• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • Skip to footer

Vrtlarica.hr

sadnja i uzgoj biljaka

  • Cvijeće
  • Samoniklo bilje
  • Grmlje
  • Drveće
  • Industrijske biljke
  • Sukulenti
  • Uređenje vrta
  • Voće
  • Povrće
  • Žitarice
  • Maslinarstvo
  • Vinogradarstvo
  • Gljive
  • Začini
  • Čajevi
  • Zimnica
jablan

Jablan

Autor: Anita

  • 1 Sadnja i razmnožavanje jablana
  • 2 Uzgoj i održavanje jablana
  • 3 Bolesti i štetnici
  • 4 Povijest jablana
  • 5 Bjelogorično drveće

Jablan (lat. Populus nigra var. italica) je drvo iz porodice vrbovki (Salicaceae), kojoj također pripadaju vrba i topola. Samoniklo raste na području srednje Azije i Irana, a u Europi se uzgaja već dugi niz godina.

Ženska stabla jablana su jako rijetka i zapravo je riječ o bijelom jablanu (Populus thevestina), dok muška često možemo vidjeti u perivojima i drvoredima te uz ceste i kanale. Muška stabla jablana su kultivari i imaju uske valjkaste ili piramidalne krošnje. Mogu biti visoka do 30 m i nemaju izraženo deblo. Jablan ima uzdužno ispucalu koru, a njegove grane su tanke i obično su priljubljene uz stablo te se vrhovima savijaju prema njemu.

Drvo jablana je kultivar crne topole pa je po svojstvima, građi i upotrebi nalik tom drvu, ali je u odnosu na druge vrste iz roda topola dosta osjetljivije na niske temperature. Upotrebljava se za izradu namještaja, a budući da se ubraja u brzorastuća stabla, ljudi se često odluče posaditi jablan kada u što kraćem vremenu žele dobiti živu ogradu koja će njihov posjed zaklanjati od znatiželjnih pogleda ili od snažnih udara vjetra.

Uvjeti sadnje: pozicije s puno sunčeve svjetlosti
Tlo: dobro drenirana ilovasta i pjeskovita tla
Krošnja: uska, valjkasta ili piramidalna
Visina stabla: do 30 metara
Korijen: plitak, ali se dosta razvije u širinu
Razmnožavanje: sjemenom i reznicama

Sadnja i razmnožavanje jablana

Što se tiče sadnje ovog drveća, najbolje će rasti na pozicijama s puno sunčeve svjetlosti. Za uzgoj su pogodna ilovasta i pjeskovita, dobro drenirana tla. Iako jablan ima plitko korijenje, ono se dosta razvija u širinu pa treba izbjegavati sadnju u blizini ulica, trotoara, septičkih jama, odvodnih cijevi te stambenih ili bilo kakvih drugih objekata.

Jablan može rasti i na kiselom ili alkalnom tlu pH-vrijednosti 4,5 do 8,5, a ako planirate formirati živu ogradu od jablana, sadnice se sade na razmak od oko 2,5 m između svake. Korijenje sadnica sve do trenutka sadnje treba održavati vlažnim. Rupe u koje će se postavljati sadnice jablana trebaju biti velike toliko da korijenje ima dovoljno prostora.

Postavljaju se na istu dubinu na kojoj su prethodno rasle u rasadnicima u kojima ste ih nabavili. Rupa se zatim ispuni zemljom toliko da sadnice više ne treba pridržavati rukom, potom se dodaje voda pa ostatak zemlje, sve dok rupa nije potpuno ispunjena. Na kraju još jednom treba dobro zaliti vodom.

Kao što je spomenuto na početku, jablan pripada porodici vrba koje su poznate po tome da se lako mogu razmnožavati reznicama. Reznice dužine oko 50 cm uzimaju se s matičnih biljaka dok su one u stanju mirovanja. Rez kod uzimanja reznica mora biti čist i ravan, zato je potrebno imati oštre škare ili nož. Sade se odmah po uzimanju, tako da se postave u zemlju do pola. Iznad zemlje se trebaju nalaziti barem dva pupoljka.

Uzgoj i održavanje jablana

I muška i ženska stabla jablana imaju određene nedostatke kada je u pitanju uzgoj, a zajedničko im je to što su podložni obolijevanju i napadima štetnika pa imaju relativno kratak životni vijek u odnosu na drugo drveće - 15 godina. Ženska stabla jablana, kao i stabla topole, ispuštaju veliku količinu snježnobijelih niti, dok je kod muških stabala problem to što obilno proizvode pelud.

Stabla jablana obično nije potrebno orezivati jer ona uglavnom formiraju prihvatljiv oblik, ali to ne znači da nije potrebno poduzimati određene radnje kada je u pitanju održavanje jablana. Treba redovito čistiti otpalo lišće, a ženska stabla otpuštaju i bijele niti koje mogu stvarati nered. Jablan ima lomljive grane pa će biti potrebno skupljati i otpale grančice, a ako radite nešto oko ovog drveta, trebate to obavljati oprezno jer ima tanku koru koju je lako oštetiti.

Iako jako rijetko, neki se odluče uzgajati jablan kao živu ogradu. Budući da on ima kratak životni vijek, pored njega se obično zasadi i neko drugo drveće koje mu ne predstavlja konkurenciju. Kako bi se spriječilo pretjerano širenje korijena jablana, rupe se prije sadnje izoliraju poliuretanskom zaštitnom pregradom debelom oko 40 milimetara. Kada stabla jablana krenu propadati i dođe vrijeme za njihovo uklanjanje, nije dovoljno samo ih porezati, nego treba izvaditi i korijen te pripaziti da nema nikakvih ostataka u tlu.

Bolesti i štetnici

Osjetljivost na bolesti i štetnike jedan je od glavnih nedostataka jablana. S vremenom oboli od gljivičnih bolesti koje uzrokuju diskoloraciju te sušenje debla i grana. Prije nego dođe do odumiranja, mogu se pojaviti i štetnici koji dovode do toga da stabla izgledaju deformirano i neprivlačno pa je najbolje potpuno ih ukloniti čim se pojave prvi simptomi zaraze.

Najčešća bolest je rak stabljika i nju je nemoguće spriječiti. Eventualno se može usporiti tako da se odmah pri pojavi prvih simptoma odrežu i spale zaražene grane.

Povijest jablana

Jablan je kultiviran u 17. stoljeću u Lombardiji, regiji na sjeveru Italije. Uzgoj se iz Italije prvo proširio u Francusku, zatim u Englesku, a nakon toga i na područje Sjeverne Amerike. Budući da je porijeklom s područja Mediterana, jablanu ne smetaju duga i sušna ljeta, ali isto tako može rasti u vlažnijim uvjetima. Šezdesetih godina prošlog stoljeća često se sadio na golf igralištima.

Bjelogorično drveće

Jablan je jedna od brojnih vrsta bjelogoričnog drveća. Ono što je svim vrstama zajedničko je to što im lišće, koje se pojavljuje u proljetnim mjesecima, tijekom jeseni mijenja boju iz zelenih nijansi u tople crvene, žute, narančaste ili smeđe tonove. S obzirom na to da lišće prije zime otpada sa stabala, ovu vrstu drveća još nazivamo i listopadnim drvećem.

Bjelogorično ili listopadno drveće razlikuje se po visini koju može doseći, kori drveta, obliku krošnje, obliku listova, tipu korijena, izgledu plodova i cvjetova itd. Većina ovog drveća u proljeće cvjeta mirisnim cvjetovima koji privlače kukce i na taj se način oprašuju. Iz oprašenih cvjetova razvijaju se plodovi koji su kod nekih vrsta bjelogoričnog drveća jestivi, a kod nekih nisu. Osim jablana, vrste koje su najzastupljenije na našim prostorima su hrast lužnjak i kitnjak, topola, divlji kesten, grab, jasen, lipa, bazga, bagrem, divlja trešnja, platana, lijeska, pitomi kesten, javor, joha, breza, brijest, vrba te stabla raznih voćaka.

Foto: Bluesnap/Pixabay

Provjera činjenica

  • Velika ilustrirana enciklopedija Vrt; The Royal Horticultural Society: Encyclopedia of Gardening; 2005.
  • Enciklopedijski priručnik Vrt; Handbuch Garten BLV Verlagsgesellschaft; 2003.
  • Zdravi vrt; Encyclopedia of Organic Gardening; 2010.
  • Mali staklenici i plastenici; Eva Schumann, Gerhard Milicka: Das Kleingewächshaus, Technik und Nutzung; 2010.
  • Mira Vučetić: Velika knjiga kuharstva; 2013.

Savjeti za vrtlarenje

sadnice biljaka

Kako uzgojiti sadnice za vrt

Uzgojem vlastitih sadnica, možemo uživati u brojnim beneficijama. U kratkom roku možemo imati svoje povrće i bilje. … [više] about Kako uzgojiti sadnice za vrt

uzgoj-gljiva

Uzgoj gljiva na talogu od kave

Gljive su u mnogim domovima rado pripremane namirnice, pogotovo ako su ubrane samostalno, jer tada čine poseban užitak. … [više] about Uzgoj gljiva na talogu od kave

krumpirova zlatica

Najčešće vrtne štetočine

Isplanirali ste vrt, posijali i posadili povrće, cvijeće i začinsko bilje, brižljivo ga održavate, redovito plijevite i … [više] about Najčešće vrtne štetočine

uređenje vrta

Uređenje vrta: Vrijeme je da vaš vrt zablista

Mnoge proljeće odmah asocira na sunčano i lijepo vrijeme, 1. Maj, Uskrs, ali i pomalo uobičajeno, veliko proljetno … [više] about Uređenje vrta: Vrijeme je da vaš vrt zablista

tulipani

Kako se sade lukovice

Lukovičaste biljke obilježavaju sezonske promjene svojim prekrasnim cvjetovima, od zlatnih sunovrata koji najavljuju … [više] about Kako se sade lukovice

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Primarni stupac

Novije

cedar

Cedar

bugenvilija

Bugenvilija

salata

Salata

vinova loza (grožđe)

Vinova loza

badem

Badem

aloe vera

Aloe vera (Aloja)

kamilica

Kamilica

lješnjak

Lješnjak

Footer

Informacije

  • O nama
  • Kontakt
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Gastro Media

  • Gastronomija.hr
  • Moja Zimnica
  • Vege.hr
  • Vrtlarica.hr

Vrtlarica.hr

Vrtlarica je najveća enciklopedija biljaka, nastala iz ljubavi prema zelenilu. Na Vrtlarici radi tim vrtlara s godinama iskustva u sadnji, uzgoju i održavanju biljaka. [više]

EN | HR | SI | SR

Copyright © 2018.–2022. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.