• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • Skip to footer

Vrtlarica.hr

sadnja i uzgoj biljaka

  • Cvijeće
  • Samoniklo bilje
  • Grmlje
  • Drveće
  • Industrijske biljke
  • Sukulenti
  • Uređenje vrta
  • Voće
  • Povrće
  • Žitarice
  • Maslinarstvo
  • Vinogradarstvo
  • Gljive
  • Začini
  • Čajevi
  • Zimnica
riža, biljka

Riža

Autor: Anita

  • 1 Sadnja riže
  • 2 Uzgoj riže i održavanje usjeva
  • 3 Bolesti i štetnici
  • 4 Žetva i skladištenje riže
  • 5 Riža u kuhinji
    • 5.1 Pripravci
  • 6 Ljekovita svojstva riže
  • 7 Povijest riže

Riža je jednogodišnja biljka iz porodice širokolisnih trava, a najpoznatija od postojećih 19 vrsta je Oryza sativa. Poput drugih žitarica, riža također ima žiličast korijen, ali on je ipak nešto drugačiji po funkciji i građi jer je prilagođen životu u vodi. Sekundarni korijenov sustav može rasti do 50 cm duboko u tlu, ali najveći dio se razvija u plićem dijelu, na oko 15 cm dubine. S obzirom na to da je riža prilagodljiva biljka, u suhim uvjetima razvije više, a pri navodnjavanju manje korijenovih dlačica.

Stabljika riže je zadebljana i u gornjem je dijelu suha. Može biti visoka od 50 do 150 cm, ovisno o uvjetima uzgoja i kultivaru. Za intenzivnu proizvodnju se uglavnom koriste kultivari koji imaju kraću stabljiku. Listovi su sastavljeni od plojke i rukavca koji raste znatno duže nego kod nekih drugih žitarica. Kao i kod zobi, cvjetovi riže rastu skupljeni u cvatove. Metlica se sastoji od rebrastih grana na čijim se vrhovima razvijaju klasovi. Plod riže je duguljasto ili okruglo zrno.

Riža se može uzgajati i na većoj nadmorskoj visini, važno je samo osigurati dovoljno vode za navodnjavanje. Razdoblje vegetacije kod riže traje od 3 do 5 mjeseci. Poput pšenice i raži, uglavnom se upotrebljava u ljudskoj prehrani. Bogata je ugljikohidratima koji čine čak 79,43% sastava zrna, zatim bjelančevinama, mastima i dijetalnim vlaknima.

Sadnja riže

Za sadnju i uzgoj riže pogodna su aluvijalna i deluvijalna tla koja se nalaze u blizini rijeka. Blizina rijeke važna je zbog jednostavnijeg i ekonomičnijeg navodnjavanja nasada riže, a tlo na kojem se podiže nasad riže mora biti ravno, bez nagiba. Riža se može uzgajati kao monokultura ili u plodoredu. Predusjevi se sade s ciljem poboljšavanja plodnosti tla, a to su uglavnom zrnate mahunarke, djetelinsko-travne smjese i neke povrtne kulture.

Nakon uklanjanja predusjeva, tlo treba plitko preorati, maksimalno na dubinu od 20 cm. U ljetnim mjesecima se obavlja još jedno oranje na istu dubinu, a u jesen se vrši duboko oranje tla, na dubinu od 30 do 35 cm. Tlo u proljeće treba potanjurati i obraditi sjetvospremačem.

Za gnojidbu se koriste kompleksna gnojiva s odgovarajućim omjerom kalija, fosfora i dušika. Za postizanje većeg prinosa dodaje se fosfor u količini od 100 kg/ha, dušik u količini od 130 kg/ha i kalij u količini od 100 kg/ha. Ukupna količina fosfornih i kalijevih gnojiva te polovica dušičnih gnojiva dodaje se tijekom predsjetvene pripreme, a druga polovica dušičnih gnojiva dodaje se u obliku prihrane.

Bilo bi dobro prije sadnje provjetriti sjeme i izložiti ga suncu na neko vrijeme. Točno vrijeme sadnje ovisi o mjestu uzgoja i klimi. Ako se sjeme sije u tlo, koriste se sijačice. Međuredni razmak bi trebao iznositi oko 15 cm, a dubina sjetve 1 - 2 cm. Kod ručne sjetve u vodu, zrna prvo treba namakati u vodi šest sati kako bi odmah potonula. Dodaju se u vodu razine 3 do 5 cm.

Riža se može uzgajati i pomoću presadnica. Presadnice se presađuju na stalno mjesto kada dosegnu visinu od 12 cm, a sade se u redove među kojima treba biti oko 20 cm razmaka. Razmak između biljaka u redu trebao bi iznositi oko 10 cm, a zajedno se sade dvije do tri mlade biljke. Za jedan hektar riže potrebno je posaditi oko 40 kg sjemena na 500 kvadrata zemlje.

Uzgoj riže i održavanje usjeva

S obzirom na to da je riža biljka suptropskih i tropskih područja, temperatura tijekom uzgoja ne bi smjela pasti ispod 20°C. Riža može klijati pri temperaturi od 10°C, ali optimalne temperature su one iznad 30°C. Za rast i razvoj biljaka najbolje su temperature od 25 do 35°C, dok pri temperaturi od 0°C biljke propadaju.

Osim viših temperatura, riža za pravilan rast i razvoj treba i dovoljno svjetlosti. Potrebno joj je oko 12 sati dnevnog svjetla, zato se uzgaja na područjima s velikim brojem sunčanih dana. Jedan od glavnih elemenata za uspješan uzgoj riže je i voda. Riža uspijeva samo uz dovoljnu količinu vode, zato je potrebno navodnjavati nasad sve do žetve. Jedina sorta koja može uspjeti bez navodnjavanja je brdska riža, koja uspijeva u krajevima s oko 1.000 mm oborina godišnje.

Voda kojom se navodnjavaju nasadi riže treba biti čista, s koncentracijom soli do 1,8% i dovoljno topla, temperature iznad 12°C. Riži je potrebno oko 20 do 30 tisuća kubnih metara vode po hektaru, a iako će uspijevati ako se navodnjava vodom iz jezera ili bunara, najviše joj odgovara voda iz rijeka.

Kod održavanja nasada riže najvažnije je osigurati odgovarajuću količinu vode. Ako se uzgaja u vodi, u  fazi busanja se održava ista razine kao i kod sjetve, odnosno 3 do 5 cm. Tijekom valjanja treba povisiti razinu na 15 cm, a u fazi metličanja i do 20 cm.

U vrijeme busanja biljaka obavlja se prihrana dušikom, prije čega je potrebno na nekoliko dana prvo spustiti razinu vode, a nakon prihrane opet podići. Desetak dana prije berbe riže isušuje se tlo na kojem je podignut nasad.

Bolesti i štetnici

Pri uzgoju riže treba voditi računa o suzbijanju korova i algi koje se mogu pojaviti zbog visoke razine vode. Korovi se uglavnom uništavaju plijevljenjem ili povećanjem razine vode, a ako su otporniji, za njihovo suzbijanje se mogu koristiti i herbicidi. Što se tiče algi, one se mogu skupljati ručno ili uklanjati odgovarajućim kemijskim sredstvima, uglavnom na bazi brestana ili bakrenog sulfata. Na jako velikim površinama korovi i alge se suzbijaju pomoću aviona, tako da se u jednom letu odjednom ispusti više sredstava.

Žetva i skladištenje riže

Riža se žanje onda kada postigne punu zriobu. Ako se žetva obavi prerano, zrna neće biti dobre kvalitete, a ako se zakasni za žetvom, postoji opasnost od polijeganja pa samim time i većih gubitaka. Žetva ranijih sorti riže obavlja se početkom rujna, a kasnijih krajem tog mjeseca. Desetak dana prije žetve treba ispustiti vodu iz nasada kako bi se tlo posušilo, a žetva se može obavljati ručno ili kombajnima. Uz optimalne uvjete, moguće je postići vrlo visok prirod (oko 10 t/ha).

Rižu čija zrna sadrže više od 14% vode treba prvo osušiti, a tek onda skladištiti u prikladnim prostorijama.

Riža u kuhinji

Rižu prije konzumacije uvijek prvo treba skuhati. Kuha se u slanoj kipućoj vodi, u omjeru 1:3. Osim kuhanjem, za jelo se može pripremati i pirjanjem ili pečenjem u pećnici, ali obavezno je treba podlijevati vodom ili temeljcem kako bi nabubrila i postala mekana.

U našim je krajevima najpoznatije jelo od riže rižoto. Rižoto se može pripremati uz dodatak različitih namirnica, poput ribe, mesa, gljiva, povrća i morskih plodova. Riža je u azijskoj kuhinji glavni prilog brojnim jelima, a nezamjenjiv je sastojak i u sushiju.

Kuhanu rižu možemo upotrebljavati za pripremu raznih kuglica ili kao prilog mesu, divljači, ribi i povrću. Osim u pripremi različitih slanih jela, koristi se i u desertima. Kod nas je najpoznatije slatko jelo s ovom žitaricom riža na mlijeku, ali s njom se može raditi i nabujak, sladoled ili puding. Sladoled ili palačinke od riže poznata su slastica na Tajlandu, dok se rižin puding jede u Engleskoj.

Od riže se pravi i brašno od kojeg se mogu praviti muffini, slatki kruh i druge vrste kolač. Kod nas se često za doručak konzumiraju i rižine pahuljice s mlijekom. U 100 grama riže nalazi se oko 360 kalorija pa se može reći da ima najveću energetsku vrijednost od svih žitarica.

Pripravci

  • rižino brašno
  • rižino mlijeko

Ljekovita svojstva riže

Riža je bogata ugljikohidratima, najviše škrobom, ali sadrži malu količinu masti i bjelančevina. Od vitamina su u riži zastupljeni vitamin B6, niacin, riboflavin i tiamin, a od minerala fosfor, mangan, cink, selen, magnezij i željezo. S obzirom na to da se većina ovih nutrijenata nalazi u ovojnici riže, manje obrađena ili smeđa riža je puno zdravija o bijele. Posebno su zdrave i klice riže čija ovojnica sadrži gotovo sve vitamine iz skupine B te vitamin E.

Riža sadrži jako malo natrija i kalija pa je mogu konzumirati i ljudi koji trebaju ograničiti unos soli u organizam. Zbog toga se preporučuje i osobama koje se liječe od bubrežnih bolesti.

Redovita konzumacija riže pomaže u regulaciji krvnog tlaka, prevenciji srčanog udara i očuvanju zdravlja krvnih žila tako što povećava njihovu elastičnost. Također pomaže kod ateroskleroze, a zbog vitamina B se preporučuje i trudnicama.

Radi se o hranjivoj i lako probavljivoj žitarici, a s obzirom na to da uopće ne sadrži kolesterol, smatra se dijetetskom namirnicom. Škrob iz riže se već u ustima pretvara u šećer, a u želucu se potpuno razgrađuje već nakon dva sata. Riža nije alergen i ne sadrži gluten pa je izuzetno blaga prema crijevnoj flori. Upravo zbog toga se može jesti kod bilo kakvih težih probavnih tegoba poput povraćanja, proljeva i slično. Smatra se kako je kuhana riža zapravo odlična za zaustavljanje proljeva.

Povijest riže

Riža je porijeklom s područja Indije i Kine, a uzgaja se više od 6.500 godina. Iz Indije i Kine se uzgoj prvo proširio na Siriju i istok afričkog kontinenta, a zatim i u Europu. Iako najbolje uspijeva u tropskoj i suptropskoj klimi, i neke europske zemlje su poznate po uzgoju ove žitarice. Tako se riža uzgaja u Italiji i Makedoniji jer one imaju topliju klimu i veliki broj sunčanih dana. Riža se na području Makedonije počela uzgajati tek u 8. stoljeću, iako ju je Aleksandar Veliki još u 4. stoljeću prije Krista donio u Grčku.

Danas se ova žitarica uzgaja i u Americi, a u svijetu se godišnje ukupno proizvede oko 600 milijuna tona riže. Najveći proizvođači su Kina, Indija i Indonezija. Smatra se kako je kroz povijest ovom žitaricom nahranjen veći broj ljudi nego ijednom drugom, što znači da je uz pšenicu jedna od najvrjednijih žitarica. U Hrvatskoj se riža počela uzgajati u 18. stoljeću u blizini Varaždina.

Lako je probavljiva i ne uzrokuje nikakve probleme s probavom pa se najviše uzgaja za ljudsku prehranu, a osim toga, koristi se i za proizvodnju alkohola, škroba, margarina, pudera te raznih farmaceutskih i kemijskih proizvoda. Od osušenih vlati stabljike, odnosno od rižine slame, proizvodi se rižin papir koji je poznat po svojoj kvaliteti, ali i odjeća, obuća, torbe, šeširi, različit namještaj i slično.

1999. godine stvorena je genetski modificirana sorta riže nazvana Zlatna riža. Radi se o genetički izmijenjenoj riži koja se ni po čemu ne razlikuje od obične riže, osim po tome što sadrži vitamin A. Ova riža se spominjala kao rješenje za glad u svijetu i trebala se proizvoditi u zemljama u razvoju, ali planovi su propali zbog preslabe obaviještenosti javnosti o stvarnoj kvaliteti ove riže i utjecaju na ljudsko zdravlje, kao i zbog antikampanja koje su tada vođene. Najveću odbojnost prema ovom projektu imao je Greenpeace koji je dugo vodio dosta negativnu kampanju.

Foto: mspphoto/Pixabay

Provjera činjenica

  • Velika ilustrirana enciklopedija Vrt; The Royal Horticultural Society: Encyclopedia of Gardening; 2005.
  • Enciklopedijski priručnik Vrt; Handbuch Garten BLV Verlagsgesellschaft; 2003.
  • Zdravi vrt; Encyclopedia of Organic Gardening; 2010.
  • Mali staklenici i plastenici; Eva Schumann, Gerhard Milicka: Das Kleingewächshaus, Technik und Nutzung; 2010.
  • Mira Vučetić: Velika knjiga kuharstva; 2013.

Savjeti za vrtlarenje

ljuske od jajeta

Kako koristiti ljuske jaja u vrtu

Ljuske jaja su korisne u vrtu i mogu se koristiti za sve, od organskog gnojiva do deratizacije. Kako, pitate se? … [više] about Kako koristiti ljuske jaja u vrtu

mraz-na-persinu

Zaštita biljaka od hladnoće

Kako bi se izbjegle najgore posljedice mraza, vrtlari bi trebali poduzeti mjere opreza. Preporučuje se da osjetljive … [više] about Zaštita biljaka od hladnoće

lijepi vrt

Kako poboljšati svoj vrt i život općenito

Ako imate dobro osmišljen vanjski prostor, provodit ćete u njemu i više vremena. A što ste više vremena u prirodi i na … [više] about Kako poboljšati svoj vrt i život općenito

uzgoj jagoda na balkonu

Uzgoj i sadnja jagoda na balkonu - sve što trebate znati

Jagode su jedno od omiljenijih voćaka za uzgoj u posudi, a najviše zbog toga što se zaista vidno može uočiti njihov … [više] about Uzgoj i sadnja jagoda na balkonu - sve što trebate znati

kalanhoa

Sobne biljke koje čiste zrak

Zrak u prostorijama u kojima boravite može biti loše kvalitete, posebice u gradovima gdje je zagađenje veće. Postoji i … [više] about Sobne biljke koje čiste zrak

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Primarni stupac

Novije

kamilica

Kamilica

lješnjak

Lješnjak

maslačak

Maslačak

rujevina u cvatu

Rujevina

korijander biljka

Korijander

začinsko bilje kopar

Kopar

jaglac

Jaglac

hmelj

Hmelj

Footer

Informacije

  • O nama
  • Kontakt
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Gastro Media

  • Gastronomija.hr
  • Moja Zimnica
  • Vege.hr
  • Vrtlarica.hr

Vrtlarica.hr

Vrtlarica je najveća enciklopedija biljaka, nastala iz ljubavi prema zelenilu. Na Vrtlarici radi tim vrtlara s godinama iskustva u sadnji, uzgoju i održavanju biljaka. [više]

EN | HR | SI | SR

Copyright © 2018.–2022. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.