Lan

Lan (lat. Linum usitatissimum L.) je biljka koja se uzgaja po cijelom svijetu i jedna od najstarijih uzgajanih biljaka. Ime dolazi od grčke riječi linon što znači "od najveće potrebe", a upotrebljivost je poznata od davnina i jako je korisna, pa ga se zato uzgaja za komercijalne svrhe. Lan je podvrsta lanovki, skupine mediteranskih biljaka koje se uzgajaju zbog vlaknastih struktura i sjemenja. U tu skupinu pripada 180 jednogodišnjeg i dvogodišnjeg grmlja te mediteranskih trajnica. Također je jedna od biljaka koja je najpoznatija i najraširenija te ima gospodarsku svrhu.

Lan je jednogodišnja biljka koja se uzgaja u komercijalne svrhe. Može narasti do 80 cm visine, a stabljika je uspravna i glatka. Korijen je vretenast i razgranat, ali često slabije razvijen. Stabljika se grana u gornjem dijelu, a listovi su uski i izduženi te gusto smješteni na gornjoj stabljici. Cvijeta malim, plavim cvjetićima koji su sitni, ali izrazito lijepe boje i ukrasni. Okrenuti su prema gore i tvore krunastu čašku. Cvate tjedan dana u razdoblju od lipnja do kolovoza. Plodovi su tobolci s 5 pregrada u kojima dozrijeva nekoliko plosnatih sjemenski smeđe boje, a mogu biti i žute ili crne kod nekih vrsta.

Lan je vrsta koja se od davnina uzgaja zbog svog vlaknastog tkiva od kojeg se rade konopi i mnoge druge potrepštine. Uzgaja se po cijelom svijetu, pa nije lako odrediti točno mjesto odakle potječe. Radi se o biljci koja je otporna i lako se uzgaja, ali posebno dobro niče u toploj klimi.

Uzgoj lana nije toliko jednostavan kao ostale žitarice, pa se prije sjetve treba dobro informirati o načinu uzgoja te pomno slijediti sve savjete o održavanju. U nastavku donosimo savjete o tehnološkom uzgoju lana. Također, iako su umjetne tkanine istisnule lan s tržišta, zbog vraćanja obnovljivim izvorima energije i materijala te biorazgradivim tkaninama ponovno se koristi u većoj količini. Samo se na našim prostorima provodi istraživanje u kojem se potiče poljoprivrednike na uzgoj lana kao korisne i prirodne sirovine.

Vrste lana

S obzirom na to da se radi o staroj vrsti koja se uzgaja po cijelom svijetu, ne začuđuje činjenica da lan ima mnogo vrsta i podvrsta. U svijetu je poznato dvjestotinjak vrsta od kojih postoji mnogo hibrida ili vrsta koje su se međusobno pomiješale te imaju obostrane karakteristike. U Hrvatskoj raste oko 20 vrsta i podvrsta, a ovo su neke od najpoznatijih:

Pravi lan

Vrsta koja se najčešća i najviše uzgaja za komercijalne svrhe. Radi se o jednogodišnjoj ili dvogodišnjoj zeljastoj biljci koja cvjeta plavim cvjetovima. Na našim je područjima raširena u dijelovima s toplom klimom gdje se uzgaja u većim količinama, ali je dijelom i samonikla. Raste kraj puteva i livada i može preživjeti i u umjerenoj klimi.

Rupičasti lan

Vrsta je koja raste i na teško dostupnim područjima makije i kamenitom tlu. Radi se o veoma izdržljivoj biljci koja duže može podnijeti suho i vruće vrijeme. Lišće mu je sitnije i ima uljastu površinu koja štiti od izravnih sunčevih zraka i akumulira vlagu.

Uskolisni lan

Trajnica koja raste na stjenovitom području i dobro podnosi jako toplu klimu. Stabljika može biti i drvenasta u donjem dijelu, a lišće je tanje i uže. Zanimljivo je da su listovi linearni i goli te da nemaju peteljku. Cvijet je bijele boje i dozrijeva okruglasti plod sa svijetlosmeđim sjemenkama.

Žuti planinski lan

Često se može naći u planinskom predjelu. Radi se također o trajnici čiji su listovi skupljeni u rozetu. Stabljika i listovi su tamnozelene boje, a cvjetovi su žute boje. S obzirom na to da raste u surovom području, može doseći maksimalno 40 cm visine.

Bijeložuti lan

Vrsta koja raste u Hrvatskoj. Iako je se može naći u brdovitim predjelima, često je samonikla i u ravničarskim dijelovima. Ima cvijet svijetložute boje koji ima privlačan miris. Otporan je na vanjske uvjete i u većini je slučajeva samonikla biljka.

Sadnja lana

Lan je biljka koja se smatra prvom biljkom za masovni uzgoj u svijetu, što potvrđuje njezinu mogućnost prilagodbe na različite uvjete. Ipak, ako želite dobiti dobar prinos, važno je pridržavati se nekih pravila.

Vrijeme sadnje

Sjetvu lana treba započeti kada je prošla je opasnost od kasnih proljetnih mrazova. Optimalno vrijeme za sadnju je od 15. ožujka do 15. travnja. I uljani i predivi lan siju se u isto doba, ali se uljani lan može sijati i tijekom rujna da prezimi. Lan dobro podnosi umjerenu kontinentalnu klimu, ali je potrebno pokriti nasad tijekom zime.

Odabir podloge za sadnju

Predivi i uljani lan jednogodišnje su biljke čija se stabljika u cijelosti iskorištava. Zbog toga ga nije potrebno cijepiti na drugu biljku radi uzgoja. Druge vrste su većinom samonikle i ne uzgajaju se iz komercijalnih potreba te se ne obavlja ni cijepljenje.

Sadnja iz sjemena

Lan jako dobro uspijeva iz sjemena, pa je sjetva najbolja opcija za masovnu proizvodnju. Za sjetvu predivog lana potrebno je 140 do 160 kg sjemena po hektaru, a za proizvodnju uljanog lana od 60 do 80 kg po hektaru. Važno je sijati provjereno sjeme, tretirano fungicidima te stratificirano za brži rast. Također, preporučuje se korištenje sjemena starijeg od dvije godine jer ima dobru klijavost te daje dobre urode i kvalitetno sjeme.

Tijekom sjetve, važno je ostaviti pravilan plodored i 15 do 30 cm između svakog reda. Sjeme se sije na dubinu od 1 cm kod teških tla i na 3 cm dubine kod lakših tla. Sijanje se obavlja sijačicom za sitne kulture kako bi se sjeme ravnomjerno rasporedilo.

Sadnja sadnice

Za masovni uzgoj nije praksa koristiti sadnice s obzirom na kompliciranost sađenja istih i na dobru klijavost sjemena. Ipak, za osobne potrebe i za uzgoj lana kao ukrasne biljke, mogu se koristiti sadnice.

Radi li se o nekoj divljoj vrsti lana koja je manje poznata, može se uzeti sjeme te se posaditi u plitku posudu s humusnom zemljom. Nakon nekoliko dana će sjeme niknuti te ga je potrebno prorijediti ako želimo da se sadnicama razvije pravilan korijen. Sadnica se nakon razvitka korijena presađuje na konačno mjesto pazeći da se ne ošteti korijen. Sadnicu je prilikom presađivanja potrebno posaditi dublje nego što je bila prvenstveno posađena.

Uzgoj na otvorenom

Lan je biljka koja preferira umjerenu svjetlost, ali vodi i razdoblje naoblake. Lan može preživjeti i u sjeni, ali bolji prinos sjemena za ulje i vlakana za daljnju proizvodnju daje na sunčanom području. Također, radi se o nježnoj biljci, pa je poželjno zaštititi je od izravnih udara vjetra. Lan može rasti i u ravničarskom i u bregovitom području te mu nadmorska visina neće biti problem u uzgoju.

Sije se direktno u zemlju koja je preorana te usitnjena pije sjetve. Oranje nakon pretkulture može se obaviti u ljeto te se ponovno zemlja predsjetvenim oranjem okrenuti. Može se obaviti i kasnije, ali tada se ore na manju dubinu do 20 cm.

Uzgoj u stakleniku

Lan je biljka koja se prvenstveno uzgaja na otvorenom te zbog prilagodbe klimi nije ju potrebno uzgajati u stakleniku. Prevelika vlažnost koja se može akumulirati u stakleniku može škoditi biljci. Uzgoj u stakleniku najbolji je za uzgoj biljke za osobne potrebe. Tada se može kontrolirati rast i pomoći kod klijanja. Najčešće se uzgajaju rjeđe vrste lana koje rastu kao trajnice i kao ukrasno bilje, pa se uzgojem u stakleniku može potaknuti klijavost sjemena i razvitak korijena.

Uzgoj u posudama

Lan dobro podnosi uzgoj i tegli i može poslužiti kao ukrasna balkonska biljka. Za uzgoj u tegli treba se koncentrirati na trajnice kako bi trajale duže. Kod sadnje lana, potrebno je osigurati dobar protok vode te na dno posložiti kamenje kroz koja će voda otjecati. Lan može uspjeti u tegli dubine minimalno 30 cm te se s vremenom može presaditi i u veću. S obzirom na to da ima osjetljiv korijen, tijekom presađivanja je potrebno paziti na korijen i preseliti ga sa zemljom.

Tlo

Lan voli dobro strukturirana tla te mješavinu pjeskovitih tla s ilovačom i dobro propusna tla. Može rasti u tlima u kojima ima veliki udio stijena. Odgovaraju mu neutralno i slaba alkalna tla. U jako plodnim i teškim tlima lan može imati slabiju strukturu i lošiji urod.

Klima

Lan je biljka koja dobro podnosi umjerenu klimu, pa je pogodan za sijanje u kontinentalnim dijelovima. Ipak, neke vrste ipak vole mediteransku klimu, ali radi se o vrstama koje se uzgajaju samo za ukrasne svrhe.

Uzgoj lana

S obzirom na to da je lan kultura koja se uzgaja od davnina i koja je jedna od prvih kultura koje su se uzgajale namjenski, njihov uzgoj je dobro proučen i nije kompliciran. Ipak, postoje neki savjeti koje je dobro primijeniti ovisno radi li se o pletivom ili uljnom lanu.

Slaganje kultura

Lan ne može biti monokultura na nekoj površini s obzirom na to da raste blizu tla i privlači bolesti koje se u zemlji mogu zadržati godinama i uzrokovati štetu. Lanu pogoduju pretkulture koje se rano vade, pogotovo strne žitarice kao što su zob, ječam, raž, pšenica, proso, sirak, riža i kukuruz. Dobro se slaže i sa zrnatim mahunarkama kao što su grašak šećerac, grah, bob i soja. Može imati slabiji urod ako se sije na zemlju na kojoj se prethodno uzgajao krumpir. Lan se na istu površinu ne treba vraćati minimalno 5 godina.

Zalijevanje

Potreba za vodom razlikuje se kod predivog i uljanog lana. Uljani lan dobro podnosi sušu i daje kvalitetnije ulje kod manjeg zalijevanja. Također, korijen i lišće prilagođeni su manjoj količini vode i zadržavanje vode mogu ga oštetiti. S druge strane, predivi lan ima potrebu za većom količinom vode, pogotovo tijekom cvjetanja i pupanja. Važno je osigurati dobru pokrivenost vodom kroz sustav navodnjavanja ili umjetne kiše. Ipak, važno je da ima propusno tlo koje neće zadržavati višak vode.

Gnojidba

Gnojidba se isto razlikuje od vrste lana koji se uzgaja. Općenito, za uzgoj lana tlo nije potrebno neposredno prije gnojiti stajskim gnojem jer može doći do polijeganja biljke i slabije kvalitete vlakana. Također, plodna tla mogu uzrokovati smanjenu klijavost i urod općenito. Za uzgoj će biti dostatna gnojidba od pretkulture.

Pletivi lan ima kratku vegetaciju i mogu mu se dodavati mineralna gnojiva na bazi dušika, pogotovo ako se uzgaja na strmini gdje se količine hranjivih tvari lako mogu isprati. Uljni lan, s druge strane, ima dulju vegetaciju i veću potražnju za gnojivom, koje se dodaje kao prihrana. Pogotovo treba paziti na količinu fosfora i kalija.

Razmnožavanje

Lan se razmnožava sjemenjem. U divljini je često samoniklo bilje jer sjemenku prenosi vjetar ili životinje. Ako se uzgaja, potrebno je osigurati zdravo sjeme. Sjemenka koja se ne čuva propisno može imati slabiju klijavost i biti otrovna. Zato ih je važno očistiti i čuvati na hladnom i suhom mjestu.

Održavanje i njega

Lan ne oduzima puno vremena za održavanje, ali velika napast može biti korov. Zato slijedi nekoliko savjeta koji će pomoći u održavanju biljke.

Održavanje nasada

Održavanje lana uključuje micanje korice radi boljeg strujanja zraka i odstranjivanje korova. Korica koja nastane u sušnom razdoblju miče se rotacijskim drljačama. Korov može biti veliki problem kod uzgoja lana s obzirom na to da se radi o niskim biljkama koji korov može lako prerasti i ugušiti. Korov se uklanja mehanički između plodoreda i kosi se. Zato je važno ostaviti ravnomjeran prostor kako se ne bi uništio nasad lana.

Također, lan je mlitav i teško se nametne, pa nije potrebno čupati oko same biljke kako se ne bi uništila biljka lana. Zato se gušće sije kako bi se eventualni korov u samom nasadu zagušio. Korov se može tretirati i herbicidom prije sjetve kako bi se uništili svi ostaci biljaka na području kojeg će se uzgajati lan.

Rezidba i oblikovanje

Lan je biljka koja nema potrebu za obrezivanjem, obzirom da se lan za komercijalni uzgoj uzgaja kao jednogodišnja biljka. Dobro podnosi više biljaka u okolici, pa nije potrebno prorjeđivati nasad.

Berba lana

Lan ima nekoliko faza dozrijevanja i nekoliko stadija žetve ovisno o kasnijoj namjeni. Lan koji je posijan prije zime žanje se u lipnju, a sjetva u proljeće žanje se u srpnju ili kolovozu. Zelena zrioba znači da su svi dijelovi biljke zeleni te oni sadrže osjetljiva vlakna koja se koriste za izradu čipke. Ranožuta zrioba je najbolja za predivi lan. Tada je vlakno najbolje kakvoće i svilenkasto. Lan još doseže punu zriobu kada sjeme lako ispada iz tobolca i gornji dio je posušen. Tada je najbolji za proizvodnju ulja.

Predivi lan se može čupati ručno ili posebnim strojevima za čupanje. Ostavlja se na suncu jedan dan kako bi se posušio i potom dostavio na daljnju preradu. Lan koji se skuplja za ulje se sakuplja kombajnima i potrebno je uskladiti bubanj kako se sjemenke ne bi drobile i kako bi se sačuvala većina uroda. Sjeme se suši na ispod 10% vlage i čuva se na hladnom i suhom mjestu. Prinos stabljiki predivog lana je do 8 tona po hektaru, a uljani lan daje 2,5 tone po hektaru.

Skladištenje

Lan koji se proizvodi zbog vlakana suši se na suncu te se prevozi na daljnju obradu. Može se, tako osušen, skladištiti u silosu ili spremnicima do mjesec dana, ali s obzirom na to da nije osušen do kraja, daljnje bi skladištenje moglo dovesti do truljenja. Što se sjemenki tiče, one se osušene prevoze u uljare gdje se na suhom mogu čuvati do 3 mjeseca.

Bolesti

Lan je biljka koja je izuzetno podložna štetnicima i bolestima, pa se zato ne smije uzgajati na istoj površini minimalno 5 godina. Ipak, postoje neki načini kako da se zaštiti od bolesti i štetnike te osigurati urod. Ovu su neke od najraširenijih prijetnji koje mogu naštetiti lanu.

Antraknoza

Jedna od najčešćih bolesti koja pogađa biljke i lako se proširi s biljke na biljku. Radi se o gljivičnoj bolesti koja se sve više pojavljuje u zadnje vrijeme. Bolest je ozbiljna jer se brzo može proširiti na cijeli nasad. Kako bi se izbjeglo širenje, sve zaražene biljke moraju se odmah ukloniti i spaliti. Potrebno je koristiti sjeme tretirano fungicidom i preventivno ga tretirati po zemlji na kojoj planiramo urod.

Hrđa

Gljivična bolest koja napada sve dijelove biljke. Javlja se kao smeđe mrlje po lišću, ali se može proširiti i na stabljiku i osušiti cijelu biljku. Bolest se širi za vrijeme toplog i vlažnog razdoblja te može uzrokovati veće štete na nasadu. Za sprječavanje razvitka koristi se fungicid.

Alternaria

Gljivična bolest koja napada mnoge biljke i lako se prenosi. Bolest napada lišće i vodljiva je po pjegavosti. Nakon nekog vremena se cijela biljka suši. Kako bi se izbjegla, potrebno je koristiti fungicid na sjemenju i tlu.

Štetnici

Od najpoznatijih štetnnika koje napadaju lan su buhač i lisne uši.

Buhač

Buhač je vrsta insekta koji predstavlja najveću opasnost za nasad lana. Lako se prenosi s drugih kultura i može prezimiti u tlu, najaktivniji je za vrijeme vlažnog i toplog razdoblja te napada mlade izdanke. Može oštetiti dobar dio uroda, ali se može spriječiti insekticidima.

Lisne uši

Insekt koji se lako širi s jedne kulture na drugu zbog krila. Radi se o invazivnoj vrsti koja napada mlade biljke i hrani se sokovima. S obzirom na to da lan nije nametljiva biljka, lako napravi štetu i uništi cijeli urod.

Upotreba lana

Lan je jako korisna biljka jer se svi njezini dijelovi mogu iskoristiti i to u nekoliko različitih područja.

Pripravci

• laneno brašno

Kulinarstvo

Lan se u kulinarstvu koristi kao sjemenke. Sirove sjemenke su odlične za korištenje cjelovite u kruhu i pekarskim proizvodima ili kao sastojak smoothieja. Odlično se slaže s mliječnim proizvodima. Mljeveni lan može se dodati u meso, ragu ili u salatu. Izvrstan je zbog reguliranja rada crijeva, pa se nalazi u mješavinama žitarica za doručak.

Mljevenjem lana dobivaju se lanene pogače koje se daju u ishranu stoci za reguliranje probave i zdravlje usne šupljine. Stoku se nije preporučuje hraniti cjelovitim sjemenkama, nego lanenom pogačom ili ostacima od biljke nakon prešanja.

Domaćinstvo

Od lana se najčešće dobivaju vlakna za izradu tkanina. Predivi lan se moči kako bi se kora odvojila od vlakna. U našim se krajevima lan moči u bazenima te se kasnije vlakna suše. Od davnina pa do danas vlakna služe za izradu rublja, odjeće, posteljine ili čipke. Može se koristiti i u automobilskoj industriji za kučine ili za cerade.

Od stabljike se radi i fini pair za cigarete ili novac. Pozder, ili lomljeni dio donje stabljike, koristi se kao dio peleta za ogrjev. Laneno ulje koristi se kao baza lakovima i premazima, bojama, sapunima, tinti i premazima za cestu. Lanena vlakna su čvrsta i rastezljiva te su pogodna i za konop.

Medicina

Lan je cijenjen kao ljekovita biljka, ali najviše se koriste njegove sjemenke i ulje. Sjemenke lana smatraju se super hranom koja ima mnogo pozitivnih učinaka na organizam.

Smatra se da ga je dobro koristiti u menopauzi jer sadrži enzim linin koji smiruje rad estrogena. Ulje je bogato omega 3 masnim kiselinama koje snižavaju kolesterol u krvi. Prešano laneno ulje liječi i ekceme te opekline od sunca.

Sjemenke lana konzumiraju se za poboljšanje probave i rješavanja zatvora te za sjajniju kosu i nokte. Imaju laksativno djelovanje i navikavaju crijeva na točnost. Čaj od lanenog sjemena koristi se za grgljanje protiv afti i promuklosti, a oblozi natopljeni lanom se stavljaju na potkožne čireve.

Povijest

Lan je najstarija uzgajana kultura. Njegovo korištenje i uzgoj datira prije 5.000 godina. Radi se o važnoj sirovini koja se služila za izradu odjeće i raznih tekstilnih predmeta, ali i pokrivala.

Ne zna se točno podrijetlo, ali su ga zbog iskoristivosti stari narodi brzo prenosili u različite dijelove svijeta. Lan je počeo gubiti na važnosti otkrivanjem novih, sintetičkih tkanina. Ipak, ispred njega je samo pamuk po količini. Također, sve je veća potrošnja s obzirom na njegovu razgradivost.

U svijetu je trenutno Rusija najveći proizvođač lana.

Zanimljivosti

S obzirom na to da je lan najstarija uzgajana kultura na svijetu, postoje mnogi dokazi o njegovoj iskoristivosti. Poznato je da su se lanene trake koristile kod balzamiranja mrtvaca u starom Egiptu. One su veoma izdržljive i bez problema su očuvane i do danas.

U našoj se kulturi lan koristio za izradu čipke i narodne nošnje. Od takvih materijala dobivene su tkanine koje su jako trajne i otporne na pranje i svakodnevno nošenje.

Zanimljivo je da, osim potrošnje sjemenki za ljudske potrebe, laneno sjeme je sastavni dio hrane za ptice. Ptice ga vole konzumirati, a smatra se da im potiče probavu.

Laneno ulje rijetko se koristi u kuhinji zbog jakog okusa koje zasjeni ostale okuse. Ako se i koristi, mora se čuvati u tamnoj bočici u hladnjaku i konzumirati unutar 3 tjedna.

Foto: byuppi/Pixabay