Cikla (lat. Beta vulgaris var. conditiva) je dvogodišnje povrće iz roda blitvi (lat. Beta). Poznata je još od antičkih vremena, a podrijetlom je iz Sredozemlja. Nakon formiranih organa, stabljike, listova i korijena u prvoj godini, u drugoj godini razvija generativne organe, stabljiku s cvjetovima, plod i sjeme.
Cikla je korjenasto povrće i izdvaja se svojim velikim zagasitocrvenim korijenom za čiju je boju zaslužan crveni pigment betacijanin. Korijen čini najveći dio biljke te napola viri iznad površine zemlje. Stabljika je cikle visoka i uspravna, ali zbog dužine rasta (do 40 cm, a u fazi cvatnje do 2 m) obično se povije uz tlo ili nasloni na okolne biljke.
Cvjetovi koji se nalaze na stabljici su dvospolni, a plod je jednosjemeni oraščić nepravilnoga okruglog oblika.
Cikla uspijeva na relativno hladnim područjima, a zahtijeva dosta svjetlosti ili polusjenu. Najbolje joj odgovaraju dobro obrađena humusna tla s mnogo vlage.
Sorte cikle
U svijetu i u Hrvatskoj uzgaja se relativno mali broj sorti cikle. Najzastupljenije sorte cikle su Egipatska i Detroit te sve sorte izvedene od njih. Ovisno o dužini vegetacije, sorte se dijele na rane sorte (do 100 dana), srednje rane sorte (od 100 do 300 dana) te kasne sorte (više od 130 dana). Također, sorte cikle mogu se podijeliti i s obzirom na izgled, pa je moguće razlikovati okruglaste, cilindrične ili duguljaste te spljoštene sorte.
Egipatska pljosnata
Egipatska pljosnata je sorta cikle koja je rasprostranjena u Europi i Americi. Pripada skupini ranih sorti te u povoljnim uvjetima dospijeva otprilike 60 dana poslije sjetve. Karakterizira ju visok i stabilan prinos uz pravilnu agrotehniku. Rozeta lišća je polustojeća s 10-15 listova. Tamnozeleni listovi su srcolikoga oblika i srednje veličine, a površina im je glatka. Korijen je pljosnatog oblika. Na poprečnom presjeku vidljivi su koncentrični krugovi, a više od polovine korijena nalazi se iznad površine zemlje.
Bordo
Bordo sorta prilagođena je dugom čuvanju i konzerviranju. Pripada u srednje rane sorte i karakterizira ju dugotrajni stadij jarovizacije, dakle agrotehničke pripreme sjemena prije sjetve čime se skraćuje vegetacijsko razdoblje i povisuje se prinos. Manje je otporna na peronosporu i druge bolesti. Rozeta lišća izgledom je polustojeća, a listovi vise i krupniji su u usporedbi s listovima Egipatske pljosnate sorte.
Detroit
Detroit sorta kanadske je selekcije. Slična je sorti Bordo i široko je rasprostranjena. Ova sorta daje manji prinos i ne posjeduje mogućnost dobroga čuvanja. Karakterizira ju mala uspravna rozeta s izduženim i nazubljenim listovima. Što se tiče korijena, unutrašnjost korijena je nježna i tamnocrvene boje s nejasnim krugovima. Tehnološku zrelost dostiže za otprilike 70 dana poslije sjetve.
Bikor
Sorta Bikor intenzivno je crvene boje bez bijelih prstenova. Karakterizira ju okrugao oblik. Svrstava se u srednje rane sorte. Ima malu uspravnu rozetu s pomalo izduženim listovima. Pruža mnoge mogućnosti za preradu te je odličnih jestivih kvaliteta. Može se dugo čuvati.
Pronto
Pronto je višenamjenska cikla koja se može rano sijati. Ova sorta dat će okrugle, lijepe i odlično obojene plodove. Često se koristi za proizvodnju.
Norton
Sorta Norton razlikuje se od ostalih sorti cikle prema svojemu izgledu. Izduženoga je oblika s indeksom korijena od 2 do 4. Kvalitetom je dolična i jako obojena, a namijenjena je preradi.
Bikores
Bikores je nizozemska sorta tamnocrvene boje i okrugloga oblika. Prikladna je za svježu potrošnju, ali i za preradu.
Formanova
Formanova je danska sorta tamnocrvene boje s cilindričnim oblikom korijena.
Red ace F1
Red ace F1 izdvaja se kao noviji hibrid cikle. Karakterizira ju privlačna, glatka i lijepa unutarnja boja. Izdvaja se po tome što odlično uspijeva u nepovoljnim uvjetima uzgoja za razliku od ostalih sorti cikle. Zbog toga se ova sorta treba saditi u područjima gdje je često suša. Sorta je namijenjena preradi.
Detroit dark
Detroit dark je sorta okrugloga oblika i jako crvene boje. Ova sorta daje visok i stabilan prinos.
Replata
Replata je nizozemska selekcija cikle te je egipatskoga tipa. Rano dospijeva i intenzivno je crvena te bez svijetlih prstenova.
Regala
Regala je sorta okrugloga oblika koja je namijenjena ranoj i ljetnoj sjetvi. U tipu je sorte Detroit i to je najranija sorta. Može se uspješno skladištiti i pogodna je svježoj potrošnji.
Sadnja cikle
Sadnja cikle podrazumijeva znanje o vremenu i načinu sadnje, tipu i vrsti tla kakvoga zahtijeva ova biljka te na kojim temperaturama uspijeva.
Vrijeme sadnje
Cikla se sadi u proljeće i jesen, a obično proklija za otprilike 2 tjedna.
Sadnja iz sjemena
Cikla se dobiva sjetvom izravno iz sjemena, a uzgaja se na poljima u intenzivnoj povrtnoj proizvodnji te u vrtovima na manjim površinama. Sjeme cikle zahtijeva vlagu do 14,5%, klijavost 80% te čistoću 97%. Za ubrzano nicanje preporučuje se da se sjeme u dva dana natopi mlakom vodom (22-23°C), a potom da se prosuši i posije. Također, tretiranje biostimulatorima i dezinfekcija sjemena pokazuju pozitivne učinke.
Međuredni razmak za ciklu iznosi od 45 do 50 cm. Vrijeme sjetve ovisi o cilju proizvodnje. Konkretno, za ljetnu potrošnju cikla bi se trebala sijati od sredine ožujka do kraja svibnja. Vrijeme sjetve znatno utječe na prinos i kvalitetu cikle. Cikla koja je sijana u proljeće može se zadržati na polju do kraja vegetacije, dakle do sredine listopada (od 160 do 170 dana). Međutim, već poslije 75-90 dana od nicanja cikla se može ubirati jer je mlada i s ukusnim korijenom. Najbolja dubina za sjetvu kreće se od 2,5 do 3 cm.
Gustoća također ovisi o cilju proizvodnje pa će u proljetnoj sjetvi gustoća biti manja nego u ljetnoj. Ako se cikla uzgaja radi svježe potrošnje, i to kao mlada cikla u vezicama, tada podnosi gušći sklop. S druge strane, ako je namijenjena čuvanju i kasnijoj peradi, treba se uzgajati u rjeđem sklopu.
Ako se želi dobiti najkvalitetniji korijen koji je najpovoljniji za preradu, najbolje je da se cikla razvija na razmaku u redu od 8 do 10 cm.
Tlo
Cikla najbolje uspijeva na dubokim i strukturnim tlima koja su bogata organskim tvarima. Dobra su aluvijalna tla, a na teškim i zbijenim tlima dogodit će se deformacija korijena i slab prinos uz narušenu kvalitetu. Ovoj biljci najbolje odgovaraju neutralna do blago alkalna tla pH vrijednosti 6,5-7. Oranični sloj trebao bi biti mrvičast i trebala bi se osigurati vlaga biljci. Razina podzemne vode ne smije biti viša od 1,2 m. Što se tiče naših područja, prikladni su černozem, livadska crnica i aluvijalna tla. Treba izbjegavati gajnjače i ritsku crnicu.
U odnosu na obradu tla, potrebno je stvoriti dubok i rastresit oranični sloj kako bi se zadebljali korijen normalno razvio. Istaknuti treba i dubinu oranja koja ne smije prelaziti 30 cm. Osnovna obrada tla obavlja se neposredno nakon skidanja prethodnoga usjeva i treba biti vrlo plitka, od 10 do 18 cm. Na taj se način sprječava nepotrebni gubitak vode iz tla. Prije same sjetve, površina tla mora osigurati rastresit sloj u koji će se potom položiti sjeme. Pripremljeni sloj tla u donjem dijelu treba biti optimalno zbijen jer se tako osigurava uzlazno kretanje vode iz dubljih slojeva, a rastresit gornji sloj osigurava bolje prozračivanje tla, zagrijavanje i lakše nicanje. Što se tiče predsjetvene obrade, ona se može obaviti tanjuranjem, drljanjem ili frezanjem. Uz predsjetvenu obradu treba osigurati i gnojiva.
Temperatura i klima
Cikla uspijeva na relativno hladnim područjima. Sjeme se pojavljuje pri temperaturi od 5°C, a na temperaturi od 10°C niče za otprilike 10 dana. Mlade biljke podnose temperaturu od -3 do -4°C. Što se tiče odrasle biljke, pred berbu može podnijeti kratke mrazove. Najbolja temperatura za razvoj je od 15 do 23°C. Velike dnevne temperature iznad 30 °C nisu povoljne, kao ni minimalne temperature ispod 10°C. Obje krajnosti usporavaju rast biljke.
Uzgoj cikle
U odnosu na uzgoj cikle, veliku će ulogu imati slaganje kultura, vlažnost tla i pravilna gnojidba.
Slaganje kultura
Dobre su pretkulture za uzgoj i sadnju cikle one koje rano ostavljaju polje i pri tome ne iscrpljuju tlo. Najprije su to krumpir, rani kupus, krastavci i luk, ali i strne žitarice te grahorice. Uz to, obično se cikla sadi uz drugo povrće poput mahuna, salate ili luka, a treba izbjegavati sadnju cikle uz špinat, blitvu ili stočnu repu.
Zalijevanje
Na samom početku cikla ima dosta velike zahtjeve u odnosu na vlagu koji kasnije postaju umjereni. Da bi sjeme klijalo, treba upiti vodu u količini od 100 do 170% od vlastite mase. Upravo zbog dobro razvijenog korjenova sustava, cikla bolje podnosi oskudice vlage od ostalog korjenastog povrća, ali opet ne podnosi preveliku vlagu. Minimalna količina padalina (od 190 do 230 mm) nužna je za uspješan uzgoj cikle. Uz padaline, ciklu je u prvim fazama potrebno redovito, ali ne naglo zalijevati kako korijen ne bi ostao drvenast.
Gnojidba
Cikla izvrsno iskorištava fosfor. Pokazalo se da najbolje uspijeva gnojidba s 50-100 kg/ha dušika, 100 kg/ha fosfora te 100-150 kg/ha kalija, i to u čistim hranivima. Dobri rezultati mogu se dobiti i gnojidbom stajnjakom. Pri proizvodnji cikle u osnovnoj obradi zaorava se trećina ili polovina dušika te dvije trećine kalija i fosfora. Prije sjetve dodaje se ostali kalij i fosfor te otprilike petina ukupne količine dušika. Dušik koji je ostao služi za prihranjivanje koje se vrši u dva navrata - neposredno poslije prorjeđivanja i prije sklapanja redova, dakle prije nego što listovi prekriju međuredni prostor.
Razmnožavanje
Cikla se razmnožava sjemenom i pritom je potrebno pridržavati se svih uvjeta za pravilnu sadnju sjemena.
Održavanje i njega cikle
Nakon što se cikla posadi, potrebno je pravilno održavati nasade te vršiti rezidbu i oblikovanje.
Održavanje nasada
Što se tiče održavanja nasada, treba istaknuti da je plijevljenje nužno u svim fazama rasta prvenstveno zbog korova koji će oduzimati vlagu, zasjenjivati usjev i tako usporiti rast biljke ili ju čak uništiti. Tijekom plijevljenja treba paziti da se ne ošteti korijen. Dakle, direktna metoda uništenja korova je mehanička, obrada i upotreba herbicida.
Rezidba i oblikovanje
Za oblikovanje cikle karakteristično je prorjeđivanje koje se vrši strojno. Ako usjev nije previše gust, u kasnijim fazama (od 40 do 50 dana nakon sjetve) može se vršiti prorjeđivanje radi probne berbe kada se mlada cikla šalje na tržište za svježu potrošnju. Kada je cikla rezultat uzgoja u rasadima, rasađivanje se vrši u fazi 2-4 lista. Tijekom rasađivanja treba biti oprezan tako da se aktivni pupoljak ne prekrije zemljom jer to može rezultirati propadanjem biljke. Što se tiče međuredne obrade, ona se obavlja od 3 do 4 puta tijekom vegetacije. Kultivacija se treba vršiti prema potrebi, odnosno poslije svakoga navodnjavanja ili svake jače kiše. Na taj će se način spriječiti formiranje pokorice. Može se započeti s nešto većom dubinom kultivacije (od 6 do 8 cm), a kasnije dubinu treba smanjivati (od 3 do 5 cm).
Berba cikle
Listovi cikle beru se tijekom ljeta, ali treba imati na umu da listovi cikle hrane korijen pa ne treba pretjerivati u njihovoj berbi. Ljeti se može brati i mlado korijenje.
Kod strojne berbe cikle i ostaloga korjenastoga povrća, treba voditi računa o vrsti i konačnom rezultatu. Općenito stroj za berbu korjenastoga povrća ovisi o dvama različitim načinima ubiranja. U skladu s tim, može se raditi o čupanju korijena s pomoću lisne mase ili iskopavanju korijena. Također, strojevi mogu biti jednoredni ili višeredni.
Skladištenje cikle
Cikla koja se stavlja na skladištenje ili čuvanje treba biti tehnološki zrela, pravilnoga oblika i promjera te zdravstveno ispravna. Prilikom skladištenja cikle, uvijek se uz korijen ostavljaju lisne drške dužine otprilike 2 cm. Za skladištenje je potrebno osigurati vlažnost zraka od 96 do 100 % te temperaturu blizu 0°C. To su povoljni uvjeti za skladištenje i u takvim se uvjetima može čuvati od 3 do 5 mjeseci. Čuvanje se može odužiti i na 8 mjeseci ako je skladište hladno i te ima pravilan sustav ventilacije. Za domaće potrebe i kućnu upotrebu, cikla se može čuvati u hladnjaku ili podrumskim skladištima.
Ako želite skladištiti ciklu u hladnjak, odrežite joj listove nekoliko centimetara iznad korijena i korijen čuvajte u plastičnoj vrećici od 7 do 10 dana. Oštećeni se listovi uvijek uklanjaju, a ostali se spremaju u plastičnu vrećicu i mogu se čuvati u hladnjaku najviše 2 dana. Što se tiče kuhane i oguljene cikle, takva se može čuvati u hladnjaku do 7 dana, a cijela ili narezana do 10 mjeseci u zamrzivaču.
Bolesti
Kao i svaka biljka, i cikla se bori protiv određenih bolesti i štetnika prema kojima treba pravilno postupiti kako bi se osigurala zdrava i rodna biljka.
Najznačajnije bolesti cikle su: pjegavost lista, rđa lista, pepelnica i palež cikle.
Pjegavost lista
Pjegavost lista je bolest koja inficira list cikle osobito za vrijeme kišnih sezona i u uvjetima navodnjavanja. Riječ je o gljivici koja se javlja na starijem lišću biljaka i brzo se širi uz povoljnu temperaturu i vlagu. Na listu se pojavljuju smeđe pjege (od 0,5 do 1 cm), a potom se oboljelo lišće suši te izbija novo, što zapravo izaziva izduženje vrata korijena i kao posljedica se smanjuju prinos i kvaliteta biljke. Kao mjere zaštite izdvajaju se dezinfekcija sjemena, trogodišnji prored te odstranjivanje prvih inficiranih biljaka iz usjeva. Zaštitu je potrebno provesti i bakrenim sredstvima onda kada se pojave prve pjege, i to u razmacima od 8 do 10 dana.
Rđa lista
Rđa lista djeluje tako da inficira biljke u pojedinačnim dijelovima usjeva gušćega sklopa. Javlja se na naličju lista od kraja proljeća do jeseni. Pjege na listovima šire se i zbog toga se listovi suše. Kao mjeru zaštite moguće je koristiti Alto 100 SL u kombinaciji s preparatima na bazi fentin-acetata u količini od 0,3 l/ha.
Pepelnica
Pepelnica nanosi velike štete cikli, osobito za vrijeme sušnih i toplih ljeta. Na listovima se pojavljuje gusta pepeljasta prevlaka micelija i zbog toga se listovi suše i smanjuje se prinos. Zaštita od pepelnice provodi se tako da se rastvoru za suzbijanje bolesti doda jedan od specifičnih fungicida za pepelnicu.
Palež cikle
Palež cikle javlja se nakon sjetve cikle. Djeluje na klicu koja zna omekšati, pocrniti i osušiti se. Protiv ove bolesti tretira se sjeme TMTD preparatima.
Štetnici
Osim bolesti cikle, postoje i štetnici koji napadaju ovu biljku: lisne uši, buhač i repina nematoda.
Lisne uši
Najviše se izdvajaju repina uš i zelena breskvina uš. Ove uši ubodima prilikom ishrane ubacuju u tkivo fermente koji potom izazivaju razne deformacije, poput kovrčavosti, uvijenosti rubova i zadebljalosti lišća. Za suzbijanje lisnih uši primjenjuju se, primjerice, Radon 40, Sistemin 40, Ekatin 25, Malation E-50, Imidan i dr.
Buhač
Buhač je značajan za usjev cikle prilikom nicanja i početnog razvoja te u uvjetima toplog i suhog vremena. Buhač se intenzivno hrani lišćem koje pritom rupičasto oštećuje, što može izazvati propadanje mladog usjeva ili, pak, usporiti njegov razvoj. Suzbijanje tog štetnika vrši se na bazi fosalona, klorpirifosa, diazinona i metidotina.
Repina nematoda
Repina nematoda napada korijen cikle izazivajući propadanje nadzemnoga dijela. Na nadzemnim dijelovima kao posljedice javljaju se žuti i uvenuli listovi. Glavne mjere borbe protiv ovog štetnika sastoje se u provođenju plodoreda. Zaštita se vrši tretiranjem preparatom Lorsban L-16 EC u količini od 2,5 l/ha.
Upotreba cikle
Upotreba cikle raširena je zbog njezinih dragocjenih karakteristika.
Cikla u medicini
Cikla je iznimno lako probavljiva namirnica i niskokalorična je. Cikla je bogata mineralima i u jednom kilogramu cikle ima ih oko 1 dag. Od vitamina je najviše vitamina C, zatim vitamina B1 i B2, niacina, provitamina A i vitamina P.
Cikla je bogata i folnom kiselinom pa se preporučuje trudnicama jer može spriječiti brojne bolesti novorođenčeta.
Posebno su vrijedna vlakna u cikli koja imaju posebno zdravstveno djelovanje u prevenciji raka debeloga crijeva i kardiovaskularnih bolesti. Upravo zbog vlakna, cikla može smanjiti kolesterol u krvi i do 40%.
Već godinama se cikla upotrebljava kao lijek za anemiju. Sadrži dovoljno željeza za izgradnju krvi i čišćenje organizma od toksina, a svojim djelovanjem sprječava i nastanak proširenih vena.
Cikla u kulinarstvu
Od cikle se priprema poznati svježi crveni sok koji je bogat nutritivnim vrijednostima. Nasjeckani komadi cikle mogu se ubaciti u sokovnik, a po želji se može dodati i drugo voće i povrće (npr. mrkva, korijen peršina, jabuke, jagode, naranče i sl.). Sok je moguće zasladiti medom. Kao takav, sok od cikle odličan je lijek za giht, bubrege i žučni mjehur.
Cikla se može upotrijebiti i kao glavni ili sporedni sastojak u salati, i to sirova ili kuhana ovisno o ukusu pojedinca.
Povijest i zanimljivosti
Današnja cikla potječe od divlje i samonikle biljke na području Sredozemlja. Poznavali su ju stari Grci i Rimljani.
Grci su ju cijenili i prinosili kao žrtvu bogu Apolonu, a Rimljani su koristili njezine ljekovite listove (tada još nisu bile razvijene sorte s debelim korijenom). Cikla se još naziva "rimskim povrćem" jer je na put po Europi krenula iz Italije.
Godine 1961. mađarski znanstvenik i liječnik dr. Aleksandar Ferenci prvi je u svijetu objavio znanstvene radove o cikli, stoga je od tada cikla i službeno priznata kao ljekovita biljka.
Foto: Desertrose7 / Pixabay
Odgovori