Fikus

Fikus se uzgaja već dugi niz godina i ubraja se među najpoznatije sobno bilje. Nakon Drugog svjetskog rata je iz godine u godinu postajao sve traženija sobna biljka. Porijeklom je iz tropskih krajeva i srodnik je običnoj smokvi (Ficus carica).

Postoji nekoliko vrsta fikusa koje dolaze u obzir za uzgoj u zatvorenom prostoru. Neke najpoznatije ćemo spomenuti u nastavku, a svaka od njih više-manje zahtijeva istu njegu.

Fikus gumijevac (Ficus elastica)

Fikus gumijevac je stablo iz porodice dudova (Moraceae). Porijeklom iz istočne Indije pa ga još nazivaju i indijskim fikusom. U svom prirodnom staništu može narasti od 30 do čak 60 metara, stvarajući pritom deblo široko 2 metra. Riječ je o vrlo otpornoj biljci koja ima velike naizmjenične, sjajne, kožaste i tamnozelene listove. Listovi mogu biti dugi do 35 cm, a široki oko 15 cm. Imaju ušiljen vrh, cjelovite rubove i izražene središnje žile koje nastanu kao crveni vrh stabljike koji se polako odmotava.

Fikus elastica stvara puno zračnog korijenja koje služi kao dodatna potpora stablu. U istočnoj Indiji njegovo snažno korijenje usmjeravaju preko rijeke i tako prave izdržljive mostove. Fikus elastica se vremenom stvara sve više korijenja pa takvi mostovi postaju još izdržljiviji.

Postoji nekoliko kultivara ovog fikusa, a najpoznatiji su:

• Black prince - kultivar s gotovo crnim listovima
• Decora - kultivar s tamnim listovima koji mogu biti dugi do 30 cm
• Doescheri - kultivar s listovima izduženog do jajolikog oblika. Listovi su svijetlozelene boje, prošarani bijelim, sivozelenim i žutim mrljama
• Robusta - ima nešto veće listove od kultivara Decora
• Schrijveriana - kultivar s listovima prekrivenima mrljama krem boje

Sadnja fikusa gumijevca

Prirodno stanište fikusa gumijevca je južna Azija, a unatoč tome što je riječ o biljci koja može narasti dosta visoko, kod nas se uzgaja isključivo kao sobna biljka. Kod uzgoja u tegli može narasti i do 2 metra. Kao i ostale vrste fikusa, troši puno kisika pa se ne preporučuje držati ga u spavaćim sobama.

Fikus elastica sadi se u prozračan i dobro dreniran supstrat. Najbolja je mješavina treseta, krupnog pijeska (ili perlita) i borove kore u omjeru 1:1:1.

Presađuje se svake dvije godine, kada korijenje preraste teglu. Presađivanje se obavlja od svibnja do lipnja, a po potrebi možete jednom godišnje promijeniti supstrat.

Kada biljka krene rasti u visinu obično je potrebno poduprijeti i povezati deblo i grane kako bi rasli uspravno. Za fikus gumijevac idealne su svijetle pozicije, bez direktnog sunčevog svjetla. Najbolje mu odgovara sobna temperatura od 15 - 24°C, dok temperature ispod 12°C nisu dobre za uzgoj ovog fikusa.

Fikus elastica se može razmnožavati margotiranjem ili uzimanjem reznica. Margotiranjem se razmnožava na početku ljeta, a na ovaj se način ujedno i pomlađuje. Kod razmnožavanja reznicama, reznice se uzimaju krajem proljeća ili početkom ljeta. Trebale bi biti duge od 10 do 20 cm. Donji listovi se uklone, a reznice se posade u zemlju i drže na mjestu s temperaturom od 20 do 24°C.

Njega fikusa gumijevca

Njega fikusa gumijevca je poprilično jednostavna. Može rasti i na mjestima koja su slabije osvijetljena. Najveće greške koje možete napraviti kad je u pitanju njega ove vrste jest da pretjerano zalijevate biljku ili da je prečesto pomjerate.

Također nije dobro premještati fikus na mjesta na kojima ima još manje svjetlosti nego inače ili gdje je temperatura niža u odnosu na mjesto na kojemu se biljka prethodno nalazila. Nagle promjene temperature ili hladan propuh nisu dobri za fikus.

Što se tiče učestalosti zalijevanja, fikus treba zaliti onda kada primijetite da je zemlja postala lagano isušena na dodir. Važno je pobrinuti se da lonac u kojem se nalazi fikus ima dovoljno rupa kako bi višak vode mogao nesmetano otjecati. U ljetnim mjesecima možete prskati lišće fikusa kako biste poboljšali vlažnost.

Fikus se tijekom proljeća i ljeta prihranjuje tekućim gnojivom svaka dva tjedna.

Jednom kada dosegne željenu visinu, možete mu rezati vrh. Također možete odrezati pojedine grane kako bi biljka imala ljepši oblik. Najbolje vrijeme za orezivanje je proljeće ili ljeto.

S vremena na vrijeme je potrebno nježno očistiti listove fikusa s mlakom vodom i mekanom krpom ili spužvom.

Potencijalni problemi koji se mogu javiti kod uzgoja ove vrste fikusa su žućenje i opadanje listova te štetnici. Listovi fikusa najčešće opadaju zbog pretjeranog zalijevanja, ali do toga mogu dovesti i niske temperature, nedovoljna količina svjetlosti ili hladan propuh. Premještanje biljke sa svjetlijeg na mračnije mjesto također može uzrokovati opadanje listova. Normalno je da nekoliko donjih listova požuti i otpadne, pa ne mora značiti da s biljkom nešto nije u redu.

Ako je veći broj listova na fikusu žut, moguće da biljci fali hranjivih tvari ili da je pak previše zalijevate.

Fikus benjamin (Ficus Benjamina)

Fikus benjamin je jedna od omiljenih sobnih biljaka. Može se uzgajati kao veliko stablo ili kao maleno bonsai drvce. Popularnim ga čine njegov zanimljiv izgled i jednostavnost pa se sve više ljudi odlučuje na uzgoj ove sobne biljke.

Jedna je od biljaka koje poboljšavaju kvalitetu zraka u zatvorenom prostoru. Benzen, formaldehid i trikloretan samo su neki od toksina koje će eliminirati. No, koliko god poboljšavao kvalitetu zraka, fikus benjamin ima i nedostatak, a radi se o tome da je treći najveći izvor alergena, nakon prašine i kućnih ljubimaca. Najviše smeta osobama alergičnima na lateks. Simptomi koje izaziva su slični kao i kod svake druge polenske alergije.

Postoji nekoliko različitih kultivara ovog fikusa, a najpoznatiji su:

• Midnight Beauty
• Starlight
• Monique

Sadnja fikusa benjamina

Za sadnju ove vrste fikusa potrebna je dobro drenirana zemlja. Fikus benjamin se svake druge ili treće godine u rano proljeće presađuje u veći lonac. Lonac se ispuni supstratom za sobne biljke koji je mješavina treseta i pijeska u omjeru 2:1. Može se dogoditi da fikus neposredno nakon presađivanja odbaci veliki dio listova, ali ako mu osigurate povoljne uvjete, brzo će se oporaviti.

Fikus benjamin ne uspijeva na mračnim mjestima. Za optimalan rast i razvoj potrebno mu je dosta dnevnog svjetla, ali bez utjecaja direktne sunčeve svjetlosti, jer bi u tom slučaju moglo doći do nastanka opekotina na listovima. Izuzetno je osjetljiv na premještanje, a svaka promjena položaja predstavlja šok za biljku i rezultira žućenjem i opadanjem listova.

Njega fikusa benjamina

Fikus benjamin se obično od proljeća do jeseni svaka dva tjedna prihranjuje gnojivom za lisnate biljke. Važno je ne pretjerivati s prihranjivanjem i držati se uputa proizvođača.

Zalijevati ga treba onda kada se supstrat osuši, bez obzira na to koliko je dana prošlo od posljednjeg zalijevanja. Važno je paziti da se voda ne zadržava dugo u podlošku jer visoka vlažnost pogoduje razvoju brojnih biljnih bolesti.

Potrebno je i redovito uklanjati požutjele listove. Ako se želi postići ljepši oblik krošnje, fikus treba orezivati tijekom zimskih mjeseci. Na mjestu reza pojavljuje se bijela tekućina koja kod nekih može izazvati alergijsku reakciju na koži, stoga odmah nakon orezivanja treba dobro oprati ruke.

Povremeno treba ukloniti nakupljenu prašinu na listovima, a to je najbolje napraviti prskanjem kišnicom ili destiliranom vodom sobne temperature. Prskanje fikusa mekom vodom jednako je važno kao i zalijevanje. Ono što nije preporučljivo jest prečesto prskanje sjajem za listove ili tuširanje fikusa vodom iz vodovoda, jer to može dovesti do nakupljanja kamenca na listovima.

Fikus lyrata ili fikus pandurata

Fikus lyrata je manje poznata, ali jako zanimljiva vrsta fikusa koja privlači pozornost svojim skulpturalnim oblikom i dobro se uklapa u sve interijere. Porijeklom je iz kišnih šuma zapadne Afrike. Ima tanko stablo i krupne, bujne listove koji mogu biti veliki i do 50 cm.

Fikus lyrata ili fikus pandurata u svom prirodnom staništu može narasti i do 12 metara, dok u kućnim uvjetima doseže visinu od 2 metra ili više.

Sadnja fikus lyrata

Za uspješan uzgoj biljku treba držati na mjestu do kojeg dopire dosta svjetla. Stavite fikus na mjesto na kojem će 6 - 8 sati dnevno biti izložen neizravnoj sunčevoj svjetlosti. Najbolje mu odgovaraju mjesta pored istočnih prozora, a biljku treba svakih tjedan ili dva rotirati kako bi stablo raslo uspravno, umjesto da se naginje prema suncu.

Treba ga zalijevati samo onda kada primijetite da je gornji sloj zemlje izrazito suh. Učestalost će ovisiti o godišnjem dobu i vlažnosti zraka. Fikus lyrata treba biti smješten na mjesto gdje će biti zaštićen hladnoće, promaje, ali i pretjerane topline. Ako mu temperatura ne odgovara, listovi će početi opadati.

Razmnožava se reznicama.

Njega fikusa lyrata

S obzirom na to da brzo raste, visinu fikusa treba kontrolirati skraćivanjem korijena. Biljka se nježno izvadi iz lonca, podreže se korijenje i zatim se vrati natrag u lonac. Skraćivanje korijena može se obavljati svake godine tijekom ljetnih mjeseci. Ako želite da fikus raste u obliku grma, možete orezati stabljike u rano proljeće.

Fikus lyrata se tijekom proljeća i ljeta jednom mjesečno prihranjuje tekućim gnojivom. Nije pretjerano zahtjevna biljka. Potrebno je paziti da na listovima nema previše vode, jer to može dovesti do pojave žutih mrlja i gljivica. Lišće povremeno treba brisati mekom suhom krpom, a sve osušene komade treba ukloniti.

Puzajući fikus (Ficus pumila)

Puzajući fikus je zimzelena trajnica čija su prirodna staništa istočna Azija i jugoistočna Sjeverna Amerika. U Europi se pojavio u prvoj polovici 18. stoljeća. Kao što mu i sam naziv govori, ima puzajuću stabljiku koja može narasti do 4 metra dužine. Listovi puzajućeg fikusa su jajasti, dugi oko 3 cm. Imaju zaobljenu osnovu i cjelovite rubove.

Popularni kultivari puzajućeg fikusa su:

• Ficus pumila Curly
• Ficus pumila quercifolia
• Ficus pumila variegata

Sadnja puzajućeg fikusa

Ficus pumila ili puzajući fikus može se razmnožavati povaljenicama, a razmnožavanje se obavlja tijekom ljetnih mjeseci. U područjima s blagom klimom uzgaja se vani, kao penjačica na potpornju ili za prekrivanje zidova. No, s obzirom na to da ne podnosi niske temperature i mraz, u kontinentalnim dijelovima moguć je jedino uzgoj u zatvorenom prostoru.

Sadi se u običnu vrtnu zemlju uz dodatak malo treseta i pijeska. S obzirom na to da je riječ o puzajućoj biljci, može se uzgajati tako da mu se osigura potporanj uz koji će se penjati ili da se posadi u viseće tegle.

Najbolje vrijeme za presađivanje je početak proljeća, nakon što biljka završi s fazom mirovanja.

Puzajući fikus ili fikus pumila može se razmnožavati reznicama. Reznice se uzimaju u rano proljeće i umaču u hormon za poticanje rasta, a zatim se sade u posude ispunjene zemljom za lončanice. Posude s reznicama treba držati na mjestu s povišenom vlagom zraka i višim temperaturama. Također je potrebno osigurati dovoljno svjetlosti, ali ne izravne sunčeve.

Njega puzajućeg fikusa

Puzajući fikus ne podnosi ekstremne uvjete kad je u pitanju osvjetljenje, što znači da mu ne odgovaraju jako zasjenjene pozicije niti previše izravnog sunčevog svjetla. Odgovara mu povećana vlažnost zraka pa je odlična biljka za terarije ili vrtove u staklenkama.

Kao i kod ostalih vrsta, ne treba pretjerivati s vodom. Zalijevanje se obavlja onda kada se supstrat posuši. Ljeti ga treba redovito zalijevati, dok je tijekom zimskih mjeseci potrebno smanjiti zalijevanje.

S obzirom na to da se puzajući fikus brzo širi, preporučuje se povremeno orezivanje, bilo da se uzgaja na otvorenom ili kao sobna biljka. Orezivanje neće naštetiti biljci i može se obavljati svake godine.

Foto: Julio Pablo Vázquez / Pixabay