Brusnica (lat. Vaccinium) je mali patuljasti grm koji spada u rod Vaccinium, a većina vrsta dolazi iz podroda vrjesovki (Ericaceae). Svoju je primjenu u kultivaciji našla uglavnom samo Američka brusnica (lat. Vaccinium macrocarpon), zbog svojih većih i ukusnijih plodova nego u drugih vrsta.
Vrsta svojstvena Europskom kontinentu je Močvarna brusnica (lat. Vaccinium oxycoccos) no zbog malih se plodova uglavnom ne koristi u kultivaciji. Vrsta brusnice koja samonikla u Hrvatskoj jest Vaccinium vitis-idaea koja se nekad naziva i domaća brusnica, a možemo ju naći na području Velebita, Like i Gorskog Kotara.
Raste uglavnom kao divlja biljka koja nije naišla na pokušaj oplemenjivanja ili kultivacije, no može se saditi i kao vrtna biljka.
Grm brusnice je malen uglavnom puzeći grm, koji može doseći i do dva metra u širinu, te 25 cm u visinu, no izgled grma ovisit će o vrsti i načinu obrezivanja. Stabljike grma su tanke sa sitnim tamnozelenim listovima. Spada u zimzeleno bilje, a listovi zimi u fazi mirovanja poprimaju crvenkastu boju. Višegodišnja je biljka a nasadi brusnice mogu trajati i više od 30 godina.
Ljekovita brusnica definitivno je prva stvar koje ćete se sjetiti na spomen upala mokraćnog sustava. Od kada su otkriveni njeni pozitivni učinci na taj sustav u 19. stoljeću, postala je gotovo nezaobilazan sastojak pripravaka i lijekova za urinarne probleme. Zbog svojih ljekovitih svojstava neki je smatraju i kraljicom antioksidansa.
Sorte brusnica
Poznato je više vrsta brusnice, no uzgajaju se uglavnom sorte jedine kultivirane vrste - Američke brusnice. U Hrvatskoj je moguće naići i na takozvanu "domaću brusnicu" to jest Vaccinium vitis-idaea, na koju se nekad referira i samo kao brusnicu ili čak "Europsku brusnicu". Iako nije oplemenjena ili kultivirana za komercijalni uzgoj, sadi se u vrtovima kao ukras ili ljekovita biljka.
Američka brusnica
Američka brusnica je zimzeleni puzeći grm koji je zbog svojih velikih i ukusnih bobica naišao na široku kultivaciju. Grančice ovog grma su tanke sa sitnim tamnozelenim listovima. Plodovi su okrugli i crveni, s čvrstim mesom i kiselkastim okusom. Smatra se ljekovitom biljkom a njen komercijalni uzgoj popularan je u Sjevernoj Americi još od 1760-te godine. SAD su ujedno prvi i najveći svjetski proizvođač brusnica, s udjelom u svjetskoj proizvodnji od čak 78%. U Europi se uzgaja svega 2% ukupne svjetske proizvodnje ovog voća. Postoje razne sorte Američkih brusnica a u našim su krajevima popularne uglavnom Howes, MC Farlin i Pilgrim.
Howes
Plod ove sorte je nešto sitniji naspram drugih sorti, ovalan i tamnocrvene je boje. Prepoznatljiva je po većem broju uspravnim izboja koji se isprepliću. Meso je hrskavo i ima dobar udio pektinskih tvari.
MC Ferlin
Plod sorte MC Farlin vrlo je krupan, ovalan i tamnocrvene boje. Zbog veličine ploda, ovo je najpopularnija sorta za plantažni uzgoj.
Pilgrim
Sorta Pilgrim poznata je po vrlo visokim prinosima. Plod joj je krupan, ovalan i tamnocrvene je boje. Izboji su usmjereni i bujni.
Domaća brusnica
Europska brusnica (Vaccinium vitis-idaea) ili domaća brusnica je grmasta, za razliku od Američke brusnice koja je puzasta. Njen grm raste oko 40 centimetara u visinu i otprilike jednako toliko u širinu. Osim toga i mnogo manjih plodova, izgledom je gotovo identična Američkoj brusnici. Raste u sjevernim područjima Europe, Sjeverne Amerike i Azije, a u Hrvatskoj se može naći na području Gorskog kotara, Like i Velebita. Zbog sitnih se plodova ne uzgaja u komercijalne svrhe kao američka, već je uglavnom samonikla ili vrtna biljka. Smatra se vrlo ljekovitom.
Uzgoj brusnica
Brusnica je biljka koja ima vrlo velike zahtjeve za vodom zbog čega ju je potrebno redovito zalijevati, posebice ljeti. Preporučuje se sustav navodnjavanja kapanjem. Gnojidba slijedi njenu potrebu za kiselim tlima, stoga se koriste samo gnojiva koja uzrokuju kisele reakcije, a svake se godine sipa i trese, piljevina ili borove iglice. Razmnožavanje je vrlo jednostavno s obzirom an to da se brusnica razmnožava sama.
Tlo
Brusnica je biljka kojoj odgovaraju kiselija tla i to ona s pH između 4,0 i 5,5. Zemljište u koje će se saditi nasadi trebalo bi biti prozračno, pjeskovito ili polupjeskovito. Za sadnju brusnice potrebno je izabrati dobro osvijetljen položaj.
Ako se sadi u proljeće, prethodne jeseni treba obaviti duboko oranje i ukloniti sve višegodišnje korove. Biljka brusnice izrazito je osjetljiva na konkurentsko korijenje. Prema potrebi se preporučuje nanijeti šumski treset kako bi se popravilo zemljište.
Neposredno prije sadnje obavlja se tanjuranje, nakon čega se pripremaju gredice.
Klima
Za sadnju brusnice potrebno je izabrati dobro osvijetljen položaj. Brusnica najbolje uspijeva na sunčanim i suhim mjestima. Odgovaraju joj humidna područja u kojima je količina padalina veća od količine isparavanja. Uglavnom se uzgaja u područjima koja imaju hladniju klimu. U Hrvatskoj se sadi na visinama do 1500 m nadmorske visine.
Vrijeme sadnje
Brusnica se sadi u jesen ako su izdanci dovoljno drvenasti, a ako su u fazi mirovanja sadnja se može izvršiti u proljeće. Iako se općenito može saditi tijekom cijele godine, najbolje vrijeme za sadnju je od ožujka do svibnja.
Slaganje kultura
Nema posebnih kultura koje bi se sadile uz brusnicu, niti ova biljka ima specifičnih zahtjeva u pogledu kultura koje se sade prije nje. Brusnice se sade na samostalnim nasadima zbog specifičnosti branja i potreba za kiselim tlom. Mogu se eventualno saditi pokraj nasada drugog bobičastog voća kao što su borovnice.
Sadnja brusnica
Brusnica je biljka koja voli kisela tla i mnogo vode. Ne voli vlagu u zraku zbog čega se sadi na humidnim područjima s više padalina nego isparavanja. Iako ju je preporučljivo saditi u proljeće, sadnja se može vršiti tijekom cijele godine. Vrlo je otporna biljka kojoj ne smetaju ni mraz niti hladnoće do -20°C. Sadi se uglavnom iz sadnica, dok se sadnja iz sjemena ne preporučuje, a moguće ju je držati i kao vrtnu i ukrasnu biljku u teglama.
Sadnja sjemena
Ne preporučuje se uzgoj brusnice iz sjemena jer je to dugotrajan i težak proces a biljka neće izrasti dovoljno snažna, te se vjerojatno uopće neće primiti. Sadnice brusnice lako je nabaviti u rasadnicima.
Sadnja sadnice
Sadnice brusnice sade se na dubinu od pet do sedam centimetara. Sadnice se mogu presađivati u jesen ili na proljeće, ovisno o tome je li biljka u fazi mirovanja i jesu li joj izdanci postali dovoljno drvenasti. Sadnice se presađuju zajedno za zemljom iz posude u kojoj smo dobili sadnice. Prije sadne potrebno je pripremiti gredicu visoku otprilike 30 cm. Oko biljke se stavlja humus debljine dva centimetra. Duž redova, sadnice se sade u sredini postavljenih gredica. Raspoređuju se na 30 do 40 cm razmaka između svake sadnice. Za svaku sadnicu potrebno je iskopati jarak dubok 20 cm.
Uzgoj u posudama
Brusnicu je moguće uzgojiti u tegli i čak držati u stanu. Kao ukrasna ili vrtna biljka obično se koristi domaća, to jest europska, brusnica. Tegla u koju će se presađivati sadnica treba biti dvostruko veća od one u kojoj je kupljena. U teglu se prvo stavlja humus ili kompost po pola tegle, a na to se umješava jedna šaka kore drveta. Nakon sadnje biljku je potrebno dobro zaliti.
Održavanje nasada
Prostor između redova potrebno je redovito kositi i malčirati, i to na debljinu između 2 i 5 cm piljevinom, kiselim tresetom ili iglicama bora. Na hladnim se zemljištima preporučuje koristiti crnu foliju za malčiranje. U prvim je godinama nužna mehanička obrada oko biljke s obzirom na to da su jako osjetljive na konkurentsko korijenje. Brusnice je potrebno redovito obrezivati kako bi se grm oblikovao u željeni oblik i povećala rodnost.
Održavanje i njega
Održavanje nasada brusnice jako je važno još od početka sadnje. Brusnica je vrlo osjetljiva na konkurentsko korijenje stoga je potrebno redovito mehanički obrađivati zemlju oko sadnica. Rezidba počinje već nakon druge godine, a postoje i neke preporuke da se potrebi polne obrezivati i tek nakon pete godine.
Zalijevanje
Brusnicu je najbolje zalijevati kišnicom, pogotovo ako u vodi koju bi inače koristili za zalijevanje ima previše karbonata. Najbolje je koristiti sustav navodnjavanja kapanjem, a može se navodnjavati i pomoću prskalica. U prvoj je godini nasada potrebno navodnjavati cijelo ljeto, zemlja se ne smije potpuno sušiti između dva navodnjavanja.
Gnojidba
Oko brusnice svake godine treba oblagati treset ili piljevinu, i to oko 10 litara oko svake biljke. S obzirom na potrebu za kiselijim tlom preporučljivo je koristiti samo gnojiva koja uzrokuju kisele reakcije, i po mogućnosti ona koja su sporije razgradnje.
Razmnožavanje
Brusnica se razmnožava vegetativno, i to podzemnim izdancima. Izdanci se zakorijenjavaju te razvijaju nadzemne puzave grančice. Za vrijeme rasta ova biljka sama pušta izdanke te se tako i sama razmnožava. Ukorijenjeni dijelovi izdanaka se mogu odrezati od matične biljke te posaditi u teglu i čekati da se dovoljno razvije i presadi van.
Rezidba
Nakon dvije godine počinje se s obrezivanjem brusnica. Grane se prorjeđuju i ostavlja se samo 4 do 5 novih izdanaka. One izdanke koji su slabo rađali potrebno je odrezati do četvrtine visine cijelog grma, dok se stari i suhi izdanci uklanjaju u potpunosti. Postoji razlika u obrezivanju za američku brusnicu koja je krupnija i europsku koja je manja. Američkoj je potrebno ostaviti više prostora, a novi se izdanci mogu podići i vertikalno pričvrstiti.
Bolesti i štetnici
Brusnica ima istih problema kao i borovnica. Najčešće bolesti koje je javljaju na ovim biljkama su palež cvjetova, antraknoza plodova, rak stabljike i lisna pjegavost. Brusnicu ove bolesti napadaju umnogo manjoj mjeri nego borovnicu, a sa štetnicima gotovo da i nema problema. Zbog toga se uglavnom preporučuje ekološki uzgoj i zaštita alternativnim sredstvima a ne kemikalijama.
Palež cvjetova
Ova je bolest poznata i kao siva plijesan. Uzrokuje ju gljivica Botrytis cinerea. Kada napada cvijet javlja se stanje koje je opisano kao palež, dok na plodovima uzrokuje trulež. Osim cvijeta i ploda, ova gljivica može napasti i stabljiku te cvjetove. Protiv nje se uglavnom prska pesticidima.
Rak stabljike
Ova je bolest poznata i kao Botryosphaeria corticis, te je dosta česta na nasadima brusnica i borovnica. Nastupa kada biljku napadne više gljivica odjednom. Može se prepoznati po nastajanju rana na stabljici što dovodi do odumiranja kore stabljike, sušenja izboja ili čak odumiranja cijele biljke. Protiv raka stabljike se također može prskati pesticidima i fungicidima.
Antrakoza plodova
Ova se bolest javlja na plodovima i manifestira se udubljenim pjegicama koje dovode do propadanja plodova. Ova se bolest može suzbiti i prevenirati prskanjem, za što se koriste kemijski preparati.
Lisna pjegavost
Lisna pjegavost je još jedna u nizu bolesti brusnice i borovnicu koju uzrokuje gljivica. Najčešće se javlja na početku ljeta a manifestira se crvenkastim pjegicama koje su vidljive na lišću. Kao i ostale gljivične bolesti, i protiv ove se može djelovati prskanjem kemijskim preparatima.
Upotreba brusnica
Brusnice predstavljaju pravo bogatstvo vitamina i minerala. Izrazito su bogate tiaminom C, E i K1, manganom te bakrom. Ono po čemu se u medicini izdvaja iz većine drugog voća je obilje antioksidansa koji pomažu u prevenciji i liječenju mokraćnih infekcija, krvožilnih problema, bolesti želuca te nekih oblika raka. Iako je popularnija u medici, ne zaobilazi se u kulinarstvu gdje se može koristiti kao i ostalo bobičasto voće, a posebno je popularna za sok i pekmeze.
Berba
Način berbe brusnica u velikim nasadima je prilično osebujan. Učestala je praksa poplavljivanja nasada radi lakšeg branja. Naime, bobica brusnice u sebi ima četiri mjehurića zraka. Kako bi ispitali je li pravo vrijeme za berbu, uzgajivači često ispuste bobicu brusnice na tlo da vide hoće li odskočiti od tla.
Ako se to desi, znači da se može obaviti berba i tada se kreće s poplavljivanje nasada te se pomoću posebnih strojeva biljke protresaju kako bi se zrele bobice skinule sa stabljike. Zatim se čeka da bobice isplivaju na površinu te ih se tako kupi i sortira. Mogu se brati i ručno, a za to se uglavnom koriste grabljice za bobice, poput onih za branje borovnica.
Brusnice se mogu i sušiti te tako čuvati mnogo dulje nego svježe i koristiti za ljekoviti čaj. Za sušenje zagrijte otprilike osam šalica vode na količinu od 300 g brusnica, te ih u posudite prelijte tom kipućom vodom. Ostavite ih potopljene u vodi do dok se kožica ne počne odvajati od plodova.
Zatim uklonite tekućinu te brusnice posipajte s malo šećera (nije nužno). Zatim brusnice rasporedite na papir za pečenje i stavite ih u zamrzivač na dva sata. Nakon toga ih ostavite da se 10 sati suše u dehidratoru. Ako nemate dehidrator, možete ih staviti u pećnicu na 160°C i peći 10 minuta s uključenom ventilacijom (neophodno). Osušene brusnice najbolje je čuvati u hladnjaku.
Skladištenje
Plodovi brusnice zreli su kada poprime crvenu do tamnocrvenu boju. Tamnocrveni uglavnom ne postaju na grmu već nakon nekoliko tjedana skladištenja. Važno je ne brati plodove prerano jer će u tom slučaju ostati trajno gorki. Naime, iako mogu još malo sazreti u skladištenju, prerano ubereni plodovi nikada neće poprimiti slađi okus.
Brusnice se beru u ranu jesen ili kasno ljeto. Ako plodovi počnu sami otpadati s grma znači da su već prezrele i tada više nisu dobre za skladištenje. Skladištiti se mogu između 3 i 5 tjedana, a svježi se plodovi čuvaju na temperaturi između 0 i 7°C. Mogu se i zamrznuti te tako čuvati nekoliko mjeseci.
Pripravci
Medicina
Brusnica je jedna od biljaka koja u medicini ima svoju široko poznatu namjenu - odlična je u liječenju upala mokraćnog sustava. Svoju djelotvornost duguje anti-adhezijskom utjecaju, što znači da sastavni dijelovi brusnice - proantocijanidini ili kondenzirani tanini te fruktoza sprječavaju vezanje bakterije E. Coli, glavnog uzročnika upale mokraćnih puteva, za receptore stanica diljem tog sustava.
Brusnica također ima neka diuretska svojstva zbog kojih djelotvorno ispire bakterije i tako sprječava njihovo gomilanje u mokraćnom sustavu. U tu svrhu najčešće se koristi čaj od brusnice.
To nikako nije kraj povoljnim učincima ove dragocjene bobice. Ona ima odličan utjecaj na krvožilni sustav te djeluje na snižavanje "lošeg" (LDL) kolesterola, dok istovremeno pomaže u povišenju "dobrog" (HDL) kolesterola. Ovo je vjerojatno zbog bogatstva antioksidansa kojima obiluje brusnica, posebice bioflavonoida i polifenola. Ove su komponente također pokazale svoje odlične učinke na smanjivanje visokog krvnog tlaka te grušanja krvi.
Brusnica također ima blagotvorni učinak na probavni sustav, te pomaže u sprečavanju čireva na želucu. Ovdje se najviše ističe njeno djelovanje na bakteriju H. Pylori, gdje brusnica sprječava njeno vezanje za stijenku želuca, na istom principu kao što djeluje i na bakterije u mokraćnom sustavu.
Kulinarstvo
Iako je brusnica naišla na puno veću primjenu u prirodnoj medici, prisutna i u kulinarstvu. U kuhinji ju možete koristiti zajedno sa drugim bobičastim voćem, pa se tako od nje prave razne slastice poput pita, torti, sladoleda i svega što vam može pasti na pamet.
ako se može naći u brojnim kolačima, ipak je mnogo popularnija na druga dva načina a to su džemovi i sokovi. Brusnicu je osim sušenja možda najbolje prezervirati ako se od nje napravi pekmez, marmelada ili džem.
Dodatkom šećera ova bobica postaje namaz na palačinke ili kruh izrazito slatkog i finog okusa.
Sok od brusnice poznati je diuretik ail i osvježavajuće piće.
Zanimljivosti
Brusnica je bobica oko koje se vrti važan dio sjevernoameričke povijesti. Tamo su je domoroci stoljećima koristili kao jedan od glavnih izvora nutrijenata, pa su tako s njom spravljali svoja poznata jela u kojima bi je miješali s mesom u nešto nalik na mesne okruglice.
Vjeruje se da su domorodci s brusnicom upoznali europske kolonizatore američkog kontinenta još 1550. godine. Od tada se borovnice često spominju u literaturi Europljana tek stiglih na novi kontinent. Postoji i kuharica iz 1663. godine koju su napisali britanski hodočasnici, u kojem je opisan recept za umak od brusnice. Taj je umak postao i tradicionalno sjevernoameričko jelo, te se priprema svake godine na Dan zahvalnosti, kada se poslužuje uz pečenu puricu.
Brusnica je bila jedna od prvih plantažiranih biljaka u SAD-u. Kultivirao ju je veteran Američke revolucije, Henry Hall, otprilike 1816. godine. Do danas je najveći dio proizvodnje ostao u SAD-u, a ova zemlja izvozi 78% ukupnih svjetskih potreba za brusnicom.
Foto: Wikimedia Commons
Odgovori