Petunija (lat. Petunia) je jednogodišnja biljka cvjetnica podrijetlom s prostora južne Amerike, a dolazi iz porodice pomoćnica (Solanaceae) kao i krumpir, paprika, rajčica, patlidžan, goji bobice, zimska trešnja. Ljetna je biljka koja cvjeta u periodu od lipnja do listopada.
Raskošna je i šarenih cvjetova koja cvjeta neprekidno cijelo ljeto u širokom rasponu boja od ružičaste, ljubičaste, bijele, crvene kao i u kombinaciji nekih navedenih boja. Zbog svog podrijetla može tolerirati vruću klimu dok ne podnosi hladnoću i visoku razinu vlažnosti. Najbolje uspijeva pri temperaturi 18 - 24°C pa čak i temperature iznad 33°C, dok ju niske temperature od 4°C mogu ubiti.
Ova grmolika biljka najčešće se sadi u visećim košarama gdje cvjetovi sa stabljikama padaju u nizovima. Moguća je sadnja i u posude. Petunija može narasti 5 - 45 cm sa širinom 45 - 120 cm i najbolje raste na punom suncu gdje će joj biti osigurano minimalno 5 sati sunčeve svjetlosti. Potpunu sjenu treba izbjegavati jer ona sprječava razvoj cvjetova, a raste u dobro dreniranom tlu s pH vrijednosti između 6,0 - 7,0. Za vrijeme cvjetanja zahtijeva češće zalijevanje jer se zemlja uslijed velikih ljetnih temperatura brže isušuje.
Listovi petunije mogu varirati od svjetlije do tamnije zelene i ovalnog su oblika s glatkim rubovima. Cvjetovi su u obliku lijevka i može ih biti otprilike 5. Moguća je sadnja iz sjemena, ali je proces rasta znatno duži, a sadnice se sade na udaljenosti od 1 m zbog velikog širenja biljke. Redovno zalijevanje i uklanjanje osušenih cvjetova ključno je za opstanak biljke jer se tako produžuje njen životni vijek. Tlo u koje se biljka sadi ne treba previše natapati vodom jer može doći do truljenja korijena. Dovoljno je zalijevanje dva puta dnevno u periodima kada visoke temperature mogu osušiti zemlju. Prihranjuje se za vrijeme cvjetanja u periodu od proljeća do kasnog ljeta svakih 10 - 14 dana.
Srodnici
Vrste petunija
Petunija je jedna vrsta penjačice koja se može penjati uz rešetke i jedna je od najpopularnijih cvjetnica. Najbolje uspijeva u suhoj i toploj klimi pa je previše kiše može oštetiti u smislu uništavanja cvjetova koji venu prije vremena. Potrebna joj je zaštita od direktnog udara vjetra, a smatra se invazivnom vrstom koja se u njoj prihvatljivim uvjetima jako brzo širi. Petunija se dijeli u 5 različitih skupina koje se razlikuju po veličini cvijeta, a to su Multiflora, Grandiflora, Floribunda, Milliflora i Vučna petunija.
Petunija Multiflora
Petunija Multiflora je vrsta s relativno malim cvjetovima, a idealna je za sadnju u vrtnoj gredici jer je tolerantnija na vlažno tlo. Hibridna je vrsta koja je otporna na suše i jake oborine. Idealna temperatura za sadnju je oko 22°C, a uvijek se siju 2 - 3 sjemena po posudi dok je za klijanje potrebno 7 - 14 dana. Sadi se na južnoj ili zapadnoj strani i može narasti otprilike 30 - 35 cm s cvjetovima veličine 5,5 - 6,5 cm. Ova vrsta se često može naći u parkovima i vrtovima, a dostupna je u raznim bojama uključujući plavu, crvenu, bijelu, ljubičastu, žutu i boju lososa kao i kombinaciju navedenih boja. Iz ove grupe se posebno ističe bijela petunija (lat. Petunia axillaris).
Petunija Grandiflora
Petunija Grandiflora je jednogodišnja patuljasta biljka podrijetlom iz Urugvaja dok se kasnije raširila na prostore Argentine i Bolivije. Prosječna visina biljke je 30 - 35 cm s promjerom 12 - 13 cm. Grmovi ove vrste nemaju puno cvjetova, ali su uglavnom veliki s promjerom oko 10 cm. Najbolje ih je uzgajati u posudama ili visećim košarama. Može joj štetiti višak ili nedostatak vode, a cvjeta 85 - 95 dana nakon sjetve sjemena. Preferira sadnju u pješčana i ilovasta tla i najpopularnija je vrsta koja se sadi u dvorištima. Sjeme se sije od veljače do ožujka u male spremnike do 7 cm visine, a prvi izbojci se mogu očekivati za 5 - 7 dana. Ovoj vrsti pripadaju Petunia grandiflora ultra, Carpet petunia, Merlin petunia i Mirage petunia.
Petunija Floribunda
Petunija Floribunda je vrsta koja ima srednje velike cvjetove i kombinacije je prethodne dvije vrste. Jednako dobro raste na travnjacima, terasama i u povrtnjacima. Cvjeta rano i tolerantna je na lošije vremenske uvjete, posebice na kišu. Također se može saditi u posudama ili visećim košarama, a cvjetovi mogu biti veličine 7 - 10 cm. Pripadaju joj vrste Pretty flora, Double madness i Celebrity petunia.
Petunija Miliflora
Petunija Milliflora je patuljasta vrsta ne veća od 20 cm s jednakom širinom čiji su cvjetovi veliki otprilike oko 4 cm. Tijekom cijelog ljetnog perioda cvjeta jako brzo i relativno rano. Nije potrebno uklanjanje uvelih cvjetova jer biljka uspješno sama odbacuje cvjetove praveći mjesto za sljedeću seriju cvjetova. Stabljike su čvrste što ima daje otpornost na vjetrove, a cvijet se zadržava dosta dulje od ostalih vrsta. Moguće ju je naći u jednostrukim i dvostrukim varijantama, a pripadaju joj sićušna petunija, Shock Wave i Picobella.
Vučna petunija
Vučna petunija je niska vrsta koja se može raširiti 90 - 120 cm i formira cvjetove cijelom svojom dužinom promjera 5 - 7,5 cm. Uspijeva na punom suncu i na temperaturama iznad 18°C, točnije između 22 - 25°C, a sadi se u plodnom i dobro dreniranom tlu uz laganu primjenu gnojiva. Idealna je vrsta za rast u visećim košarama, a cvjeta relativno rano stvarajući cvjetove cijelo ljeto. Sadi se u periodu od veljače do travnja metodom sijanja dok se cvjetanje može očekivati u periodu od travnja do listopada. Ovo vrsti pripadaju Cascadia petunia, Dreams petunia, Supertunia petunia i Surfinia petunia.
Uzgoj petunije
Petunija se sadi na dobro dreniranom tlu dok preferira ilovasto, glineno ili pjeskovito tlo. Vrijednost pH je neutralna, a sadnja na sunčanom mjestu s minimalno 5 sati sunca je idealna, kao i zaštita od direktnog udara vjetra koja može isušiti zemlju i na koncu slomiti biljku. Sadi se u periodu od svibnja do lipnja, dok cvjeta od ljeta do jeseni. Nakon sadnje, biljku treba zaštititi slojem malča od vrtnog komposta i nanosi se u debljini 5 - 7 cm.
Iako je jednogodišnja biljka može se sačuvati za sljedeću sezonu rezanjem stabljike do razine tla nakon čega se unosi u zatvoren prostor kako bi se spriječilo smrzavanje biljke. Može se saditi i sjetvom sjemena, obično 8 - 10 tjedana prije posljednjeg mraza i to isključivo u zatvorenom prostoru. Nakon pojave prvih izdanaka, biljku je moguće presaditi na predviđeno mjesto.
Tlo
Petunija voli rasti na punom suncu u tlu pH vrijednosti između 6,0 - 7,0 što govori da preferira kiselo do neutralno tlo. Tlo mora biti dobro drenirano, a prednost daje pjeskovitom tlu. Obično se sadi na udaljenosti od druge sadnice od 30 cm čije se tlo nakon sadnje malčira. Petunija se također može saditi i u slabo dreniranom tlu poput glinenog samo će se prije sadnje morati napraviti uzdignute gredice koje je u svakom slučaju lakše održavati nego tlo koje slabo drenira. Podnosi eventualno djelomičnu sjenu pa se, osim s kompatibilnim biljkama, može saditi i ispod nekih drveća koji ne stvaraju preveliku sjenu što može dovesti do uvenuća biljke.
Klima
Ovo je vrsta biljke koja voli ljetne temperature pri kojima i cvjeta pa se teško prilagođava temperaturama ispod 4°C. Najbolje podnosi temperature između 18 - 24°C, a može tolerirati i ljetne temperature oko 33°C, dok noćne mogu varirati 12 - 15°C. Petunija ne podnosi kišne sezone jer to može uzrokovati oštećenje biljke poput potrganih cvjetova, ali kroz određen period 2 - 3 tjedna biljka će se u potpunosti oporaviti. Iako je invazivna biljka koja se jako brzo širi i na prvi pogled nije osjetljiva zbog sposobnosti da izdrži visoke temperature, ipak će biti oštećena i na kraju uništena od prevelike izloženosti direktnom udaru vjetra.
Vrijeme sadnje
Petunija je ljetna biljka koja se sadi u kasno proljeće ili rano ljeto i to na međusobnom razmaku 30 - 60 cm, ovisno o vrsti. Sadi se kada je temperatura odgovarajuća na sunčanom, dobro dreniranom tlu i na mjestu gdje će imati dovoljno prostora za rast. Neće je uništiti temperature niže od 15°C, ali temperature ispod 4°C ne tolerira. Iako je jednogodišnja biljka sadnice koje opstanu je poželjno skratiti do razine tla kako bi bili sigurni da će preživjeti zimske temperature i hladne oscilacije. Upravo zato je potrebno biljku zaštititi slojem malča korištenjem organskog komposta kako bi se spriječilo uništavanje korijenskog sustava.
Slaganje kultura
S obzirom na to da zahtijeva dobro drenirano tlo i osunčano mjesto u vrtu poželjna je sadnja s kompatibilnim biljkama koje sprječavaju isušivanje tla, odnosno imaju sposobnost zadržavanja određene količine vode koja je potrebna biljci i njenom korijenskom sustavu za rast i razvoj. Pritom sprječavaju nakupljanje viška vode koje može dovesti do truljenja korijenskog sustava što uzrokuje propadanje biljke.
Idealne prateće biljke koje je moguće kombinirati s petunijom, bilo da se sadi u vrtu ili u posudama, su lantana, kadulja, tratinčica, zijevalica, šparoga, zvjezdan, grožđe, krastavac, rajčica, grašak, grah i lobelija.
Biljke koje nisu kompatibilne za sadnju s petunijom jer nemaju istu toleranciju količinu svjetlosti, vlage i temperaturu su vrste poput kaktusa, suncokreta, bundeve, tikve, tikvice i kukuruza. Ove vrste jednostavno zahtijevaju puno manje sunca ili vode za razliku od petunije koja treba veliku količinu vode posebice u ljetnom periodu. Neke od navedenih biljaka poput kaktusa jednostavno će ubiti velika količina vode koju petunija zahtijeva, dok tikvice može ubiti prevelika količina sunca.
Faza mirovanja
Petunija koje se sadi u blagim klimatskim uvjetima odgovarajućom njegom može preživjeti i do 3 godine. Potrebno ju je odrezati nakon sezone cvjetanja, točnije u jesen kako bi se uklonio sav mrtvi materijal. Sadi se u dovoljno veliku posudu u koju može stati cijela korijenska kugla nakon čega se unosi u zatvoreni prostor poput staklenika. U hladnijim područjima biljka nema fazu mirovanja budući da se smatra jednogodišnjom biljkom koja može cvjetati 12 mjeseci bez prekida nakon čega odbacuje svoje cvjetove i umire.
Sadnja petunije
Petuniju je potrebno saditi na mjestu gdje će joj biti osigurano cjelodnevno sunce ili minimalno 5 sati sunčeve svjetlosti. Može narasti 15 - 30 cm i širiti po tlu 45 - 120 cm što se posebice odnosi na neke vrste koje služe kao pokrivači tla. Sadi se u dobro drenirano i bogato tlo, a ekstremna hladnoća i niske temperature ispod 0°C mogu uništiti biljku. Sadi se u prethodno iskopanu rupu koja je istih dimenzija kao i posuda iz koje se presađuje, a nakon sadnje biljku je potrebno zaliti. Ne preporučuje se sadnja prije svibnja jer je ovo nježna vrsta koja ne podnosi mraz.
Ako se sadi direktno u zemlju, onda je potrebno tlo pomiješati s dosta istrunulog komposta dok sadnja u posudu zahtijeva korištenje višenamjenskog komposta bez treseta. Petunija je jako invazivna biljka koja za vrijeme jedne sezone može zauzeti jako veliku površinu. Uz odgovarajuću njegu cvjeta od proljeća pa sve do pojave prvog mraza. Ukrasna je biljka koja se može saditi sama u vrtu ili u kombinaciji s drugim kompatibilnim biljkama što se isto odnosi i na sadnju u viseće košare ili posude na tlu.
Sadnja sjemena
Sjetva započinje u proljeće stavljanjem sjemena u posudu napunjenu zemljom i suhim kvarcnim pijeskom. Sjeme se nakon sijanja čuvalo na hladnom i tamnom mjestu, a nakon sijanja pokriva se tankim slojem zemlje. Temperatura u tom trenutku treba biti oko 20°C da bi uopće petunija mogla klijati, a period klijanja u prosjeku traje 7 - 10 dana. Tlo je potrebno održavati vlažnim koristeći raspršivač, a posuda se pokriva folijom. Sve do trenutka klijanja sjeme se treba provjetravati jednom dnevno. Stavlja se na mjesto gdje će imati dovoljno svjetlosti, ali neće biti izloženo direktnom suncu.
Prije presađivanja u manje posude ili pikiranja, sadnica mora imati minimalno 2 para listova, a prije sadnje poželjno je provesti postupak privikavanja iznošenjem sadnice nekoliko sati svaki dan na otvoreno. Sjetva sjemena na otvorenom je dugotrajan proces koji može trajati 10 - 16 tjedana i potrebno je isključivo toplo vrijeme. Prije sjetve sjemena izravno u zemlju na otvoreno savjetuje se prihranjivanje 15-ak cm zemlje s površine primjerice kompostom od gljiva.
Sadnja sadnice
Sadnica se sadi na otvoreno tek kada temperatura bude oko 15°C u rupu istih dimenzija kao i posuda u kojoj je biljka prethodno bila. Pritom treba paziti da je vrh korijena u ravnini s površinom tla. Rupa se ispunjava mješavinom organske tvari i zemlje nakon čega se nanosi granulirana hrana. Poslije provedenog procesa, biljka se zalijeva i malčira slojem 5 - 7,5 cm istrunulog vrtnog komposta.
Ako se biljka sadi u posudu ona to može biti i na razmaku manjem od 30 cm, ali se ne preporučuje saditi više od 3 sadnice zajedno posebice ako se radi o posudi koja je široka i duboka 30 cm. Bolje je saditi u posudu svjetlije boje koja će spriječiti pregrijavanje korijena pri čemu je jako važno da ima dovoljan broj drenažnih otvora kako bi višak vode mogao nesmetano isteći. S obzirom na to da biljka ne voli presađivanje, u periodu cvjetanja poželjno ju je odmah saditi u veću posudu.
Uzgoj u vrtu
Petunija se sadi na osunčano mjesto zaklonjena od direktnog udara vjetra na međusobnom razmaku 30 - 60 cm. Moguće ju je saditi u vrtu direktno u zemlju, ali se u tom slučaju koristi puzajuća vrsta petunije, sadnja u gredice ili sadnja u viseće košare. Prije presađivanja petuniju je potrebno zaliti kako bi se korijenje natopilo i ne bi došlo do pucanja.
Presađuje se isključivo u proljeće prije sezone intenzivnog cvjetanja. U hladnim područjima je jednogodišnja biljka dok se u područjima s toplijom klimom može uzgajati i do 3 godine. Prihranjuje se uravnoteženim gnojivom, ali se također može staviti kompost u tlo. Svaka 2 - 3 tjedna počevši od srpnja pa sve do jeseni koristi se tekuće gnojivo za cvjetnice.
Uzgoj u stakleniku
Idealno vrijeme za uzgoj petunije u stakleniku je rano proljeće između veljače i ožujka. Zemlju u koju je posijano sjeme treba održavati vlažnom i držati na osunčanom mjestu koje nije direktno izloženo kako bi se potaknuo njen rast pri čemu idealna temperatura za klijanje mora biti oko 20°C. Klijanje sjemena se može očekivati u periodu 7 - 10 dana, a zalijeva se lagano raspršivačem kako se ne bi ometao rast sjemena nakon čega se prekriva poklopcem ili plastičnom folijom provjetravajući posudu svakodnevno.
Vrlo je važno napomenuti da zemlja ne smije biti natopljena vodom nego samo vlažna, a savjetuje se presađivanje sadnica kada postignu dovoljnu veličinu i kada se formiraju listovi, otprilike nakon 14 - 21 dan.
Uzgoj u posudama
Zbog sitnog sjemena proces razmnožavanja može trajati i do nekoliko tjedana, a sadi se u prethodno pripremljenu mješavinu i na direktnom suncu kako bi sunčeva svjetlost što prije potaknula klijanje i kako bi proces trajao što kraće. Ako se sadi više sjemenki one moraju biti na razmaku od 2,5 cm nakon čega se zalijevaju vodom gdje se ostavlja višak da se ocijedi. Posuda se prekriva plastičnom folijom ispod koje se za 10-ak dana počinje pojavljivati prva tanka stabljika. Ako je sjeme posađeno u plitku posudu potrebno je u što kraćem periodu presaditi u dublju s boljom drenažom i ostaviti da se cijeli proces klijanja odvije do kraja pri određenoj temperaturi.
Održavanje nasada
Biljka se sadi na određenoj međusobnoj udaljenosti 30 - 60 cm, a za vrijeme vegetacije tlo je potrebno malčirati organskim kompostom kako bi se zadržala potrebna vlažnost i spriječilo nekontrolirano prodiranje vode unutar korijenskog sustava. Sadnici je poželjno osigurati cjelodnevnu sunčevu svjetlost s minimalno 5 sati sunca, a ne smeta joj djelomična sjena.
Osušeni cvjetovi se mogu ručno ukloniti kako bi se potaknula proizvodnja novih, a sadnice posađene u posude presađuju se u vrt kada postignu dovoljnu veličinu. Biljka se mora redovito zalijevati, posebice kad je tek posađena dok je za vrijeme većih temperatura zalijevanje također intenzivnije. Potrebno joj je dobro drenirano tlo, a zalijeva se čim se gornja površina zemlje osuši. Ne voli pretjerano vlaženje zemlje, posebice ako nema mogućnost otjecanja nepotrebne količine vode poput glinenog tla.
Održavanje i njega
Petuniju nije teško održavati. Zahtijeva orezivanje u smislu uklanjanja trećine grana ili uklanjanje mrtvih cvjetova, iako to nije toliko nužno. Za vrijeme ljetnog perioda zahtijeva zalijevanje dva puta dnevno. Biljka ne podnosi direktan udar vjetra ni jake kiše koje mogu uništiti cvijet. Orezivanjem biljke nakon svakog cvjetanja održava se njezino okruženje čistim i potiče novi rast koji može biti produžen sve do rane zime.
U početku, kada su biljke male, orezivanje nije potrebno nego je dovoljno samo čišćenje područja oko biljke, a kasnije za vrijeme mirovanja biljku je potrebno orezati u razini tla nakon čega zahtijeva prihranjivanje ako se radi o biljkama posađenim u području s blagom klimom. Redovnim orezivanjem kontrolira se biljka budući da se smatra invazivnom i postoji mogućnost nekontroliranog širenja.
Zalijevanje
Petunija je biljka koja ima visoka očekivanja kada je zalijevanje u pitanju. Zahtijeva dovoljne količine vode i ne dozvoljava sušenje tla. Za vrijeme viših temperatura savjetuje se zalijevanje dva puta dnevno ujutro i navečer, s tim da se preporučuje zalijevanje u podnožju biljke kako ne bi došlo do venuća biljke uslijed zalijevanja po cvjetovima i listovima. Biljka treba vodu kada joj je 2,5 - 5 cm s površine zemlje suho, lišće postaje žuto i klonulo. Posebno se zahtijeva intenzivno zalijevanje nekoliko tjedana nakon sadnje, a pretjerano zalijevanje može oštetiti biljku koja na koncu može propasti.
Gnojidba
Da bi imala što bujnije cvjetove petunija zahtijeva redovitu prihranu u periodu od svibnja do listopada s tim da prihranjivanja nema za vrijeme faze mirovanja, od rujna do veljače. Idealna kombinacija za uspješan rast biljke je redovno prihranjivanje i dobro drenirano tlo. Petunija zahtijeva prihranjivanje svaka 2 tjedna sve do kraja vegetacijske sezone, a savjetuje se korištenje gnojiva sa sporim otpuštanjem kao i uravnoteženo tekuće gnojivo 8 - 8 - 8 ili 10 - 10 - 10.
Nakon prihranjivanja savjetuje se obilno zalijevanje biljke kako ne bi došlo do spaljivanja korijena i same stabljike. Također, petunija se može prihranjivati i organskim gnojivima poput taloga kave koji sadrži elemente poput dušika, fosfora i kalija ili zelenog čaja koji sadrži veliku količinu željeza.
Razmnožavanje
Petunija ima dva standardna oblika razmnožavanja, a to je sjemenom ili reznicama. Proces sijanja sjemena je dugotrajan i može trajati i do 4 mjeseca do pojave prvih listova ili općenito znakova klijanja. Sjeme je lako dostupno jer se može kupiti u trgovinama ili sačuvati od prethodne godine koje se skuplja kad su mahune sjemena zatvorene i svjetlosmeđe boje.
Ako se razmnožava reznicama, njih je najbolje rezati ljeti na 10 cm dužine s tim da se ukloni svi listovi i cvjetovi nakon čega se stavlja u posudu s vodom da bi se potaknuo proces stvaranja korijena na period 2 - 3 tjedna. Kada reznice izbiju na vrh, petunija je spremna za presađivanje u veću posude, a idealna temperatura u trenutku presađivanja bi trebala biti minimalno 15°C.
Presađivanje
Prije presađivanja potrebno je izabrati odgovarajuće mjesto na kojem je moguć rast petunije. Presađuje se u svibnju i lipnju, a iskopana rupa treba biti istih dimenzija kao i posuda u kojoj se prethodno nalazila petunija. Sadi se na udaljenosti od 30 cm od druge sadnice, a ako se sadi biljka koja će se širiti zemljom poput puzavca, onda razmak od sljedeće sadnice treba biti veći od 60 cm.
Prije presađivanja potrebno je očistiti korijenski sustav i tlo oko rupe nakon čega se petunija sadi i zalijeva vodom. Ako se sadi u veću posudu potrebno ju je napuniti barem pola mješavinom za posude gdje se isto nakon sadnje biljka obilno zalijeva. Bilo da se radi o presađivanju izravno u tlo ili u veću posudu biljku je potrebno malčirati nanošenjem određene količine sloja istrunulog vrtnog komposta koji će pomoći u suzbijanju korova. Nakon presađivanja ne preporučuje se prihranjivanje 7 - 10 dana.
Pomlađivanje
Svako uklanjanje uvelih cvjetova može se opisati kao pomlađivanje biljke jer se tako stvara mjesto za sljedeće cvjetove koji će se tek formirati. Ostavljanjem uvelih cvjetova na biljci smanjit će se proizvodnja drugih cvjetova pa će tako biljka prestati stvarati nove cvjetove puno prije kraja sezone. Neke vrste poput petunija zahtijevaju rezanje biljke na otprilike polovicu trenutne veličine što će, osim u reprodukciji cvjetova, pomoći stabljici da se brže razvije. Obično se pomlađivanje radi dva puta godišnje, a moguće je i uklanjanje stabljika s cvjetovima do sljedećeg grananja kako bi se formirao oblik i napravilo prostora za bogatije pupove.
Prorjeđivanje
Iako nije neophodno, prorjeđivanje se vrši za vrijeme cvjetanja uklanjanjem osušenih cvjetova kako bi se potaknuo novi rast biljke. Uklanjaju se i grane koje su slomljene, bolesne, slabe ili koje previše rastu. Tako će se petuniji omogućiti zdraviji izgled i brži rast jer nepotrebne grane crpe hranu iz korijenskog sustava što sprječava napredovanje biljke. Uklanjanje može biti ručno ili korištenjem vrtnog alata poput dezinficiranih škara. Ako je biljka zaražena nekom bolesti ili deformirana uslijed napada štetnika uklanja se iz plodoreda ili posude kako ne bi smetala ostalim biljkama pri rastu.
Priprema za sljedeću sezonu
Prorjeđivanjem petunije poboljšava se proizvodnja cvijeća, a prorjeđivanje se treba ograničiti na uklanjanje mrtvih grana što se savjetuje tijekom cijele sezone. Ovisno o vrsti, petunija se može prorjeđivati u različito vrijeme ovisno o tome radi li se o puzećim vrstama ili padajućim. One vrste koje se sade u toplijim područjima unose se u zatvoreni prostor gdje se drže tijekom zime, a kasnije dolaskom proljeća se iznose na otvoreno gdje se sade u periodu između svibnja i lipnja. Puzajuća vrsta se sadi na udaljenosti većoj od 60 cm, a moguće je i prorjeđivanje ako dođe do međusobnog ispreplitanja grana što smanjuje mogućnost kvalitetne proizvodnje cvjetova.
Bolesti
Iako su hibridi petunije stvarani s ciljem da budu što otporniji na pojavu bolesti uzrokovanu brojnim virusima i gljivicama, ipak nije se postiglo to da biljka stvori potpuni imunitet. Mogu patiti od brojnih bolesti među kojima se najviše ističu pepelnica i virus mozaika repe.
Pepelnica
Pepelnicu uzrokuje gljivica Erysiphe cichoracearum koja je pojavljuje po unutarnjoj i vanjskoj strani lišća podsjećajući na brašno, a vezana je isključivo za tople i suhe klime. Jednostavno se širi vjetrom i širi se na temperaturama između 15 - 27°C. Prirodne metode rješavanja pepelnice je uklanjanjem zaraženog lišća metodom orezivanja, prskanjem mješavinom sode bikarbone i vode ili mješavinom otopine za suđe i vode. Postoji mogućnost rješavanja primjenom mlijeka i vode u omjeru 1 : 3. Ako prirodne metode ne uspiju ili se kasno primjenjuju može se isprobati korištenje fungicida ili biofungicida.
Virus mozaika repe
Virus mozaika repe je vrsta virusa kojeg šire lisne uši, a uzrokuje pojavu žutih mrlja na lišću kao i zakržljalost. Mogu zaraziti cijelu biljku, a zarazu šire vjetrom. Lisne uši se razmnožavaju na temperaturi 20 - 27°C dok biljke koje se nalaze u hladnijim uvjetima neće biti zahvaćeni ovom bolesti. Bolest može biti jako ozbiljna, a njeno širenje se može pokušati spriječiti uklanjanjem lisnih ušiju i zaraženih sadnica iz plodoreda.
Štetnici
Insekti poput lisnih ušiju, grinja i tripsa uzrokuju estetsku štetu koja kasnije može dovesti i do smrtonosnog ishoda. Od svih štetnika koji napadaju petunije najviše se ističe gusjenica koja je ujedno i najčešći uzročnik propadanja.
Gusjenica je štetnik koja petuniju uglavnom napada sama što u tom slučaju ne uzrokuje previše štete, a zarazu ovim štetnikom je moguće vrlo lako uočiti jer se hrane novim izdancima uslijed čega izdanak poprima smećkastu boju. Najbolje djeluju za vrijeme toplog vremena dok je uklanjanje oštećenih grana najučinkovitija metoda suzbijanja. Grane se uslijed odstranjivanja stavljaju u vrećice koje se zamrznu na 24 sata. Umjesto toga, mogu se koristiti i prirodni predatori poput parazitske ose i muhe kako bi se kontrolirano njeno širenje ili jednostavno ručnim skupljanjem i uklanjanjem bez korištenja ikakvih kemikalija. Korištenje insekticida ili ulja nima uspješno se rješava problem s ovim štetnikom.
Upotreba petunije
Petunija nije otrovna biljka ni za čovjeka ni za djecu, ali nema nikakvu korisnu svrhu već samo estetsku. Sadi se isključivo radi svojih cvjetova kojih ima u različitim bojama zahvaljujući hibridnim vrstama i kao vanjska biljka u svrhu uljepšavanja vrtova tijekom ljeta. Iako joj neki pripisuju ljekovita svojstva koja pozitivno djeluju na bakterije poput Echerichie coli i Streptococcus spp. ipak medicinska istraživanja zasad nisu dokazala ikakvu povezanost.
Zanimljivosti
Naziv "petunia" dolazi od južnoameričke riječi "petun" što znači duhan, a zanimljivo je da u rodu Petunia uključuje i biljke iz porodice pomoćnica (Solanaceae) gdje između ostalog spada i duhan.
Prije se vjerovalo da petunije simboliziraj ljutnju, ali kako se cvijeće populariziralo tako se i mišljenje promijenilo pa je sada simbol nade, želje i smirenosti. Drevni narod poput Maja i Inka su vjerovali da će miris petunije pomoći tjeranju duhova podzemlja i čudovišta.
Krajem 19. stoljeća uzgajivači u Njemačkoj, Engleskoj, Japanu i Americi su križali uzorke petunije gdje je i nastala vrsta Petunia x hybrida. Prva crvena petunija predstavljena je 1953. godine, dok je žuta petunija predstavljena tek 1977. godine koju je uzgojio Claude Hope.
Foto: manfredrichter / Pixabay
Odgovori