tlo

Tlo na kojem se sadi tikvica mora biti dobro pripremljeno kako bi dobili zadovoljavajuć prihod. Tikvica crpi puno vode, ali je konstantna vlažnost može uništiti. Zato je važno da je tlo vodopropusno i dobro razrahljeno.

Tikvica voli rahlu i humusnu zemlju, iako može preživjeti i u težim uvjetima. Ipak, zbog kvalitete ploda, potrebno ju je posaditi u kvalitetnu i dobro pognojenu zemlju. Treba izbjegavati glinena tla i nepropustiva jer zadržavanjem vode može doći do truljenja korijena. Najbolje uspijeva na ravnim gredicama. Tlo je potrebno dobro usitniti prije sadnje, pogotovo za komercijalnu proizvodnju.

Klima

Tikvica je biljka koja voli toplinu i sunčevu svjetlost. Može se uzgajati na otvorenom i u kontinentalnom dijelu, ali ju je tada potrebno kasnije zasaditi i paziti na razdoblje suše ili osigurati stalno navodnjavanje. S druge strane, toplija joj klima odgovara samo ako je redovito zalijevana. Također, potrebno je da je mjesto gdje se uzgaja tikvica zaštićeno od vjetra i hladnoće.

Uzgoj tikvice

Uzgoj tikvice nije posebno težak, ali potrebno je pripaziti na neke korake kako bi dobili plodove koje želimo i obećavajuć prihod. Također, tikvica ima posebne potrebe u nekim segmentima, kao što je gnojidba te se to mora uračunati prije uzgoja.

Slaganje kultura

Kod uzgoja tikvice važno je napomenuti da se ona na istom mjestu može uzgajati svakih 4 do 5 godina. Pretkultura mogu biti neke rane proljetne biljke kao što je špinat ili rotkvica.

Uz tikvicu se dobro slažu cikla, kukuruz, mahunarke i radič. Također, biljke kao što su kopar, bosiljak, metvica, korijander i mažuran osim što su dobri susjedi odbijaju i dio nametnika.

Loši susjedi su rajčica, patlidžan, krumpir i paprika.

Zalijevanje

Posebnu pozornost kod uzgoja tikvice treba se pridodati zalijevanju. Tikvice se moraju stalno navodnjavati zbog velike potražnje za vodom. Ipak, mora se koristiti kišnica ili odstajala voda. Važno je da se zalijeva odozdo i da se ne prskaju listovi jer se tako biljka čuva od nekih nametnika. Također, važno je da se nikad ne ostavi više dana u sušnom razdoblju jer tako prestaje s rastom i razvojem.

Gnojidba

Tikvica voli tla bogata hranjivim tvarima i potrebna je gnojidba u nekoliko etapa za bolji urod. Prije same sadnje, ili već ujesen, potrebno je pognojiti stajskim gnojivom. Mogu se koristiti i druga organska ili biljna gnojiva. Također, važno je prihranjivati prije cvjetanja gnojivom bogatim dušikom i prilikom rasta jer tada troši najviše hranjivih tvari. Gnojiva bogata kalijem potiču stvaranje plodova, iako vole i druga organska gnojiva tijekom rasta.

Razmnožavanje

Tikvica se razmnožava sjemenom koje se nalazi u samom plodu. Sjeme je plosnato i najčešće je bijele boje. Mora se dobro osušiti i pravilno skladištiti kako bi sljedeće godine moglo niknuti. Također, ako sadite više vrsta tikvica, potrebno ih je udaljiti kako bi izbjegli križanje.

Održavanje i njega

Tikvice se tijekom rasta šire i izgledaju kao otporne biljke, ali ih je potrebno pravilno održavati kako korov ne bi zagušio njihov rast. Postoji nekoliko savjeta kako to može biti uspješno.

Održavanje nasada

Kako tikvice imaju dosta slab i plitak korijen, okopavanje se vrši samo dok je biljka mlada. Kasnije postoji mogućnost da se korijen proširio i da je na površini te bi se okopavanjem mogla uništiti čitava biljka. Sprječavanje korova moguće je malčiranjem što također održava vlažnost zemlje i štiti od nekih nametnika.

Berba tikvica

Berba tikvice tijekom plodonosnog razdoblja može biti svakodnevna. Plod je zreo kada dosegne dužinu od 10-ak centimetara. Ako se ostavi predugo, gubi kulinarsku vrijednost. Ipak, svaka je vrsta posebna i treba se isprobati berba u nekoliko faza kako bi se shvatilo koja je veličina najbolja. Također, svakodnevnom berbom potiče se cvjetanje što dovodi do još većeg uroda i kvalitetnijeg ploda. Tikvica se bre ručno otkidanjem od biljke te je važno otrgnuti dio stabljike za koji se drži.

Skladištenje

Svježe ubrane tikvice mogu se na nižoj temperaturi skladištiti nekoliko dana, maksimalno tjedan dana. Optimalno ih je čuvati u hladnjaku i za to su najbolje mlade tikvice. Tikvice se ne mogu dugo čuvati, ali ih se može iskoristiti za zimnicu u miješanim salatama s drugim povrćem i začinima. Starije tikvice potrebno je oprati, rastvoriti i izvaditi koštice te se naribaju i zamrznu za kasniju upotrebu.

Bolesti

Kao i većinu drugih biljaka, i tikvice su podložne raznim bolestima i nametnicima. Neke se može riješiti mjerama predostrožnosti i na organski način, dok je nekima potrebno pristupiti ozbiljnije.

Ovo su neke od najpoznatijih i najčešćih bolesti:

Antraknoza

Gljivična infekcija koja podjednako napada tikvice u stakleniku i na otvorenom. Pati cijela biljka, ali simptomi su najčešće žute mrlje na lišću koje kasnije uzrokuju odumiranje lista i duguljaste, deformirane plodove. Kasnije se pojavljuje sluzavost i truljenje ploda. Bolest uzrokuje zalijevanje na velikim vrućinama ili prevelika vlažnost, a zaštiti se može dezinfekcijom područja nakon pojave bolesti i korištenjem herbicida.

Trulež

Trulež se može pojaviti na svim dijelovima biljke, od korijena do lista i ploda. Radi se o gljivicama koje se razmnožavaju za vrijeme hladnog i vlažnog vremena. Dolazi do gnječenja i omekšavanja biljke te do propadanja listova i plodova. Posebno se vidi na plodu koji truli i smrdi. Boriti se može redovitim micanjem korova i zalijevanjem obložnim sredstvima.

Mliječna rosa ili pepelnica

Gljivica koja se manifestira bijelim tragovima po lišću. Oni ometaju proces fotosinteze i biljka se ne može pravilno razvijati. Najviše se pojavljuje kod previše dušikovog gnojiva i premalo zalijevanja. Također, dobro prezimi i može napasti sljedeći nasad. Zato je potrebno dobro očistiti polje od ostataka i zaorati u zemlju.

Peronospora

Veoma česta bolest koja se manifestira žutim, pa smeđim mrljama po listu. S vremenom se biljka suši i dolazi do odumiranja. Kako bi se spriječilo, potrebno je uništiti dio ili cijeli nasad i dezinficirati staklenik.

Štetnici

Osim bolesti, postoji i nekoliko štetnika koji mogu ugroziti rast i urod:

Uši

Poznati nametnici koji čine štetu, a često se pojavljuju i kod tikvica. Ličinke se jako brzo razmnožavaju te je nasad vidljiv tijekom 2 dana. Također, do ljeta dobiju krila što im omogućava daljnju selidbu. Sišu sokove iz lišća i plodova i tako oštećuju cijelu biljku. Napadnuti dijelovi se s vremenom deformiraju i suše. Spriječiti se može micanjem ostataka nakon berbe ili korištenjem praškova koji se tope u vodi i biljka se šprica.

Bijela muha

Karakterističan je štetnik na tikvici i njezino prisustvo vidljivo je na donjem dijelu lista gdje ostavlja sekret koji navlači crnu gljivicu. Tijekom vremena dolazi do uvenuća lista i same biljke. Kako bi se izbjeglo, može se prije uroda prskati insekticidom.

Crveni pauk

Invazivna je vrsta koja se brzo razmnožava i hrani se staničnim sokovima na donjoj strani lišća. Kako ih ima u velikoj količini, u kratko vremena rade nepopravljivu štetu. Na listu ostavljaju ličinke koje se vide kao bijele toče dok list konačne ne presuši i postane mramorast. Ako ih se nađe, može ih se tretirati insekticidima, ali najvažnije je spaljivanje ostataka u prethodnoj berbi.

Puževi

Životinje koje napadaju mnoge biljke, a među njima i tikvice. Jedenjem mladog lišća mogu uništiti i posušiti cijelu biljku, a kasnije mogu jesti i plodove zbog čega oni više nisu upotrebljivi. Osim toga, ostavljaju izmet i prijenosnici su mnogih bakterija i bolesti. Osim pužomora, može ih se loviti na palentu ili u čašu s pivom.

Upotreba tikvica

Postoji mnogo vrsta tikvica i svaka ima specifičan okus i boju koja omogućava raznovrsnu upotrebu. Ipak, najtraženija je klasična zelena tikvica zbog neutralnog okusa. Osim u kulinarstvu, tikvica ima i svoja ljekovita svojstva.

Pripravci

Kulinarstvo

Tikvica je u kulinarstvu cijenjena zbog svoje velike nutritivne vrijednosti, a malo kalorija. Bogata je vodom i izvrsna je kao dijetalna i ljetna hrana. Zelena tikvica ima neutralan okus i može se spremiti na puno načina. Odlična je kao prilog i zamjena za ugljikohidrate. Može se peći na roštilju, pohati, dodati u hamburger kao popečak, ribati i stavljati u pite, puniti mesom i povrćem, pirjati ili spremiti na lešo... Kombinacija je mnogo, ali prvenstveno se cijeni zbog malo kalorija i jer dodaje boje na tanjur te zamjenjuje druge ugljikohidrate.

Medicina

Tikvica je poznata u narodnoj medicini za ublažavanje različitih bolova i prehlade. Također, bogata je vitaminom A koji je važan za dobar vid. Bogata je antioksidansima koji pročišćavaju tijelo od neželjenih stvari i jačaju imunitet. Pune su vode i vlakana što je bitno za zdravu probavu i kardiovaskularni sustav. Osim toga, kalij može sniziti šećer i srčani tlak.

Povijest

Tikvica je otprije poznata u sjevernoj Americi, ali se nisu koristili njezini plodovi za ishranu, nego su koristili sjemenke.

Njezina se upotreba spominje prije 10.000 godina i iz Amerike je prenesena u Europu.

Prvenstveno se koristila kao ukrasna biljka u vrtovima jer ima velike grmove i listove ukrasnog oblika. Podrijetlo nekih tikvica čak seže i do Indije, obzirom na njihovu raznovrsnost.

Zanimljivosti

Tikvica je čest dio keto ishrane jer je zasitna i vlaknasta te se može upotrebljavati umjesto tjestenine. Postoji mnogo vrsta koje mogu poslužiti, a najbolja je spaghetti tikvica čija se unutrašnjost može razdvojiti kao špagete.

Također, jelo se može obogatiti dodavanjem više vrsta i boja. Danas se, osim ploda, poha i jede i cvijet te se smatra delikatesom.

Tikvice su se nekada sušile i koristile kao posude za vodu ili rakiju.

Posebno je zanimljv običaj šaranja tikvica u Slavoniji koji je ostao još od Osmanlijskog doba.

Foto: MonikaP / Pixabay

Sorte tikvica