Fotinija

Fotinija (lat. Photinia) zimzelena je biljka koja spada u porodicu ruža (lat. Rosaceae), a k nama je došla iz Nizozemske i Italije. Koristi se kao živa ograda zbog nekoliko razloga. Prvi je razlog taj što je fotinija vrlo jednostavna za uzgoj, lako se orezuje, oblikuje i jako brzo raste te tako u samo godinu dana iz sadnice može narasti biljka viša od jednog metra. Drugi je razlog činjenica da je fotinija zimzelena biljka, stoga zimi neće izgubiti svoje listove nego će i dalje imati funkciju živice.

Najviše se ipak ističe po svom crvenom lišću na izdancima koji postaju sve zeleniji kako stare. Upravo zbog njih stekla je veliku popularnost te ju sve više ljudi kupuje i koristi kao živu ogradu. Fotinija se također može uzgajati i u tegli.

Iako postoji preko 50 vrsta fotinije, ljudi se najčešće odluče za vrstu Photinia x fraseri “Red Robin” koja je najtraženija upravo zbog svoje boje te izvanredne prilagodbe na naše klimatske uvjete (izuzetno dobro podnosi hladnoću i mraz).

Photinia “Red Robin” je hibrid vrsti Photinia serrulata koja potiče s Novog Zelanda i Photinia glabra. U Europu je stigla prije nekih 40-tak godina te stekla popularnost zbog svoje otpornosti i dekorativne funkcije. Listovi su joj kožasti i ovalnog oblika, s nazubljenim rubovima. Zeleni su od kasnog proljeća do kraja ljeta, a u jesen poprimaju crveno-ljubičastu boju. Grm je ovalnog oblika pun gustih grana, a može se oblikovati i u oblik stabla.

U svibnju cvjeta malim, bijelim cvjetovima blagog mirisa u nijansama roze boje. Plod fotinije je bobičast, crvene do crne boje. Također se pojavljuje u proljeće, a zadržava se na biljci do zime. U Hrvatskoj je fotinija poznata i pod imenom glogić, a često ju nazivaju i vatrena ljepotica, upravo zbog njezinih listova.

Sadnja biljke: s razmakom od otprilike pola do 1 m, od jeseni do proljeća
Vrijeme cvatnje: u proljeće (svibanj i lipanj)
Idealno tlo: umjereno vlažno humusno i ocjedito tlo
Položaj: dovoljno sunca, ali uspijeva i u polusjeni
Primjena: živa ograda, živica
Visina biljke: najčešće od 1,5 do 5 m
Širina biljke: oko 1,5 do 2,5 m
Održavanje biljke: redovito zalijevanje (otprilike jednom tjedno), orezivanje po potrebi

Sadnja fotinije

Od jeseni do proljeća potrebno je pripremiti tlo za sadnju fotinije tako da se iskopaju rupe te da se zemlja pomiješa s kompostom. Fotiniju je najpogodnije saditi u kasnu jesen, otprilike u studenom, ali sadnja e može obaviti i tijekom proljeća. Imajte na umu da će kod sadnje fotinije u proljeće biti potrebno redovitije zalijevanje nego kada bi ju sadili zimi ili u jesen.

Sadnja fotinije obavlja se tako da donje grane budu 2 cm ispod zemlje. Reznice se sade u vlažan supstrat, a kada dosegnu veličinu između 10 i 15 cm spremne su za presađivanje na željenu lokaciju. Sadnice je potrebno prije sadnje dobro zaliti.

Prilikom sadnje između biljaka ostavite razmak od pola do 1 m kako bi svaka biljka imala dovoljno svog prostora. Pripazite da sadnica stoji uspravno. Do pola zatrpajte rupu, pritisnite zemlju te potom prekrite rupu do kraja i ponovno izgazite. Ako je potrebno, zalijte sadnicu.

Bilo bi dobro zalijevati fotiniju barem prve 3 godine dok je još mlada i osjetljiva. Možete prekriti zemlju malčem kako bi se vlaga što bolje zadržavala. Preporučuje se pokraj sadnica postaviti kap po kap crijevo za zalijevanje jer će to pospješiti rast fotinije.

Fotinija će najbolje uspijevati na umjereno vlažnom humusnom tlu koje je dovoljno izloženo suncu i dobro drenirano kako se biljka ne bi natapala u vodi. Ocjedito tlo je ključno ako želite spriječiti truljenje korijena vaše biljke.

Iako fotinija može uspjeti i na glinenom, alkalnom ili kiselom tlu, tamo će joj biti potrebno više brige, češće zalijevanje i dohrana. Od proljeća je možete prihranjivati jednom mjesečno, a ako ju redovito zalijevate narast će i do jedan metar godišnje.

Fotinija se može razmnožavati reznicama jer ima dobru sposobnost ožiljavanja, no uspješnije rezultate razmnožavanja dobit ćete korištenjem fitohormona u proljeće.

Uzgoj fotinije

S obzirom na to da je fotinija zimzelena biljka, ona neće odbaciti sve svoje lišće zimi, ali jedan dio starog lišća ipak može otpasti ako živite u hladnijim predjelima. Fotinija dobro podnosi temperature i do ispod -15 stupnjeva Celzijusa. Međutim, ako niske temperature potraju dulje od tjedan dana, može se dogoditi da mladi listovi smrznu.

Međutim, to ne predstavlja nikakav problem, dovoljno je samo orezati vrhove i novo će lišće opet izrasti u svojoj karakterističnoj crvenoj boji (posebice u jesen). Nakon toga je više ne treba šišati. Orezuje se po potrebi i želji te sve ovisi o vašem ukusu.

Proljetna gnojidba i okopavanje nisu uvjet, ali kao i svim drugim biljkama ni fotiniji to neće biti naodmet.
Kako bi fotinija dobila što ljepšu crvenu boju, potrebno ju je redovito zalijevati ljeti. No, ne morate pretjerivati jer fotinija izvrsno podnosi sušu. Ovisno o položaju i količini sunca kojoj je izložena, zahtijevat će određenu količinu vode.

Dobro bi bilo zaliti fotiniju jednom tjedno uz bazu korijena. Fotinija voli sunce i potrebno joj je dosta svjetlosti za uspješan rast, ali uspijeva i u polusjeni. Štoviše, ako živite u području gdje su ljeta suha i sparna, za fotiniju će biti pogodnija sjena, nego direktna izloženost suncu.

Iako se najčešće orezuje u proljeće, može se orezivati i ljeti jer se tada brzo i lako dobiva željeni oblik. Orezivanje se preporučuje dva puta na godinu (proljeće i jesen). Orezivanjem fotinije pospješuje se rast guste krošnje pune mladih i crvenih listova. Ipak, imajte na umu da preguste grane nisu dobar znak te da bi u tom slučaju fotiniju bilo dobro malo prorijediti orezivanjem. Na taj način smanjujete rizik od nastanka bolesti na biljci.

Fotinija se jednostavno oblikuje i na štapu, to jest u obliku stabla. Glavnu granu potrebno je pustiti da raste i postepeno oblikovati stablasti oblik fotinije. Fotinija se može posaditi i u tegli ako joj se omoguće dobra zemlja i dovoljna količina vode.

Bolesti i štetnici

Iako je fotinija izuzetno otporna na vanjske uvjete, ponekad može biti žrtva bolesti. Najčešća dolazi do pojave nekih vrsta gljivične bolesti. Ako fotinija pati od gljivične bolesti, simptome ćete prepoznati po pjegama koje su najčešće u rasponu od crveno-ljubičaste do smeđe boje. U tom slučaju nemojte dodatno zalijevati listove biljke u namjeri da ih oživite jer se tako bolest može samo još više proširiti i pogoršati. Umjesto dodatnog vlaženja listova potrebno je odrezati zaražene listove kako se gljivična bolest ne bi dalje proširila na ostatak biljke.

Upotreba fotinije

Fotinija se najčešće koristi za izradu živice ili žive ograde, to jest kao ukrasni grm. Zbog jarke crvene boje mladih listova, fotinija se ističe naspram drugih vrsta biljaka koje se koriste kao živa ograda. S obzirom na to da je riječ o zimzelenoj biljci, zaklanjat će vaše dvorište od znatiželjnih pogleda tijekom cijele godine.

Povijest

Fotinija je u Europu došla iz Azije i Sjeverne Amerike gdje je vrlo često korištena kao živica. Photinia x fraseri dobila je ime po tome što su prve sadnice otkrivene u uzgajalištima Fraser u Birminghamu, Alabama, 1943. godine.

Hibrid Red Robin uzgajan je na Novom Zelandu te je postao najpopularnija vrsta u svijetu zahvaljujući svojim zadivljujućim listovima.

Latinski naziv Photinia potječe od grčke riječi "photeinos" koja se odnosi na fotinijino sjajno lišće.

Autor: A.B.M., Foto: jackmac34/Pixabay