• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • Skip to footer

Vrtlarica.hr

sadnja i uzgoj biljaka

  • Cvijeće
  • Grmlje
  • Drveće
  • Sukulenti
  • Voće
  • Povrće
  • Žitarice
  • Samoniklo bilje
  • Industrijske biljke
  • Vrtlarenje
  • Maslinarstvo
  • Vinogradarstvo
  • Gljive
  • Začini
  • Čajevi
  • Zimnica
platana

Platana

Autor: Anita

  • 1 Vrste platane
  • 2 Sadnja platane
  • 3 Uzgoj platane
  • 4 Bolesti i štetnici
  • 5 Zanimljivosti
  • 6 Bjelogorično drveće

Platana je rod uglavnom listopadnih stabala iz porodice Platanaceae koja mogu doseći visinu od 40 m. Rod obuhvaća devet priznatih vrsta koje su raširene po jugoistočnoj Europi, Indiji i Sjevernoj Americi i čija stabla imaju široka debla i krošnje. Debla su uspravna, dok su grane lagano povijene. Kora debla je svijetle, maslinastosive boje, a s vremenom se krene ljuštiti i otkrivati različite boje debla, od bijele do svijetlosmeđe. Izdanci platane su okruglastog oblika, u počeku su dlakavi, a s vremenom ogole.

Zelenosivi sjajni i goli pupoljci su prekriveni zaštitnom ljuskom. Platana ima velike naizmjenično poredane listove koji rastu na dugim peteljkama. Listovi mogu biti duboko ili plitko urezani na 3 do 7 režnjeva i svijetlozelene su boje. Cvjetovi platane su jednospolni i neugledna izgleda. Rastu skupljeni u glavičaste cvatove, a cvatnja se odvija u vrijeme kada se krenu stvarati listovi. Ženski cvjetovi su crvenkaste, a muški žutozelene boje. Veličine su ping-pong loptice i na stablima ostanu sve do proljeća.

Vrste platane

Kod nas su najznačajnije sljedeće vrste platane.

  • američka platana (Platanus occidentalis),
  • azijska platana (Platanus orientalis),
  • javorolisna platana (Platanus acerifolia).

Azijska platana ima više urezane listove nego druge vrste. Jedan od primjeraka ove vrste je "Hipokratovo stablo"koje se nalazi na grčkom otoku Kos, a za koje legenda kaže da je u njegovoj sjeni Hipokrat prije 2.400 godina podučavao studente. Danas se ova platana smatra jednim od najvećih stabala u Europi.

Javorolisna platana je nastala križanjem američke i azijske platane, a kao što joj i sam naziv kaže, prepoznatljiva je lišću koje je jako slično lišću javora. Riječ je o vrsti koja se kod nas, ali i u cijeloj Europi, najčešće koristi za uzgoj. Kao ukrasna stabla sade se u drvoredima duž ulica i u parkovima, jer su otporne na gradska onečišćenja. Otporne su i na niske zimske temperature i imaju dug životni vijek.

Vremenski uvjeti sadnje: sadnice se mogu saditi tijekom bilo kojeg godišnjeg doba (temperatura ne smije biti ispod 0°C)
Vrijeme cvatnje: cvjetovi se javljaju u isto vrijeme kada i listovi
Krošnja: razvije široku krošnju
Visina stabla: do 40 metara
Korijen: dubok i jak
Cvijet: jednospolan i neugledna izgleda
Razmnožavanje: sjemenom, presadnicama

Sadnja platane

Sjeme se nakon skupljanja čuva na suhom i prozračnom mjestu. Prije sjetve ga treba očistiti od dlačica, a to se može napraviti trljanjem o žičano sito. Kako bi se postigli bolji rezultati sjetve, sjeme se namače u vodi 12 sati. Prilikom sijanja treba paziti da se sjeme pokrije što tanjim slojem zemlje. Nakon toga je potrebno konstantno održavati vlažnost pa se sa zalijevanjem nastavlja sljedećih 20 dana nakon sjetve. Zalijevanje se mora obavljati oprezno, jer jači mlaz vode može izbaciti sjemenke iz zemlje.

Nakon što sjemenke proklijaju, lonci se iznose na sunčano mjesto, a zemlju i dalje treba održavati vlažnom. Nakon što se mladice razviju toliko da im korijenje krene izlaziti van iz lonca, potrebno ih je presaditi u veće posude i prihraniti. Na stalno mjesto se presađuju onda kada dosegnu visinu od 90 do 200 cm. Presađivanje se može obaviti za vrijeme bilo kojeg godišnjeg doba, sve dok se temperatura ne spušta ispod 0 stupnjeva.

Ova stabla mogu rasti na gotovo svim vrstama tla - vlažnim ili suhim, kiselim ili alkalnim, pjeskovitim, glinenim i ilovastim tlima. Najbolje rastu na mjestima do kojih dopire puno sunčeve svjetlosti, ali također uspijevaju i u djelomičnoj sjeni. Osim sjemenom, platana se može razmnožavati i reznicama.

Uzgoj platane

Uzgoj platana nije zahtjevan jer ovo drveće ne traži posebnu brigu jednom kada se korijenov sustav dovoljno razvije. Do tada je jedino potrebno redovito zalijevati mlade biljke. Većina vrsta godišnje naraste između 33 i 61 centimetar.

Stablo platana se može obrezivati, a kada je najbolje vrijeme za to ovisi o tome što se želi postići orezivanjem. Ako želite dobiti visoko deblo tako što ćete ukloniti donje grane, najbolje razdoblje za to je lipanj. Želite li poboljšati oblik krošnje ili postići određenu formu, pravo vrijeme za to je razdoblje između veljače i listopada.

Mlada stabla koja želite oblikovati možete orezati u rujnu, dok je lišće još na granama, jer ćete tako najbolje moći vidjeti kakav oblik stvarate orezivanjem. Bolesne ili oštećene grane koje mogu predstavljati opasnost možete ukloniti u bilo koje doba godine.

Bolesti i štetnici

Od bolesti se pri uzgoju platana može pojaviti antraknoza platanova lišća koju uzrokuje gljivica Apiognomonia veneta. Zaraza se javlja u rano proljeće, kada se listovi krenu razvijati. Razvoju bolesti pogoduje hladno i vlažno vrijeme tijekom proljetnih mjeseci. Najosjetljivija je američka platana, javorolisna je srednje otporna, dok je azijska najotpornija.

Od štetnika se može pojaviti mrežasta stjenica platane koja uslijed jačih zaraza dovodi do sušenja i otpadanja listova prije vremena. Osim nje, lišće platana mogu napasti i platanov miner te platanova staklokrilka.

Također se može dogoditi da stabla platana krenu gubiti koru, zbog čega mnogi koji ih uzgajaju mogu pomisliti da nešto nije u redu ili da su stabla zaražena nekom bolešću. Međutim, u većini slučajeva je riječ o prirodnom procesu i uglavnom nema razloga za brigu. Postoji nekoliko teorija o tome zašto dolazi do opadanja kore pa tako jedni tvrde da se platana tako štiti od parazita i gljivičnih bolesti, dok drugi smatraju da stari slojevi kore jednostavno opadaju zato da bi se mogli razviti novi.

Zanimljivosti

Latinski naziv za platanu je Platanus, a upotrebljavali su ga još Dioskorid i Teofrast. Naziv je vjerojatno nastao od grčke riječi plato, što u prijevodu znači širok, a odnosi se na širinu listova. Sve vrste platana osim Platanus kerii su listopadna stabla. Većina njih u prirodi raste uz obale ili na močvarnim područjima, ali u uzgoju su se pokazale otpornima na sušu.

Hibrid Platanus x acerifolia se pokazao posebno otpornim na urbane uvjete pa je dosta rasprostranjen u Londonu te u drugim gradovima u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ovaj hibrid je nastao sasvim slučajno na području Španjolske ili Engleske, kada su američka platana i azijska platana bila posađene preblizu jedna drugoj. Hibrid je 1789. godine prepoznat od strane škotskog botaničara Williama Aitona i uvršten u katalog. U Engleskoj za ovo drveće koriste nazive planes ili plane trees, a u SAD-u sycamores, što ponekad dovodi do zabune jer se taj naziv koristi i za smokvu (Ficus sycomorus).

Bjelogorično drveće

Platana je jedna od brojnih vrsta bjelogoričnog drveća. Ono što je svim vrstama zajedničko je to što im lišće, koje se pojavljuje u proljetnim mjesecima, tijekom jeseni mijenja boju iz zelenih nijansi u tople crvene, žute, narančaste ili smeđe tonove. S obzirom na to da lišće prije zime otpada sa stabala, ovu vrstu drveća još nazivamo i listopadnim drvećem.

Bjelogorično ili listopadno drveće razlikuje se po visini koju može doseći, kori drveta, obliku krošnje, obliku listova, tipu korijena, izgledu plodova i cvjetova itd. Većina ovog drveća u proljeće cvjeta mirisnim cvjetovima koji privlače kukce i na taj se način oprašuju. Iz oprašenih cvjetova razvijaju se plodovi koji su kod nekih vrsta bjelogoričnog drveća jestivi, a kod nekih nisu.

Osim platane, vrste koje su najzastupljenije na našim prostorima su hrast lužnjak i kitnjak, topola, divlji kesten, grab, jasen, lipa, bazga, bagrem, divlja trešnja, jablan, lijeska, pitomi kesten, javor, joha, breza, brijest, vrba te stabla raznih voćaka.

Foto: minka2507/Pixabay

Provjera činjenica

  • Velika ilustrirana enciklopedija Vrt; The Royal Horticultural Society: Encyclopedia of Gardening; 2005.
  • Enciklopedijski priručnik Vrt; Handbuch Garten BLV Verlagsgesellschaft; 2003.
  • Zdravi vrt; Encyclopedia of Organic Gardening; 2010.
  • Mali staklenici i plastenici; Eva Schumann, Gerhard Milicka: Das Kleingewächshaus, Technik und Nutzung; 2010.
  • Mira Vučetić: Velika knjiga kuharstva; 2013.

Savjeti za vrtlarenje

sobno bilje

Idealno vrijeme za presađivanje sobnih biljaka

Sobne biljke unose određenu dozu zelenila u naš prostor koji ga automatski čini ljepšim tijekom cijele godine, ali nas … [više] about Idealno vrijeme za presađivanje sobnih biljaka

fontane

Fontane u dvorištu – sve što trebate znati

Fontane u dvorištu zasigurno pridonose ljepšem izgledu jer tekuća voda u svaki vrtni prostor unosi čaroban ugođaj. … [više] about Fontane u dvorištu – sve što trebate znati

tulipani

Kako se sade lukovice

Lukovičaste biljke obilježavaju sezonske promjene svojim prekrasnim cvjetovima, od zlatnih sunovrata koji najavljuju … [više] about Kako se sade lukovice

crna ruža

Najljepše cvijeće u crnoj boji

Zbog predivnog izgleda i raznobojnih nijansi, cvijeće unosi radost i energiju u naš dom i vrt. A jeste li znali da … [više] about Najljepše cvijeće u crnoj boji

uzgoj u plasteniku

Njega biljaka u zatvorenom prostoru

Prilikom uzgoja različitih biljnih vrsta i kultivara u zatvorenom prostoru, prisutan je manjak idealnih uvjeta koje bi … [više] about Njega biljaka u zatvorenom prostoru

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Primarni stupac

Novije

gipsofila

Gipsofila

glavica češnjaka

Češnjak ili bijeli luk

ciklama

Ciklama

butternut tikva

Butternut tikva

borovnica

Borovnica

bamija

Bamija

aronija

Aronija

rajčica

Rajčica

RSS Vege.hr

  • Himalajska sol
  • Kakao maslac
  • Seitan
  • Granola
  • Aquafaba - zamjena za jaja
  • Što je gluten
  • Sojino mlijeko
  • Kokosovo mlijeko
  • Bademovo mlijeko
  • Mlijeko od sjemenki bundeve

Footer

Informacije

  • O nama
  • Kontakt
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Gastro Media

  • Gastronomija.hr
  • Moja Zimnica
  • Vege.hr
  • Vrtlarica.hr

Vrtlarica.hr

Vrtlarica je najveća enciklopedija biljaka, nastala iz ljubavi prema zelenilu. Na Vrtlarici radi tim vrtlara s godinama iskustva u sadnji, uzgoju i održavanju biljaka. [više]

HR | SI | SR

Copyright © 2018.–2023. by Gastro Mreža. Sva prava pridržana. Web: Informativka