Kupina | Vrtlarica.hr

Kupina (lat. Rubus fruticosus) pripada u porodicu ruža (lat. Rosaceae), red Rubus L. (spomenutom redu pripada i malina), a riječ je o višegodišnjem grmu penjačice koji jednako uspijeva u toplim i hladnim područjima. Neke sorte kupine mogu se uzgajati čak i u tropskim područjima, mogu narasti u visinu od 0,5 do 3 m.

Budući da kupina raste u obliku grma, njezini visoki izdanci granaju se iz korijenovih žila, a prema tlu se običnu savijaju poput luka. U slučaju da su zadovoljeni uvjeti vlage, vrhovi koji dotaknu tlo tako se ukorjenjuju. Osim izdanaka koji se granaju iz samih žila, iz grma rastu također izbojci i to iz prizemnog dijela.

Listovi kupine sastoje se eliptičnih listića čija boja varira od svjetlije do tamnije zelene. Nazubljeni su i može ih biti od tri do sedam. Cvjeta od svibnja i to sitnim do srednje krupnim cvjetovima koji dolaze u bijeloj i ružičastoj boji.

Plodovi kupine dolaze u različitim oblicima - okruglim, izduženim, ovalnim. Plodovi su u početku crvene boje, no kada dozru boja im je tamnoplava ili crna i sjajna.

Ako želite uzgajati kupine u vašem vrtu, znajte da je riječ o voću čiji je uzgoj relativno lagan, a zauzvrat ćete dobiti puno ukusnih plodova koje možete konzumirati u svježem obliku ili konzervirati i koristiti tijekom cijele godine.

Posadite je u umjernom pojasu jer će joj vremenski uvjeti u tom dijelu najviše odgovarati. Izrazito je važno zadovoljiti uvjete sadnje kupina, a oni se tiču pripreme tla te same sadnje, a u konačnici i održavanje nasada bez kojih uzgoj kupina i kvalitetan prinos plodova nije moguć.

Sorte kupina

Grmovi kupina se dijele u dva tipa, a to su:

uspravna kupina - čvrsti izbojci drže grm uspravnim kako mu ne bi trebala potpora. Ako kupinu želite posaditi u hladnijim područjima tada neka vaš izbor budu upravo ove kupine jer su nešto otpornije na niže temperature zraka.
puzava kupina - potrebna im je potpora prilikom rasta

Sorte uspravnih kupina

Chayenne
Shawnee
Cherokee

Sorte puzavih kupina

Thornless Evergreen
Thornless
Waldo
Young
Smoothstem
Boysenberry
Ranui
Marion
Black Satin
Chester
Tayberry
Hull
Logan

Boysen

Boysen je sorta bujnoga i puzajućega rasta, a može biti s trnjem ili bez trnja. Svrstava se među hibride, no sličnija je kupini nego malini. Samooplodna je, a cvate i dozrijeva rano. Berba se obavlja u dva do tri navrata. Plod je ove sorte dosta velik, pri čemu prosječna masa iznosi od 7,5 g do 8 g. Izduženoga je oblika i tamnocrne boje. Slatkokiseli plodovi prikladni su za konzumiranje u svježem stanju.

Poluuspravne sorte kupina

Postoje i polu-uspravne vrste kupina čiji su izbojci čvrsti, ali i svejedno se preporučuju saditi uz potporu.

Smoothstem

Smoothstem je sorta vrlo bujnoga i poluuspravnoga rasta. Zahtijeva naslon od žice jer se na njezinim jednogodišnjim izdancima razvija mnogo postranih izbojaka dužine od 35 do 45 cm. Cvijet je dvospolan, a sorta je samooplodna i cvate kasno. Dozrijeva u prvoj polovici kolovoza te berba traje dugo, ponekad i do listopada. Tamnocrveni plod je srednje velik i prosječne mase oko 4 g, a ima specifičan oblik zatupljenoga stošca. Plodovi su prikladni za konzumiranje u svježem stanju i za zamrzavanje.

Eldorado

Eldorado je sorta srednje bujnosti, ali unatoč tome obilno rodi. Izdanci su čvrsti i jaki pa se može uzgajati bez naslona i podnosi mraz. Dozrijeva srednje rano, a berba se obavlja u tri do četiri navrata. Svijetlocrni plod je srednje velik ili velik, tipičnog oblika kupine. Meso je čvrsto i vrlo sočno.

Osim spomenute podjele kupine se s obzirom na sorte mogu razlikovati i prema bodljikavim i nebodljikavim vrstama te zimzelenim ili listopadnim. Ako možete odabrati, birajte nebodljikave jer su praktičnije za sadnju. U tom slučaju morat ćete biti oprezniji kod održavanja i njege jer su one osjetljivije na vremenske uvjete.

Sorte koje uspijevaju u Hrvatskoj

Postoji više od 300 sorti kupina poznatih u svijetu. U nastavku vam donosimo one bez bodlji koje su nabolje za uzgoj u našim područjima.

Thornfree

Riječ je popularnoj američkoj sorti čiji su listovi kitnjastog oblika. Ova sorta se najčešće sadi i uzgaja u Hrvatskoj. Obično se može naći uz ograde ili kao zamjena za ograde, ali u tom slučaju potrebna joj je potpora. Za rast joj je potrebno puno topline i sunca.

Izraste kao bujan grm, a daje krupne, aromatične, svijetlocrne plodove. Bujno rodi, a procijenjene vrijednosti su oko 25 tona po jednom hektaru.

Plodovi su spremni za berbu krajem srpnja, a može se brati sve do kraja rujna.

Najbolji su za konzumiranje u svježem obliku, ali mogu se i zamrznuti ili preraditi, primjerice u marmeladu ili džem.

Hull Thornless

Riječ je poluuspravnoj sorti čiji grmovi rastu bujno, a rode plodno. Plodovi ove sorte su aromatični, crni, čvrsti i krupni. Specifični su po tome da su slađi od ostalih sorti plodova bez bodlji.

Budući da nije do sada još ispitana njezina otpornost u našim područjima, preporučuje se isključivo kao prateća sorta.

Hull Thornless se bere od druge polovice srpnja pa sve do kraja kolovoza.

Prikladni su i za konzumiranje u svježem obliku, za preradu ili zamrzavanje.

Black Satin

Podrijetlom iz Amerike ova sorta može doći u puzavom ili polu-uspravnom obliku. Plodovi su joj veliki (7 grama), aromatični, čvrsti i sjajno crni. Otporna je na hrđu i na temperature do minus 12.

Plodovi su spremni za berbu u kolovozu ili početkom rujna.

Ne podnose transport pa ih je najbolje odmah upotrijebiti ili plasirati isključivo na lokalno tržite.

Odlični su svježi, a mogu se koristiti i prerađeni ili zamrznuti.

Thornless Himalayan

Izvorna sorta Himalayan ima bodlje, ali Thornless Himalayan dolazi bez bodlji. Riječ je o američkoj sorti koja se raste poput puzavca i nužna joj je potpora za rast.

Najbolje će roditi na rastresitim i bogatim tlima koja su uobičajena u vrtovima. Velika prednost Thornless Himalayan sorte je ta što je otporna na bolesti i štetnike - ugibanje grmova i pjegavost lišća, a dobro će podnijeti i temperature do minus 10.

Raste bujnim grmom koji daje srednje velike plodove oko 5 grama. Sjajno su crne boje i okruglog oblika, a najbolji su kada se konzumiraju svježi. Isto tako, mogu se preraditi ili zamrznuti.

Plodovi ove kupine dozrijevaju potkraj srpnja ili početkom kolovoza.

Thornless Evergreen

Thornless Evergreen još je jedna sorta bujnoga rasta. Njezini jaki izdanci dobro se razgranaju i obilno rode. Sorta je polupuzajućega rasta, stoga je u uzgoju obvezno osigurati naslon. Listovi ove sorte podsjećaju na peršin jer je zimzelena. Cvate u drugoj polovici svibnja, a plodovi dozrijevaju u drugoj polovici kolovoza. Berba zahtijeva šest do osam navrata, a plod je srednje veličine i prosječne mase oko 4 g.

Sadnja kupina

Kupina se sadi iz sadnica pa prije kupovine budite sigurni da ste odabrali one kod kojih ne postoji sumnja da su zaražene bolestima i štetnicima. Kada nabavite sadnice, ostavite ih potopljene u vodi nekoliko sati prije nego što ćete ih posaditi.

Vrijeme sadnje

Sadnja kupine obavlja se u kasnim jesenskim mjesecima ili tijekom zime, a može se saditi sve do travnja. Prije sadnje obogatite tlo humusom koji će pridonijeti vlažnosti tla. Nakon sadnje to više neće biti moguće jer bi se moglo oštetiti plitko korijenje kupine.

U jesenskim mjesecima, mjesec dana prije nego što ćete saditi kupinu, tlo preorajte u dubinu od 30 do 40 cm.

Položaj za sadnju kupina

Kupina će najbolje uspjeti na toplim i osunčanim mjestima. Budući da joj za rast treba određena vlažnost zraka i tla, smetaju joj topli ljetni vjetrovi pa birajte mjesta u zavjetrini. Preporučuje se redovi u smjeru sjever-jug.

Tlo

Kupini za rast treba dobro drenirano tlo s pH vrijednošću od 6 - 6,5 te s 2 - 4% humusa. Najbolje će joj odgovarati pjeskovite ilovače. Izbjegavajte sadnju u loše drenirana i teška tla jer korijenu kupine smeta prevelika vlažnost zemlje.

Temperatura

Najbolje će joj odgovarati podneblja s blagim zimama i vlažnim i svježim ljetima.

Iako kupina dobro podnosi zimske uvjete, smetat će joj jako niske temperature od minus 10 do -17°C. U slučaju da je prekrivena snijegom, lako će izdržati i temperature do -25°C.

Proljetne temperature s velikim oscilacijama (od 6 do -7°C u jednom dana) mogu jako naštetiti prinosu kupina.

Razmak za sadnju

Razmak koji je potrebno poštivati između sadnica i redova, ovisit će o vrsti kupine koju sadite i o potpori koju ćete osigurati za rast grmova. Imajte na umu ako sadite kupinu na veliko da će vam trebati najmanje 3 metra kako bi traktor mogao proći između sadnica, a za kombajn koji će obavljati mehaniziranu berbu, trebat će oko 4 m razmaka.

Za uspravne sadnice kupina vrijedi pravilo da im je potrebno od 60 - 120 cm razmaka, dok puzavim sortama treba i više, 1,2 - 2,5 m. Razmak između redova najbolje je prilagoditi svakoj pojedinačnoj sorti i njezinoj potpori pa tako u nekim slučajevima razmak može biti i između 2 - 4 m.

Potpora za rast

Potpora za uzgoj puzavih i poluuspravnih sorti kupina postavlja se prije same sadnje. Za potporu možete koristiti pocinčane žice ili stupove (drveni, betonski, plastični, metalni), a izbojke zavežite plastičnim uzicama. Početni i završni stup potrebno je ukopati na pola metra dubine, dok njihova visina varira, a ovisi prema samoj vrsti stupova.

Špalirski sustav potpore

Kod uzgoja kupina često se koriti špalirski sustav (tri žice). Stupovi se tada postavljaju na 2,2 m od zemlje, a razmak između njih bi trebao biti oko 5 m. Žice postavite na visinu od 70 cm te na 1,4 i 2 m.

Jednostavan sustav potpore

Jednostavan sustav potpore koji se može primjenjivati kod gotovo svih vrsta kupina je jednožični sustav. U tom slučaju razmak između stupova mora biti oko pet metara, a deblja žica se postavlja pri visini od 1,5 metra. Izbojci se mogu položiti na jednu ili s obje strane žice. Ovakav način podupiranja omogućuje da se svi plodovi razviju na jednakoj visini čime se olakšava berba.

Dvožični sustav potpore

Dvožični sustav se razlikuje po tome što je veći razmak između stupova, a žica bi trebala biti nešto deblja. U ovom slučaju visina stupova se postavlja na 2,5 do 3 m. Prva žice ide na visinu od oko 1 m, a druga na 1,5 m. Time se lako odvajaju jednogodišnji od dvogodišnjih izbojaka.

Stupovi koji se postavljaju u obliku križa ili slova V (pri istoj visini se postavljaju dvije razmaknute žice), najbolje će koristiti poluuspravnim sortama. U tom slučaju berba je olakšana jer se izbojci povijaju sa strane, prema dolje.

Višežični sustav potpore

Želite li koristiti višežični sustav potpore, prva žica se razvlači na visinu od 0,5 pa do 1 m, a kod svake druge potrebno je poštivati razmak od 30 cm.

Valoviti dvožični sustav potpore

Kod valovitog dvožičnog sustava potrebno je od donje prema gornjoj žici postaviti dva do tri izbojka, a nakon toga ponoviti obrnutim redom.

Uzgoj kupina

U prvoj godini nakon što ste posadili kupinu, potrebno je tlo obraditi među redovima - tanjuranjem i kultiviranjem. Tako će se kupine osloboditi korova koji im smeta za neometan rast. Ako želite, možete upotrijebiti i herbicide koji će utjecati na njihovo suzbijanje.

Kada ste obavili jesensku gnojidbu, preorite zemlju na dubini od 10-ak cm. U ovom slučaju nije se potrebno rješavati korova. Oranje možete obaviti bez da ga se unaprijed riješite. U ovoj fazi uzgoja kupina korov će koristiti biljkama jer će se njime odmah obaviti i zelena gnojidba.

Potrebno je redovito plitko orati zemlju (freziranje ili prašenje) jer ćete time očuvati vlažnost u tlu. Prvo plitko oranje obavlja se početkom proljeća kada tlo bude dovoljno suho, a preporučena dubina je ona od oko 8 cm. Do završetka sezone (kraj kolovoza) potrebne su još dvije to tri faze freziranja. Ako je godina sušna, plitko oranje mora biti i češće kako bi se očuvala vlažnost tla.

Slaganje kultura

Izbjegavajte uzgajati kupine na mjestima gdje su rasli (imaju slične štetnike i bolesti):

Kupina će dobro roditi na mjestima gdje je rasla:

raž
zob
pšenica
sudanska trava

Navodnjavanje

Da bi kupina uspješno rasla, potrebno joj je umjereno vlažno tlo. Voda je presudna kod razvoja jednogodišnjih izbojaka i samih plodova. Stoga je potrebno redovito navodnjavanje.

Tijekom ljeta, kupini će trebati otprilike 3 cm vode (budući da ima plitak korijen na dubini od 15 cm) što ćete joj morati osigurati svakih tjedan dana. Ako se koristite navodnjavanjem kap po kap, količina vode može biti i manja.

Ako nastupi sušno razdoblje, kupine zalijete u vrijeme sazrijevanja plodova. Jednom grmu potrebno je od 80 do 100 litara vode.

Kako biste osigurali primjerenu vlažnost tla, preporučuje se između redova kupina tlo prekriti biljkama iz porodice leguminoza ili Gramineae.

Gnojidba kupina

Kupine je potrebno gnojiti do dva puta u godini dana i to tijekom ožujka, u rano proljeće i nakon berbe, u jesenskim mjesecima (listopad).

Proljetna gnojidba

U proljeće koristite dušično mineralno gnojivo KAN. Aplicirajte u zemlju 400 do 600 kg KAN-a po jednom hektaru. Ak

Jesenska gnojidba

U jesenskim mjesecima preporučuje se stajsko gnojivo (30-ak tona po jednom hektaru). Ako sadite kupine u plodno tlo, apliciranje stajskog gnojiva tijekom jesenskih mjeseci obavlja se svake druge ili treće godine.

Važno je znati da kada se upotrebljava stajsko gnojivo, treba izbjegavati korištenje dušičnih gnojiva. U tom slučaju preporučuju se kalijeva i fosforna mineralna gnojiva.

Osim stajskog gnojiva, u jesen možete koristiti i NPK gnojivo i to u omjeru 10:12:26 ili u omjeru 15:15:15. Koje ćete omjere koristiti, ovisi o kvaliteti tla u koje sadite kupine.

Razmnožavanje

Razmnožavanje kupina razlikuje se prema tome uzgajate li kupine s bodljama ili bez bodlji. One bez bodlji razmnožavaju se jednogodišnjim izbojima (oživljavanje vrhova ljetorasta) dok se sorte s bodljama razmnožavaju poput maline - izbojcima.

Potkraj kolovoza, izbojci se savijaju, a vrhovi im se zakopaju u zemlju. Nakon dva do tri tjedna, iz izbojka će se razviti žile, a potkraj jeseni oni se vade iz zemlje te se dalje sade.

Održavanje i njega

Nakon što se kupina posadi, potrebno je pravilno održavati i obrađivati tlo među redovima, kao i samu biljku.

Održavanje nasada

Kupinu je potrebno osloboditi korova koji može samo ometati njezin rast. Prve godine nakon sadnje potrebno je obaviti međurednu obradu tla u obliku tanjuranja ili kultiviranja. Također, vlažnost u tlu očuvat će se redovitim plitkim oranjem zemlje, i to tri do četiri puta godišnje.

Kako bi kupina ljepše rasla i kako bi se mogla pravilno održavati, preporuča se izabrati pravilan potporanj, odnosno poduprijeti ih na žicu. Na taj će način izgledati ljepše i urednije, naročito uz obrezivanje jednom godišnje.

Rezidba i oblikovanje

Odmah nakon sadnje, potrebno je obaviti rezidbu kupina. Sadnice visoke oko 2 m, treba skratiti na visinu od 30 do 50 cm. Sve manje sorte moraju se skratiti na 20 cm. Pravovremenom rezidbom ojačaju pupoljci i korijen kupine iz kojih će se pružiti izdanci.

Kako bi kupina kvalitetnije rasla i davala bolje plodove, potrebno je grmove osvijetliti, odnosno prorijediti. Kod bujnijih sorti potrebno je ostaviti 8 do 12, a kod nešto manje bujnih 5 do 6 jačih izdanaka. Svi ostali izdanci moraju se ukloniti.

Ako primijetite da je neki izdanak oštećen ili da ga je zahvatila bolest, odrežite ga od zemlje. Osim toga, obvezno odsijecite sve dvogodišnje grane koje su do sada davale plodove.

Potkraj zime, sve sitne bočne grane na kupinama, a koji se nalaze na jednogodišnjim izdancima, treba skratiti na 30 do 40 cm. Time ćete osigurati bolju rodnost i krupnije plodove sljedeće godine.

Berba kupina

Ovisno o vrsti i vremenu sadnje, kupina se bere od lipnja do kolovoza.

Kupina je osjetljiva i nakon berbe se može brzo pokvariti. Ako ćete je koristiti u svježem obliku, uberite je nekoliko dana prije nego što sasvim dozre jer će tako duže ostati svježa.

Osim toga, svi plodovi s jednog grma ne dozrijevaju u isto vrijeme pa ih redovito berite više puta. Preporučuje se berba svaki ili svaki drugi dan. Ako su temperature zraka visoke, berite ih što češće kako plodovi ne bi propali.

Najveći prinos kupine obavlja se kada se ona bere ujutro, prije visokih temperatura, kada nestane rosa. Također, može se brati i u kasno poslijepodne. Važno je samo da to ne bude tijekom najvećih vrućina. Izbjegavajte berbu tijekom ili nakon kiše jer mokri plodovi kupine brže propadaju.

Skladištenje

Svježe ubrane plodove nikada ne ostavljajte na suncu jer bi tako mogli brzo propasti.

Nakon berbe, kupine slažite u manju ambalažu veličine 125 do 500 grama. Ostat će svježe ako ćete ih čuvati na tamnom i hladnom mjestu maksimalno četiri dana.

One kupine koje ćete brati za daljnju industrijsku preradu, uberite ih mehaničkim postupkom kada ostvare potpunu zrelost, a nakon branja ih zamrznite.

Skladištenje se vrši u hladnjače na temperature od 2 stupnja, a nakon nekoliko dana ohlade se na temperaturi od nula stupnjeva. Nakon što kupine položite u gajbice i palete, potrebno ih je omotati plastikom i ostaviti na temperaturi od minus 1 do 0 i kod relativne vlažnosti zraka oko 90 posto. Također, i protok zraka mora biti slabiji kako bi se stupanj dehidratacije potpuno smanjio.

Bolesti

Iako je kupina u principu sigurna od napada bolesti, kao i sve ostale voćne vrste i nju mogu napasti bolesti. Smatra se da je pod najezdom više od 50 različitih bolesti, a u nastavku donosimo one najčešće.

Provjerite prije sadnje koje bolesti mogu napasti kupinu i kako ih spriječiti ili se boriti protiv njih.

Žuta hrđa izboja i lista kupine

Do spomenute hrđe došlo je kada su se u našim područjima sve više počele uzgajati kupine bez trnja. Uzročnik ove bolesti je gljivica imenom Kuehneola uredinis, a ako dođe do ranih napada biljka može rano izgubiti listove što će utjecati na slabo sazrijevanje izboja i smrzavanja u zimskim mjesecima.

Gljivica obično napada listove i stabljiku, a u rijetkim slučajevima i plodove.

Simptomi se prvo mogu primijetiti na izdancima u obliku tamnijih purpurnih nabreknuća na kori. Tijekom travnja i svibnja, dolazi do pucanja tih nabreknuća. Na listovima tijekom lipnja dolazi do pojave sitnih okruglih žutih nakupina. Kod jakih zaraza, može otpasti i lišće, iako to nije toliko često na našim područjima.

Izbjegavajte sadnju osjetljivih sorta Evergreen i Thornfree, a pravilnom rezidbom i spaljivanjem zaraženih izboja također možete spriječiti daljnje širenje bolesti.

Želite li upotrijebiti fungicide, neka to budu oni na bazi bakra, a prskanje započnite pred sam kraj vegetacije. Općenitu zaštitu biljaka treba provesti u proljeće prvim simptomima.

Ljubičasta i narančasta rđa kupine

Uzrokuju je gljivice Phragmidium bulbosum i Phragmidium violaceum. Najčešće se javljaju na samoniklim kupinama u cijelom umjerenom području uzgoja. Nešto je češća ljubičasta hrđa, a obje napadaju listove biljke.

Bolest se manifestira tako da se na gornjoj strani lista pojave žutocrvene mrlje, a nakon deset dana pojave se ecidiji dugački 1 mm. Ovisno o gljivici moja im se razlikuje od crvene i purpurne sa žutim središtem pa sve do žute i narančaste. Potom se na istom mjestu javljaju tamne nakupine. Ovisno o jačini zaraze, listovi se mogu saviti i otpasti. Pred sam kraj vegetativnog razdoblja, spomenute nakupine poprime smeđu boju.

Osim listova, mogu se zaraziti i izboji temeljem kojih nastaju i rak rane.

Paraziti se formiraju u jesenskim mjesecima na listovima, a do infekcije dolazi u lipnju. Mogu se raznositi na nešto većim udaljenostima, a djeluju pri temperaturama od 18 do 29 stupnjeva.

Najbolji lijek kod najezde ovih gljivica su primjereni fungicidi.

Kestenjasta pjegavost izdanka kupine

Ova gljivica latinskog naziva Didymella applanata napada listove i izdanke biljke, a najveća oštećenja radi upravo na kupini, ali i na malini. Veće štete na našim područjima zabilježene su kod sadnje većih nasada.

Simptomi na biljkama javljaju se potkraj lipnja te početkom srpnja i to na listovima kod jednogodišnjih izdanaka. Bolest započinje od rubnih dijelova listova i širi se do glave žile, a lezije postaju smeđe sa žutim rubovima te trokutastog oblika. Najčešće se napad događa na starijim biljkama, onima koje rastu u sjeni ili su bliže tlu i rosi. Kako se paraziti šire, tako se i listovi sve više suše, a kada zaraza dođe do peteljke, širi se i u izboje gdje se pojavljuju tamno zelene pjege koje s vremenom postaju purpurne. U završnoj fazi bolesti poprimaju kestenjastosmeđu boju.

U slučajevima kada pjege prstenasto zahvati izboje, on se može osušiti. U jesenskim mjesecima mladice odrvenjuju, a tijekom zime, kora dobiva srebrnu boju i crne kuglice. Kora tada počinje pucati i ljuštiti se. Pupovi mogu preživjeti na zaraženim izbojima, ali u proljeće kada potjeraju ostat će slabi i kržljavi.

Ako želite spriječiti spomenutu bolest, sadite sorte koje su manje osjetljive. Izbjegavajte sanju kupina na vlažna područja gdje se voda dugo zadržava. Kada obavite berbu plodova, odrežite sve sumnjive dijelove i spalite ih. Tijekom zime prskajte fungicidima na bazi bakra, a nakon toga, kada izbojci budu dugački 20-ak cm, obavite zaštitu. U Hrvatskoj ne postoji konkretan fungicid koji bi riješio ovu bolest.

Purpurna pjegavost izboja kupine

Uzročnik ove bolesti je gljivica Septocyta ruborum koja napada izboje i pojavljuje se i u našim područjima. Bolest se pojavljuje na gornjim i bočnim izbojima gdje postaju vidljive tamno zelene pjege dugačke 2 cm. Nakon nekog vremena pjege promjene boju u crvenu i smeđu te postaju izdužene i neravne. Pjege se mogu i spojiti i tako zauzeti i veće površine.

Spomenuti parazit može lako preživjeti u izbojima. U proljeće se formiraju piknidi koji postižu zrelost u travnju, a iz kojih se polako oslobađaju piknospore sve do kolovoza. One mogu učiniti štete samo na izbojima izniklim te godine, a budući da inkubacija bolesti traje dugo, simptomi se javljaju tek u ljetnim mjesecima.

Ako ste u nasadu kupine primijetili znakove zaraze, odrežite i spalite zahvaćene izboje, a pred sam kraj vegetativnom razvoja, obavite prskanje fungicidima na bazi bakra. Tijekom vegetativnog razdoblja djeluju fungicidi na bazi karbendazima.

Siva plijesan kupine

Siva plijesan kupine nastaje zbog gljivice Botrytis cinerea, a napada plodove. Češće se javlja u kišnim dijelovima godine kada može uzrokovati velike gubitke plodova. Naime, javlja se pred samu berbu kada je zaštita već nemoguća.

Iako se simptomi najčešće javljaju netom prije dozrijevanja plodova, infekcija se dogodila vjerojatno tijekom cvatnje. Plodovi koje ošteti ova gljivica postaju vodeni i mekani te trunu. Tijekom vlažnog vremena na plodovima se može vidjeti siva paučinasta prevlaka.

Osjetljivost na pojavu ove bolesti ovisi o sorti koju sadite. Zaštita se preporučuje prije same cvatnje, a sljedeće prskanje kada cvatnja završi. Pomoći se fungicidi koji se koriste i za jagodu.

Antraknoza kupine

Ovu bolest uzrokuje gljivica pod nazivom Elsinoë veneta, a napada sve dijelove biljke koji rastu izvan zemlje - peteljku, listove, cvijet, izboje.

Simptomi bolesti javljaju se na listovima u blizini glavnih žila i to kao crvenoljubičaste pjege sa sivim središtem, dugačke 2 mm i nepravilnih rubova. Zaraženo tkivo ispada, listovi postaju šuplji, a plodovi se deformiraju.

Najčešće se bolest pojavljuje na izbojima i to tijekom proljetnih mjeseci. Javlja se u obliku purpurnocrvenih pjega sa sivim središtem dugačkih 2 do 3 mm. Pjege postaju s vremenom veće, a ako zahvate veći dio izboja, oni se suše i puca im kora. U slučaju slabije zaraze, izboji će preživjeti vegetaciju, no ako i prežive, kod sljedeće će dati manji urod.

Zaštitite biljku tako da kod rezidbe odstranite sve zaražene dijelove biljke. Budite oprezni ako u blizini raste divlja kupina jer ona može prenijeti zarazu. Zimsko prskanje je obvezno i to na bazi bakra. Kada se pojave prvi simptomi zaraze, prskajte fungicidima na bazi tolilfluanida i karbendazima.

Štetnici

Najčešći štetnici koji mogu zahvatiti nasade kupina su:

Kupinina grinja

Kupinina grinja štetnika je koji jednako često napada nasade malina i kupina, a obično napada njihove plodove. Imaju po dva para nogu, jako su sitne, a boja im je prozirno bijela.

Mogu prezimiti ispod ljuskice pupova ili na zaostalim plodovima koji se ne pokupe tijekom berbe. U rano proljeće dolaze na listove pa u vrijeme cvatnje u cvijet pa u plod. Češće se javlja na sortama kupine koje kasnije rode.

Uzrokuje neravnomjerno sazrijevanje plodova koji uz to postaju tvrdi, neukusni i nejednolične boje.

Štete ćete smanjiti pravilnom rezidbom i pripravcima na bazi endosulfana, amitraza ili sumpurnih sredstava kojima ćete aplicirati biljku u proljetnim mjesecima.

Malinov krasnik

Spomenuti štetnik nastanjuje se na ružama i na kupinama, a napada izboje i listove. Boja mu je ljubičasta, a može narasti od 8 do 11 mm. Ličinke su im plavobijele boje i rastu do 30 mm.

Ličinka može prezimiti u korijenu ili korijenovom vratu, a nakon toga kreće prema izboji gdje se kukulji. Njezin razvoj traje dva tjedna. Odrasli oblici ovog štetnika pojavljuju se u svibnju kada se počinju hraniti listovima. Nakon toga, ženke odlažu jajašca na izboje biljke iz kojih se razvija ličinka.

Do šteta dolazi u proljetnim mjesecima, nakon što je ličinka prezimila u izboju jer ona u njima buši hodnike prema dolje. Kod zaraženih izboja nije moguća vegetacija i oni se lome. Kod jačih napada uništeno može biti i 90 posto izboja.

Malinov krasnik se suzbija orezivanjem i spaljivanjem izboja koji su zaraženi pod uvjetom da se odrežu dijelovi na kojima se nalaze štetnici.

Tijekom zime okopajte vrt u kojem se javila zaraza i spalite izboje po potrebi. Uništite sve divlje kupine i divlje ruže.

Prije odlaganja jajašca, biljke tretirajte insekticidima na bazi fenitrotiona, piretroidima, endosulfana i fentiona.

Rogati cvrčak

Rogati cvrčak je još jedan štetnik koji može naštetiti malini i kupini, a napada njezine listove i izboje. Tijelo mu je zelenožute boje, dugačko i usko, a velik je 3,5 mm.

Može prezimiti ispod kore, a u proljeće ličinke izlaze iz jajašca i dolaze do listova s kojih sišu sokove. razvijaju se mjesec dana, a u svibnju i lipnju razvijaju se prvi odrasli kukci. Mogu živjeti do dva mjeseca, a jajašca odlažu na listove iz kojih se dalje razvijaju štetnici.

Na zahvaćenim listovima prvo se pojavljuju bijele točkice koje se se spajaju i zahvate cijeli list. Na kraju on potpuno pobijeli i počinje se kovrčati. Do štete dolazi odlaganjem jajašca u izboje koji počinju kržljati.

Velike štete zabilježene su u zatvorenim prostorima, a glavna borba protiv ovog štetnika je rezidba zaraženih dijelova biljke. Također, pomoći će i zimsko prskanje jajašca uljanim organofosfornim insekticidima.

Malinina mušica

Malinina mušica je štetnik koji napada izboje, a jednako često javlja se i na malini i na kupini. Ovi kukci mogu narasti do 2,5 mm i smeđecrvene su boje. Mužjaci su nešto manji od ženki. Jajašca su im bijele boje, ličinke crvene, a kukuljica crvenkasta.

Ličinka prezimljuje u tlu, a tijekom travnja pojavljuju se odrasli kukci koji odlažu jaja u pukotine na izbojima. Jajašca se razvijaju od 5 do 8 dana, a iz njih izlaze ličinke koje se hrane izbojima. Na mjestima napada, pojavljuju se ljubičaste zone. Na kraju razvoja, zdrave ličinke se zakopaju u zemlju gdje se kukulje. Njihov razvoj može trajati od 40 do 60 dana, a imaju do tri generacije u godini dana.

Izboji napadnuti ovim mušicama se ubrzo suše, a štetnik može ući i pod koru čim se šteta prisustvom drugih gljivica još više pojačava.

S obzirom na to da ova mušica može prezimiti u tlu, preporučuje se redovito prekopavanje tla oko kupina kako bi se smanjio njihov broj. Prije nego mušice izađu, početkom travnja, potrebno je obaviti tretiranje tla insekticidima. Prvi puta biljka se tretira kada izboji narastu oko 40 cm, a tretiranje se ponavlja nakon dva tjedna.

Malinin pupar

Malinin pupar napada i kupinu, osim maline, a uništit će njihove pupove, cvijet i plodove. Kukci mogu narasti do 4 mm, a tijelo im je svijetlosmeđe boje i obloženo sivim dlačicama. Jajašca ovog štetnika su dugačka oko 1 mm, bijele ili žute boje. Ličinka je smeđa i po tijelu ima žute dlačice, a kukuljica je bijele boje i duga do 4 mm.

Ovaj štetnik ima jednu generaciju godišnje, a u odraslom obliku može prezimiti u tlu. Aktivni postaju u travnju i svibnju kada im hrana postaju pupovi i cvjetovi. Ženke u njih odlažu jajašca iz kojih se za 10-ak dana razvija ličinka.

Odrasli kukci nagrizanjem uništavaju cvjetove i pupove, a odlaganjem jajašca u pupove, oni se suše. Plodove može oštetiti i ličinka koja se njima hrani.

Ovog štetnika uništit ćete okopavanjem tla, s obzirom na to da štetnik može prezimiti u tlu. Pomoći će se i insekticidi na bazi endosulfana i fosalona koji se koriste prije nego što štetnik počinje raditi štete, dakle prije cvatnje.

Upotreba kupine

Ovo bobičasto voće, koje možemo pronaći u obiteljskim vrtovima, ima vrlo široku upotrebu i pozitivne učinke u području zdravlja i medicine. Kupine su bogate vitaminima, mineralima, vlaknima i antioksidansima te su vrlo učinkovite u prevenciji brojnih bolesti. Uz to, jednostavne su za konzumaciju i mogu se pripremati na različite kreativne načine.

Pripravci

Kulinarstvo

Svježi plodovi kupina mogu se konzumirati samostalno kao međuobrok ili u kombinaciji s drugim bobičastim voćem, orašastim plodovima i suhim voćem. Često se dodaju u žitarice za doručak, smoothieje, voćne salate, sladoled i brojne sirove slastice (raw torte i kolače).

Višak kupina se nakon berbe obično prerađuje u marmeladu ili džem, a mogu se i zamrznuti te im time produžiti vijek trajanja.

Od kupina se izrađuje i popularno kupinovo vino koje se koristi kao podrška uravnoteženoj prehrani kod liječenja anemije. Osim toga od njih se proizvode i likeri te razni drugi alkoholni napitci.

Često se konzumiraju i sa slanim jelima. Dodajte ih u salatu od rikole, na povrtnu pizzu s ricottom i origanom, a ako ste nešto hrabriji, dodajte ih i u sendvič sa šunkom, pancetom ili sirom.

Kao i brusnice, mogu se koristiti pri pripremi umaka koji odlično odgovora jelima od piletine, govedine i lososa.

Medicina

Najprije je potrebnu istaknuti da su kupine ključan izvor vitamina C, stoga su iznimno bitne u održavanju imuniteta čovjeka. Poznato je da je vitamin C ključan za imunitet, ali i za kardiovaskularni sustav jer snižava krvni tlak. Od vitamina se izdvaja i vitamin B9, poznatiji kao folna kiselina. Zajedno s vitaminom B12, vitamin B9 djeluje na području stvaranja novih krvnih stanica.

Kupine se ističu i po količini vlakana jer ih imaju više nego većina drugoga voća. Zbog toga su dobre za probavu i održavanja težine, ali i za snižavanje i održavanje kolesterola.

Kupine su se u tradicionalnoj medicini često koristile za ublažavanje manjih ozljeda jer u dodiru s ranom pomažu da se tkivo prije stisne.

U odnosu na minerale, kupine sadrže mangan kao mineral koji je potreban za čvrstoću i zdravlje kostiju.

Zahvaljujući visokom udjelu prehrambenih vlakana, kupine utječu na prevenciju bolesti probavnoga sustava, a dobar su saveznik i u borbi sa suvišnim kilogramima.

Zbog vrlo dobrog nutritivnog sastava, kupinama se pripisuje antibakterijsko i protuupalno djelovanje na funkcije krvnih žila.

Redovita konzumacija ovoga bobičastog voća pridonosi i poboljšanju kognitivnih sposobnosti. Polifenolni spojevi iz kupine usporavaju slabljenje motoričkih i kognitivnih sposobnosti, a istodobno poboljšavaju pamćenje i živčane funkcije.

Naposljetku, kupine su zdrave i za naše oči jer sadrže lutein koji smanjuje rizik od degeneracije oka i sprječava razvoj očne mrene. Djeluje kao filter sunčanoga svjetla pri čemu štiti od opasnih UV zraka.

Zanimljivosti

Kupina uzgajala se od davnina u sjevernim područjima. Danas na svijetu postoji zabilježeno preko 2000 sorti kupina, a najviše su prepoznate u Meksiku gdje se i najviše uzgajaju. Zanimljivo je da mogu uspjeti svuda osim na surovim i hladnim tlima Antarktike. Njezino podrijetlo teško je ustanoviti, no smatra se da dolaze iz sjeverne Europe, Amerike i Azije.

Prepoznata je još prije više od dvije tisuće godina kada su je brojni narodi koristili u svrhu prirodnog liječenja. U njezinim trpkim i pomalo kiselkastim plodovima uživali su stari Grci i Rimljani koji su osim plodova, koristili i listove i koru u svrhu prirodnog liječenja (od upala do rana prouzrokovanih ugrizom životinja). U Europi je njezina popularnog porasla tijekom 18. stoljeća kada su je prozvali i "giht bobicom".

U prošlosti se vjerovalo da trnje koje se nalazi na kupinama čuva europska sela od uljeza i najezde životinja, dok su sjevernoamerički Indijanci koristili grane kupina kako bi izradili užad, a plodove za proizvodnju plave boje.

Foto: makamuki0/Pixabay