Ljiljan

Ljiljan (lat. Lilium) je rod jednosupnica iz porodice Liliaceae. Postoji oko 90 vrsta ljiljana, a divlje samonikle vrste moguće je pronaći u Aziji, Europi i Sjevernoj Americi. Ime ljiljan potječe od grčke riječi leirion i rimske riječi lilium. Zbog svoje ljepote i opojnog mirsa je iznimno cijenjen cvijet.

Podzemna stabljika ljiljana je lukovica iz koje izlazi izbojak s pojedinačnim cvjetovima štitastog cvata. Listovi cvijeta su lancetasti, linearni ili ovalni. Na gornjem dijelu stapke se ne nalaze listovi. Cvjetovi su krupni, zvonoliki ili ljevkasti. Ovisno o vrsti, ljiljan može rasti od 50 pa preko 200 cm u visinu.

U kojim god legendama se spominjao, ovaj cvijet uvijek simbolizira sreću, čistoću, nevinost, ljubav i besmrtnost. Iz tog razloga ga mladenci često biraju za svoje vjenčanje, jer se odnosi na vječnu ljubav.

Vrste ljiljana

Ljiljani se razlikuju po visini, veličini, boji, obliku te broju cvjetova. Postoje vrste čiji cvjetovi nemaju mirisa, oni koji imaju cvjetove vrlo ugodnog i blagog mirisa te oni koji imaju cvjetove vrlo intenzivnog mirisa. Postoje i hibridi ljiljana koji nemaju mirisa ni prašnika.

• Divlje vrste ljiljana - samonikli su u prirodi, a najljepši od njih je Lilium auratum koji na jednoj stabljici može imati i do 35 jako aromatičnih, zvjezdastih cvjetova. Cvjeta u kasno ljeto, a cvjetovi mogu biti veličine 25-30 cm u promjeru. Jedna od poznatijih divljih vrsta ljiljana je i Tiger Lily (Lilium lancifolium), porijeklom iz Japana i Kine. Imao je važnu ulogu u stvaranju azijskih hibrida, a njegovi cvjetovi mogu biti sjajne narančastocrvene ili svijetlocrvene boje.
• Američki hibridi - proizašli iz domaćih sjevernoameričkih ljiljana. Cvjetaju u kasno proljeće i rano ljeto. Rastu 120-240 cm u visinu, a cvjetovi su veličine 10-15 cm u promjeru.
• Azijski hibridi - nastali su iz vrsta koje potječu iz Azije. Cvjetaju u rano ljeto, a cvjetovi u nijansama bijele, narančaste, ružičaste, crvene i boje lavande su veličine 10-15 cm u promjeru i mogu biti okrenuti prema van, prema dolje ili prema gore. Ova vrsta doseže visinu 60-150 cm i dobra je za uzgoj za rez i uzgoj u većim lončanicama.
• Candidum hibridi - nastali iz vrste Lilium candidum (bijeli ljiljan ili Madonin ljiljan). Cvjetaju u rano ljeto i imaju mirisne bijele cvjetove veličine 10-12 cm u promjeru. Mogu narasti 90-120 cm u visinu.
• Longiflorum hibridi - proizašli su iz poznatog Liliun longiflorum (Easter Lily) i Lilium formosanum. Cvjetaju sredinom ljeta i imaju bijele mirisne cvjetove trubastog oblika.
• Martagon hibridi - nastali iz vrste Lilium martagon, a cvjetaju u rano ljeto. Imaju cvjetove koji su lagano povijeni prema dolje i mogu biti žute, bijele, narančaste, smeđe, ljubičaste ili boje lavande. Rastu u visini 90-180 cm.
• Orijentalni hibridi - proizašli iz vrsta Lilium auratum i Lilium speciosum. Mogu narasti 60-240 cm u visinu, a cvjetovi mogu biti veliki preko 30 cm u promjeru.
• Trumpet i Aurelian hibridi - nastalih iz azijskih vrsta, imaju mirisne cvjetove raznih veličina i oblika. Mogu narasti 120-180 cm u visinu.

U Hrvatskoj postoje četiri vrste samoniklog ljiljana:

• Lilium bulbiferum - gorski ili lukovičasti ljiljan koji raste na gorskim travnjacima i ima uspravne narančaste ili crvenonarančaste cvjetove.
• Lilium bosnicum - bosanski ljiljan, endemična biljka koja se može naći na travnjacima Dinarskih planina.
• Lilium carniolicum - kranjski ljiljan koji raste na gorskim travnjacima i svijetlim šumama i šikarama. Ima viseće žute ili narančaste cvjetove.
• Lilium martagon - zlatni ljiljan koji raste u šumama. Ima mesnate crvene cvjetove koji su povijeni unatrag, a s unutrašnje strane imaju tamnije pjege.

Mirni ljiljan

Mirni ljiljan (spatifil, spatifilum ili ženska sreća) je otporna višegodišnja biljka porijeklom iz Srednje i Južne Amerike. Odlikuje se dugim, pomalo savijenim zelenim listovima i predivnim bijelim cvjetovima. Postoji vjerovanje da ovaj cvijet donosi sreću svojoj vlasnici. Postoje tvrdnje da ovaj cvijet posjeduje sposobnost upijanja elektrostatičke energije koju onda pretvara u kemijsku energiju pa se smatra "čistačem" od zračenja uređaja.

Mirni ljiljan nije zahtjevan za uzgoj i održavanje. Dovoljno je zalijevati ga jednom ili dva puta tjedno i ne traži puno svjetlosti. Kako bi se spriječio nedostatak vlage, potrebno je povremeno poprskati listove vodom.

Najbolje je smjestiti ga na polusjenovito mjesto, a pošto upija zračenje, idealno bi bilo pored nekog elektroničkog uređaja. Mirni ljiljan najbolje uspijeva na temperaturi od 20 do 25 stupnjeva Celzijusa.

Mirni ljiljan također smanjuje razinu vlage i plijesni pa je dobro držati ga u kupaonici. Treba znati da je sok ove biljke otrovan i zbog toga je treba držati što dalje od djece i kućnih ljubimaca.

Sadnja ljiljana

Ljiljani su zahvaljujući svojoj jedinstvenoj ljepoti prekrasan ukras svakog vrta, terase ili balkona. Visoke vrste ljiljana koji obilnije cvjetaju najbolje je saditi pojedinačno ili u skupinama u pozadini cvjetne gredice u kojoj su zasađene niže biljke.

Sadnja ljiljana niže vrste preporučuje se za prednje dijelove cvjetnih gredica, kao i za podnožje drveća, za travnjake ili cvjetne posude na balkonima i terasama.

Ljiljan je relativno zahtjevna biljka i traži propusno tlo bogato hranjivima. Nije poželjno saditi ih u teškom ili glinenom tlu, kao ni u tlu u kojem se duže vrijeme zadržava voda.

Sadnja ljiljana, odnosno lukovica, obavlja se u jesen ili u proljeće i to skupno, odnosno 3-7 lukovica zajedno. Osnovno pravilo kod sadnje ovog cvijeća je to da vrh lukovice mora biti prekriven slojem zemlje debljine desetak centimetara (Osim Madoninog ljiljana koji se prekriva sa samo 3-5 cm zemlje).

Ovisno o sorti, razmak sadnje iznosi 30-45 cm, a posađene lukovice se nakon toga trebaju dobro zaliti. U hladnim područjima se pokrivaju s desetak centimetara debelim slojem slame ili nekim drugim materijalom. Zaštitni sloj se uklanja početkom proljeća, prije nego što ljiljani krenu nicati.

Za sadnju ljiljana najbolje je birati one čiji gomolji su upakirani u vlažni treset. Gomolje je prije sadnje potrebno navlažiti, ako su suhi. Ljiljani posađeni u jesen puno ranije cvjetaju, što znači da već u rano proljeće možete imati cvjetove u vrtu.

Gomolji se vade nakon što su ljiljani ocvali i spremaju se u sandučiće s vlažnim tresetom, gdje se čuvaju do sljedeće sadnje.

Uzgoj ljiljana

Prije sadnje ljiljana u vrtu, potrebno je obogatiti tlo gnojivima koja sadrže velike količine kalija i fosfora. Bogato tlo će osigurati da ljiljani brzo izrastu i daju prelijepe, raskošne cvjetove.

Tijekom rasta i cvjetanja potrebno je redovito vršiti prihranu blagom otopinom hranjiva koje ima manji sadržaj dušika.

Nakon što su ljiljani ocvali, potrebno je ukloniti cvjetove kako ne bi došlo do zametanja sjemena, a na kraju vegetacije stabljika biljke se reže pri zemlji i pokriva se tresetom ili sličnim materijalom kako bi se gomolj zaštitio od smrzavanja.

Biljke koje slabije cvjetaju potrebno je svakih nekoliko godina razdijeliti i presaditi. Manje lukovice koje rastu pored glavne odvojimo, a veće očistimo od propalih dijelova i posadimo ih posebno, onako kako je sadnja gore opisana.

Moguć je i uzgoj ljiljana u tegli. Tegla u koju se sadi mora imati otvore na dnu kako bi višak vode mogao otjecati, a na njeno dno se stavljaju kamenčići ili šljunak. Par lukovica se sadi s razmakom od 30 cm, na dubinu od 35 do 40 cm. Nakon što ih zatrpate zemljom, lukovice je potrebno dobro zaliti.

Ljiljani vole vlagu pa ih treba redovito zalijevati, ali ne pretjerivati s količinom vode kako lukovice ne bi počele trunuti. Ovakav  uzgoj ljiljana podrazumijeva i redovitu prihranu, ali tek kad biljka naraste oko 20 cm. Onda se u vodu za zalijevanje dodaje tekuće gnojivo za cvatuće biljke.

Kad ljiljan procvjeta, potrebno je prestati s prihranjivanjem i vrlo oskudno ga zalijevati.

Postoji i vrsta ljiljana koja se može uzgajati kao sobno cvijeće, a riječ je o mirnom ljiljanu.

Bolesti

Pojedine dijelove ljiljana mogu uništiti različiti insekti, puževi i manji sisavci, a protiv njih se možete boriti insekticidima ili sredstvima koja ih odbijaju od pojedinih dijelova biljke.

Razne gljivične bolesti također mogu uzrokovati propadanje podzemnih ili nadzemnih dijelova biljke, osobito u kišovitim i hladnim razdobljima. U tom slučaju se koriste sistemični fungicidi, a problem se može prevenirati sadnjom ljiljana na što prikladnije mjesto za njihov uzgoj.

Štetnici

Ljiljan je osjetljiv i na viruse poput virusa mozaika ljiljana kojeg prenose insekti. U ovom slučaju ne postoji lijek i biljka se mora uništiti.

Zanimljivosti

Ljiljan kao simbol ima različita značenja. U grčkoj mitologiji veže se uz zaštitnicu braka i potomstva - boginju Heru. Legenda kaže da su ljiljani nastali iz kapljica mlijeka boginje Here dok je dojila Zeusova sina Herkulesa. Prema starim pričama, nekoliko kapljica je palo na zemlju i tako je nastao bijeli ljiljan.

Jedna od rimskih legendi kaže da je Venera nakon uzdizanja iz morske pjene vidjela ljiljan i postala puna zavisti i ljubomore na ljepotu i bjelinu ovog cvijeta.

Ipak, ljiljan je najveći utjecaj ostavio u kršćanstvu gdje od davnina simbolizira nevinost i čistoću. U nekim pričama se spominje kako su bijeli ljiljani izrasli na mjestu gdje su padale Isusove suze, ali i da su se pojavili na mjestu gdje je Eva prolila suze zbog kajanja. Prema Bibliji, ljiljan je bio omiljeni cvijet Djevice Marije.

Ljiljan se veže i uz svetog Antuna i simbolizira čistoću koju je on posjedovao, a na njegov blagdan se mnogim mjestima dijele blagoslovljeni ljiljani.

Ovaj cvijet je i simbol ljepote te vladarskog dostojanstva, a jedno vrijeme se smatrao svetom biljkom koja pripada bogovima. U Svetom pismu se nekoliko puta spominje kao simbol bezgrešnosti i najraskošnije ljepote.

Ljiljan se često koristio u zdravstvene svrhe pa su ga tako stari Egipćani koristili za liječenje raznih bolesti poput bolesti uha, bolesti pluća, živčanog sustava, kostiju i zglobova te ženskih bolesti.

Foto: Capri23auto / Pixabay