Maslina

Maslina (uljika) ili Olea europea L. pripada u porodicu maslina (Oleaceae), a riječ je zimzelenom razgranatom stablu ili grmu koje može narasti u visinu od 3 pa do 13 metara. Naziv Olea dolazi od grčke riječi "elaea" (u prijevodu maslina) ili od latinske riječi "olea" (u prijevodu ulje), a što je opravdano time da maslina sadrži čak 15 do 35% masnoća. Uzgojni oblik masline je Olea europaea ssp. europaea.

Stablo masline tvori kvrgavo i nepravilno deblo iz kojeg raste mnogo grana koje formiraju asimetričnu krošnju.

Korijen masline je jako razvijen i razgranat. Kod mlade masline kora je u početku siva i glatka, a kasnije postaje ispucana, hrapava i s tamnim ljuskama. Pupovi su dobro razvijeni te gotovo potpuno prekriveni sivim dlačicama.

Listovi masline su prepoznatljivi svima. Duguljastog su i kožnatog izgleda, zimzeleni i nasuprotni. Dugački su od 3 do 10 cm, a idu u širinu od svega 2 cm. Pri vrhu su šiljasti, naličje im je srebrnosivo, a dolaze na kratkim peteljkama.

Cvjetovi masline su pravilni i sitni, jednodomni i dvospolni. Ugodnog su mirisa i skupljeni u cvatove. Rastu iz pazušca cvijeta. Ocvijeće se sastoji od vjenčića i čaška i dvostruko je. Čaška se sastoji od četiri lapa, a vjenčić od četiri latica bijele boje. U plodnici se nalaze dva sjemena zametka.

Maslina cvate u travnju i svibnju, a bijeli cvjetovi u grozdovima popularni su među pčelama koje skupljaju pelud.

Stablo ili grm masline uzgaja se zbog okruglastih ili jajolikih mesnatih plodova unutar kojih se nalazi koštica. Veličina ploda ovisi o vrsti masline, a kreću se od 1 do 3 cm u dužinu te do 2 cm u širinu.

Kada plod započne s dozrijevanjem, zelene je boje, ali tijekom dozrijevanja njegova se boja mijenja te postaje smeđezelena ili tamnoplava i crna. Plod masline dozrijeva u ranim jesenskim mjesecima, u rujnu i u listopadu.

Maslina raste u mediteranskim obalnim područjima, a kod nas se uzgaja od Istre pa sve do južne Dalmacije, na nizinama pa sve do visina od 700 metara nadmorske visine. Njezin uzgoj seže tisućama godina unazad, a kao dokaz tomu je taj da je u Dalmaciji oduvijek bila jedna od najvažnijih voćnih kultura. Čak 45% obiteljskih gospodarstava u priobalnom području bavi se uzgojem maslina, a čak 93% onih na otocima.

Još od antičkih vremena, stablo masline koristilo se kao hrana, ali i kao građa i ogrjev. Plod se koristio kao hrana i kao lijek, a grana masline oduvijek je bila i ostala - simbol mudrosti i mira.

Sadržaj

• Sorte maslina
• Sadnja maslina
• Uzgoj maslina
• Uzgoj masline u tegli
• Održavanje i njega maslina
• Bolesti i štetnici maslina
• Berba, skladištenje, prerada i upotreba maslina

Povijest i zanimljivosti

Maslina je ljudima poznata od davnina, a riječ je namirnici koja je u upotrebi od 5 do 7 tisuća godina. Smatra se da potječe s Krete iz koje se dalje proširila do Grčke, Egipta, Male Azije i Palestine.

Opisali su je još drevni Egipćani, a spominje se u grčkoj mitologiji kroz događaj vezan uz božicu Atenu koja je za vrijeme nadmetanja s Posejdonom, bacila kapljicu vode na stijenu, a iz nje je izrasla maslina.

Zbog svoje velike otpornosti na visoke i niske temperature, simbole je snage. Kao razlog tomu Odisej je prikazan s kolcem masline kada je oslijepio Kiklopa, a Herkul je nosio toljagu načinjenu od maslinovog drveta. Homer je, s druge strane, maslinovo ulje nazivao tekućim zlatom.

Osim što se prikazuje simbolom snage, maslina je i simbol vjernost i odanosti te je stoga i bračni krevet Penelope i Odiseja načinjen od maslinovog panja.

Svima je znana praksa da su se na zatvaranju Olimpijskih igara pobjednicima stavljali na glave vijenci napravljeni od grančica masline, a kao nagradu dobivali su maslinovo ulje spremljeno u amfore. Tada je maslinovo ulje bilo cijenjeno i skupo pa je otuda i poklon bio i više nego dragocjen.

I u kršćanstvu se cijeni maslina koja se spominje često i u Bibliji. Kada se nakon potopa vraćala u Noinu arka, golubica je u svom kljunu nosila maslinovu grančicu. Mojsije je oslobodio od ratovanja muškarce koji su se bavili uzgojem masline. Narod je upravo maslinovim grančicama proslavio Isusov dolazak u Jeruzalem, a legenda kaže da je križ na koji je bio pribijen bio načinjen od drveta masline i cedra.

U Hrvatskoj se smatra najstarijom maslinom ona koja raste u Nacionalnom parku Brijuni. Njezina starost procijenjena je na 1600. godina. Osim spomenute, u Kaštel Štafiliću se nalazi maslina za koju se smatra da na tim prostorima raste od 7. stoljeća otkada su Hrvati naselili prostore uz Jadransko more.

Foto: ulleo / Pixabay