Uzgoj borovnica

Borovnica (lat. Vaccinium myrtillus) je biljka iz porodice Vaccinium i spada u vrstu divljeg voća. Sve se češće pojavljuje u našim vrtovima, prvenstveno zbog svojih sočnih plodova koji se jedu ravno iz grma, a dio su različitih slastica i ostalih jela. Također, i grmovi i bobice su veoma dekorativni i predivan su dodatak vrtu. Njezin nedostatak može biti potreba za kiselom zemljom, ali to se može kompenzirati uzgojem u (velikim) kontejnerima ili posudama.

Smatra se da je podrijetlom iz Sjeverne Amerike, a danas se i kod nas može naći vrsta američke borovnice za uzgoj, međutim vrtlari su uvjereni da se po okusu ne može mjeriti sa tzv. običnom borovnicom.

To je maleni višegodišnji grm, koji naraste otprilike do 60 cm. Rijetko kad više od toga, ali može se protegnuti do 90 cm. Ima zeleni korijen i ovalne ili eliptične listove, koji (novi) izbijaju krajem travnja i početkom svibnja, a opadaju od kraja rujna do listopada. Njeni cvjetovi sadrže i tučak i prašnike (muške i ženske organe potrebne za razmnožavanje), a okrugli plavo-crni plodovi borovnice dozrijevaju od kraja svibnja do srpnja, zavisno od toga gdje raste. Pčele mogu pomoći u oprašivanju, ali nisu neophodne jer se borovnica sama oprašuje.

Kod nas borovnica najviše raste u Gorskom Kotaru, na Velebitu, i nešto manje na Medvednici, Ivanččici, Strahinjščici, Samoborskom gorju, Žumberku, Ličkoj Plješivici, Papuku i Psunju. Ima nekoliko narodnih naziva za borovnicu, a to su: crna borovnica, mrče divja, mrtovnica, risnca, risje i risnica. U Bosni se koristi i naziv vresinje.

Plodovi borovnice su vrlo hranjivi, pošto su bogati željezom i vitaminima. Sastavni su dio prehrane divljači u prirodi, a u kućanstvu se koriste pretežito za spravljanje čajeva, sokova i marmelada. Smatra se da su listovi, plodovi i korijen ljekoviti, te se koriste u kućnom liječenju.

Sorte borovnica

Postoji nekoliko podjela među borovnicama, a razlike među sortama dozvoljavaju da svatko nađe ono što mu odgovara. Prema vremenu dozrijevanja postoje rane, srednje i kasne sorte. Također se mogu klasirati i po izgledu, veličini i boji plodova.

Pri kupnji sadnica, pak, možete pronaći jednogodišnje, dvogodišnje ili trogodišnje biljke, golog korijena ili posađene u kontejnerima.

Neke od najčešćih sorti borovnica u našim krajevima:

Duke je sorta koja nešto kasnije cvjeta, pa se umanjuje mogućnost od oštećenja mrazom. Spremna je za berbu polovinom lipnja i daje plodove otprilike narednih mjesec dana. Jedna je od najrasprostranjenijih sorti koja se uzgaja kod nas (ali i šire) i potječe iz Sjeverne Amerike. Velik urod i ukusni i pravilni plodovi lijepe boje razlog su njene popularnosti, kao i njezina dugovječnost. Stručnjaci tvrde da ova sorta može doživjeti čak 50 godina! Narast će oko 1,5 m u visinu i oko 2 m u širinu. Plodovi su srednje veličine i svijetloplave boje.

Hannah's Choice je novija sorta na našem tržištu i spada u grupu borovnica čiji plodovi ranije dozrijevaju. Zapravo, počinje sazrijevati u isto vrijeme kad i sorta „Duke“, samo što dostigne 50% svoje zrelosti nekoliko dana ranije od navedene sorte. Plodovi su joj srednje do velike krupnoće, sa visokim udjelom šećera i blago kiselkastog okusa, te svijetloplave boje. „Hannah's Choice“ može narasti do 2,1 m u visinu i s obzirom na visoku čvrstoću ploda pogodna je za mehaničko branje.

Elliott spada u veoma kasne sorte borovnice, plodova srednje veličine, svijetloplave boje i sa najviše antioksidanasa. Ima visoke prinose i pogodna je za mehaničko branje zbog toga što 70-80% njenih plodova dozrijeva istovremeno, od početka srpnja do kraja kolovoza.

Chanticleer je borovnica plodova srednje veličine, a cvijet se kod nje pojavljuje malo kasnije nego kod drugih sorti. Svojim izgledom i veličinom plodova podsjeća na „Duke“, iako dozrijeva dosta rano, čak ranije od te sorte. Plodovi imaju visok udio šećera i slatkastog su okusa, te svijetloplave boje. Poznata je po svojoj otpornosti, ali i uzastopnom dobrom rađanju svake godine.

Bluetta ima sitnije plodove, nešto tamnije boje. Iako nije atraktivna, jako dobro podnosi niske temperature, te rano dospijeva za branje. Plodovi su čvrsti, kiselkasto-slatkog okusa sa blagom aromom, a sam grm nešto nižeg rasta nego ostale sorte. „Bluetta“ dozrijeva krajem lipnja, pa do sredine srpnja.

Darrow je sorta krupnijih plodova, relativno nova na našim područjima i pretežito se uvozi iz Poljske. Osim krupnoćom, plodovi se diče i tvrdoćom, pomalo kiselkastog ali ukusnog okusa. Ova sorta je bujnog i uspravnog rasta, a dobro podnosi sušu. Narast će od 1 do 2 m u visinu, a dozrijeva krajem srpnja.

Bluecrop spada u jednu od najcjenjenijih sorti i dozrijeva sredinom sezone (krajem lipnja, početkom srpnja), a odlično podnosi niske temperature. Može se brati mehanički, a dobro podnosi i kasniji transport. Plodovi su ovalni, krupni i čvrsti, te se zadržavaju na peteljkama neko vrijeme nakon dozrijevanja. Svijetloplave su boje i prekriveni sitnim dlačicama, jako dobrog okusa. Grm može narasti do 2 m visine, a ima čvrste izdanke i bude vrlo rodan. Za „Bluecrop“ se vjeruje da je visoko produktivna sorta, otporna na mraz, bolesti, nedostatak vlage i brzo raste, a zbog svojih kvaliteta uzgaja se širom svijeta.

Bluejay je sorta koja se dobro razvija i treba je malo češće obrezivati zbog bujnosti. Otporna je na niske temperature. Plodovi su krupni, plave boje i dobro podnose transport nakon branja. Grm obično naraste do 1,5 m (iako je deklarirana do visine 2 m), te je snažan i uspravan. Plodovi su veliki, dosežu čak do 2 cm, svijetloplave boje i ukusni. Sazrijeva sredinom ili krajem srpnja.

Patriot je izuzetno popularan za uzgoj u vrtu zbog svog niskog rasta, a krupnih i čvrstih plodova dobrog okusa. Brzo raste, uspravnih je i snažnih izdanaka, sa malim ovalnim listovima koji se na jesen zacrvene. Ova je sorta izuzetno plodna i zahtjeva pažljivije obrezivanje u većoj količini. Dobro tolerira vlažna i teška tla, te je otporna i na mraz. Dozrijeva od kraja lipnja do kraja sprpnja.

Ozark Blue je borovnica koja dozrijeva drugom polovinom lipnja. Spada u sorte koje vole toplije predjele. Dozrijeva od lipnja do kolovoza, a plodovi su joj krupni i tamnoplave boje, aromatičnog slatko-kiselog okusa. Narast će od 1 do 2 m visine i vrlo je rodna, ali nije ju potrebno orezivati.

Coville je prosječna sorta umjerenog prinosa. Ima dosta raširen grm koji se može ukrotiti orezivanjem. Relativno je kasna jer s rodom kreće tek krajem srpnja, međutim vrlo je otporna na bolesti pa ju je lako uzgajati. Plodovi su tamnoplave boje i ukusni, a potrebno je posaditi još jednu borovnicu radi oprašivanja. Grm ima snažan, uspravan i otvoren rast.

Spartan je sorta koja ima krupne plodove svijetloplave boje i ugodnog okusa. Dobro podnosi niže temperature zbog kasnog pojavljivanja cvjetova. Također je poznata po toleranciji na mokra i glinena tla, te otpornosti na bolesti korijena. Dozrijeva sredinom sezone (u srpnju) i vrlo je plodna, te se može brati mehanički. Grm joj je visok, otvorenih i čvrstih izdanaka.

Meader je sorta borovnice koja vrlo dobro rađa i ima krupnije plodove, plave boje, ali potrebno je više orezivati grm, koji je širok i raste brzo, a može narasti čak do 3 m visine. Otporna je na niske temperature. Listovi su joj duguljasti, otprilike 8 cm, tamnozelene boje, a u jesen postaju crveni. „Meader“ cvjeta u travnju ili svibnju, a plodovi joj ne dozrijevaju istodobno, te se berba vrši u nekoliko navrata, u periodu od 6 do 8 tjedana (u lipnju i srpnju).

Berkeley krase svijetloplavi, krupni plodovi, malo slabije arome. Osjetljiva je na niske temperature, a iako se može brati mehanički potrebno je to činiti s oprezom. Može narasti do visine 1,8 m, rađa već prvu godinu iza sadnje, a zori od početka lipnja do početka kolovoza.

Goldtraube dozrijevaju za branje već prvom polovinom lipnja, pa je to rana sorta. Slovi za izrazito bujnu, dobre otpornosti na bolesti i izuzetne prilagodljivosti lošijem tlu. Zbog izražene aromatičnosti najbolje ju je koristiti svježu. Narast će do visine 1,8 m.

Herbert ima lijepe, krupne plodove, ali osjetljivi su zbog svoje mekane kožice, pa nisu pogodni za duže transporte. Ova sorta dobro podnosi niske temperature, sve do minus 25 stupnjeva. Bere se polovinom kolovoza i ima ugodan, kiselkast i aromatičan okus. Njen grm narast će do 1,5 m, a snažan je, uspravan i razgranat.

Early Blue kao što i sam naziv govori, sorta je sa krupnim plodovima tamnoplave boje, a sazrijeva već krajem lipnja. Slatko-kiselog je i aromatičnog okusa. Može narasti do 1,8 m visine i 1 m širine.

Blue Gold ima okruglasti grm srednje veličine, prekriven gustim zelenim lišćem, te ima velike i ukusne plodove, koji su odlični za izradu džemova. Ova je sorta omiljena za uzgoj u posudama, a sazrijeva u drugoj polovini kolovoza. Poprilično je otporna i izdržava temperature do minus 25 stupnjeva. Raste do 1,5 m u visinu i do 1 m u širinu.

Sadnja borovnica

Za uzgoj borovnice najbolje je odabrati sunčano stanište, iako ona može podnijeti i malo blage sjene. Tlo mora biti kiselo. Ako vaša vrtna zemlja nije po sastavu takva, dodaje joj se kompost. Biljke posadite u bilo koje vrijeme kad vam to dopuštaju vremenski uvjeti i stanje zemlje, između jeseni i početka proljeća.

Vrijeme sadnje

Najbolje ju je posaditi u listopadu ili studenom, iako to može ovisiti o podneblju i vremenskim uvjetima. U nekim područjima može se saditi tokom cijele zime.

Sadnja iz sjemena

Iako to nije uobičajeno, borovnicu je moguće posaditi iz sjemena. To je dugotrajan proces koji počinje skupljanjem sjemenki iz (potpuno zrelog) ploda. Plod se zgnječi i na taj način razdvajaju sjemenke, koje zatim stavljamo na poseban papir. Potrebno ih je dobro osušiti.

Sjeme borovnice klija oko 10 godina, što je vjerojatno razlog zašto se to ne prakticira u kućnom vrtlarstvu. Sadimo ga odmah nakon sušenja, najbolje u tableti treseta.

Sadnja sadnice

Prije sadnje potrebno je obraditi tlo do dubine cca 20 cm, te u svaku rupu prije sadnice staviti gnojivo (ali bez kalcija i vapna). Nikada nemojte borovnicu saditi uza zidove jer će propasti ako vapno sa zida dođe u zemlju. Također, ako ima podzemnih voda na mjestu gdje sadite, trebale bi biti na dubini većoj od 1 m, ali je najbolje potpuno izbjegavati sadnju tamo.

Ako sadite više borovnica, posadite ih kao samostojeće grmove razmaknute oko 1,5 m. Malčirajte gnojem u kojem nema kalcija ni vapna. Može se upotrijebiti kompost na bazi treseta.

Nakon sađenja redovito zalijevajte.

Uzgoj na otvorenom

Borovnica se pretežito sadi na otvorenom (iako je moguć uzgoj nekih sorti u posudama) i sve češće je ukras mnogobrojnih vrtova. Potrebno joj je dosta prostora jer pojedine sorte mogu narasti po nekoliko metara u vis i u širinu. Voli sunčane i svijetle položaje, iako ne i direktno sunce i bilo bi dobro da je mjesto prozračno.

Prije sadnje tlo se obrađuje na dubini od 20 cm, stavlja se gnoj u rupe (oko dvije lopate), te je poželjno staviti i kompost izmiješan sa zemljom. Sadnicu, odnosno njeno korijenje prije sadnje očistite od zemlje, potopite u vodu na nekoliko sati, pa posadite na dubinu na kojoj je bila u rasadniku (to možete lako vidjeti).

Uzgoj u plasteniku

Iako se češće uzgajaju sadnice na ovakav način, nije nemoguće posaditi borovnice u staklenik ili plastenik. Imajte na umu da većina sorti zauzima dosta mjesta, pa je pitanje koliko je to isplativo. Jedna biljka će trebati otprilike jedan kvadratni metar, i to ako se obrezuje da raste kao stablo, a ne kao grm, kako ne bi išla previše u širinu.

Pri takvoj sadnji, minimalna dužina prostora bi trebala biti od 18 do 30 metara, visine 5 metara, te širine 8 metara. Pri visokim (vanjskim) temperaturama potrebno je omogućiti strujanje zraka borovnicama, pa je tako vrlo zgodno podizanje bočnih strana plastenika.

Uzgoj u posudama

Neke su sorte borovnice nešto manje od ostalih i samim time prikladnije ih je uzgajati u posudama.

Za početak (za mladu biljku) odaberite posudu od 30 cm, a kad poraste premjestite ju u veću. Na dno posude potrebno je staviti komad betona ili gline kako bi zadržavao vlagu, pošto ova biljka ne podnosi dobro suho tlo. Zemlja treba biti kisela i to je prednost sadnje u posudama, možete ju idealno prilagoditi.

U slučaju visokih temperatura, zemlja u posudi se lakše zagrije, što može dovesti do odumrijevanja (ionako osjetljivog) korijena. Potrebno je osigurati strujanje zraka borovnici, kao i optimalnu vlažnost zemlje. Može se zalijevati preko lista i klasično (preko korijena), ali svakako na biljku u posudi treba obratiti više pažnje.

Tlo

Sadite borovnice na kiselu tlu, pH vrijednosti od 3,4 do 6,5. Pored toga, ova biljka zahtjeva vlažno tlo s velikim postotkom humusa, ali dobro drenirano.

Temperatura

Borovnica voli tople i sunčane položaje, a idealna su mjesta sa blagim nagibom kako bi bila na strujanju zraka.

Borovnica je otporna na zimu i može podnijeti temperature čak do -25 stupnjeva. Ne samo da može podnijeti, nego joj je i neophodno da određeno vrijeme provede na temperaturi nižoj od 7 stupnjeva, kako bi se biološki procesi i cvatnja normalno odvijali.

Smetaju joj i temperature iznad 30 stupnjeva i ako ju sadite u toplijim krajevima, potrebno joj je osigurati hlad barem jednim dijelom tokom dana.

Kao što ne voli sušu, tako ne podnosi dobro niti obilne kiše. U tim periodima sklonija je razvijanju bolesti.

Svjetlost

Ova biljka veoma voli svjetlo, ali podnosi i laganu sjenu, pogotovo u područjima gdje je ljeti sunce prejako. Međutim ako do nje ne dopire dovoljno svjetlost, kao recimo ako se sadi među visokim biljkama, njen urod će biti slabiji ili nikakav, jer se plod neće moći formirati.

S obzirom da je malo zahtjevna oko tla, borovnica će tražiti povremeno prihranjivanje (dva puta godišnje). Ako ste ju posadili na sunčano i svjetlo mjesto, generalno će uspijevati dobro, iako tokom ljeta zahtjeva dodatno zalijevanje ili navodnjavanje (njen korijen je plitak pa je osjetljiva na sušu).

Slaganje kultura

Borovnica ne voli prethodnike u tlu gdje se sadi, pa je potrebno ostaviti odabrano mjesto nekoliko godina da se odmori.

Mnoge gomoljaste biljke ili lukovice toleriraju kiselo tlo koje voli i borovnica, a posebno cvijeće kao što su begonija, đurđice, narcis, tulipan i paprat. Od voća najbolji susjedi su joj malina, rabarbara i brusnica koje imaju istu toleranciju prema klimi i kiselim tlima. Idealno povrće koje možete posaditi uz borovnicu su rotkvica, krumpir, paprika, dok su od začina idealni endivija i peršin.

Zalijevanje

Ova biljka zaista cijeni vlažnost tla, i ukoliko možete utjecati na to, idealna joj je 75 do 80 %.

Najviše zalijevanja i vlažnosti trebat će u fazi cvatnje, rasta i sazrijevanja plodova (od svibnja do kolovoza, ovisno o sorti), te u sušnim razdobljima. Ukoliko borovnicu proizvodite komercijalno, neophodno je navodnjavanje. Njen korijen je vrlo plitak (od 15 do 40 cm) i na njemu nema žila sisavica pomoću kojih bi se snabdijevala vodom iz tla, pa tako kada korijen nije u mogućnosti osigurati vlagu dolazi do sušenja i oštećenja borovnice.

Prihranjivanje

Prihranjivanje borovnica se vrši prema potrebi i stanju biljaka. Obično se prihranjuju dva puta godišnje i pritom treba paziti da se ne promijeni pH tla, što bi joj moglo naštetiti. Najbolje je gnojiti organskim i mineralnim gnojivima.

Održavanje i njega

Oko borovnice se najpotrebnije brinuti u prvoj godini nakon sađenja, kad ju je između ostalog potrebno mnogo okopavati i plijeviti korov oko nje. Također je važno pravilno zalijevanje i zaštita od bolesti i štetnika. Primjena herbicida na borovnice nije preporučljiva, osim u slučaju kada nema druge solucije.

Održavanje zemljišta

Održavanje zemljišta oko borovnice se najčešće vrši tako da se u prostoru između nasada posadi trava, te se kasnije redovno vrši malčiranje. Oko biljke se plitko okopava, pazeći da se ne ošteti korijen. Suzbijanje korova je jedna od važnijih stavki u održavanju, posebice kod mladih nasada.

Malčiranjem ne samo da se suzbija rast korova, već uravnotežuje temperatura zemlje, omogućava bolje zadržavanje vlažnosti, održava se kiselost zemlje i povisuje sadržaj organskih tvari. Od materijala najčešće se koriste otpatci nekog mekanog drveta, iverje, kora drveta, slama, šaš ili mješavina navedenog, u debljini od 7,5 cm do 12,5 cm.

Rezidba i oblikovanje

Budući da se plodovi pojavljuju na dvogodišnjim ili trogodišnjim odrvenjelim izdancima, nemojte orezivati dok biljka ne počne davati plodove. Nakon toga odrežite sve mrtve ili slabe odrvenjele izdanke, a zatim potkratite na trećinu one najstarije.

Izdanci mogu biti oštećeni od zimskih mrazova, insekata, bolesti ili nekog drugog razloga.

Također je potrebno ukloniti sve grane koje se međusobno dodiruju, polegnute izdanke, kao i one koji na bilo koji način smetaju. Grm mora biti u mogućnosti uspravno rasti i dobro upijati sunčevu svjetlost.

Orezivanje se vrši zimi ili početkom proljeća.

Berba borovnica

Plodove berite kako dozrijevaju i po potrebi pohranite, zamrzavanjem ili u staklenke.

U rijetko kojih sorti će se dozrijevanje odvijati simultano, pa se tako berba može protegnuti na 6 do 8 tjedana. Svaka borovnica se bere od 5 do 7 puta, ovisno o sorti i vremenskim uvjetima. Beru se samo zreli plodovi.

Skladištenje

Iako je najukusnija svježa, može se neko vrijeme držati u hladnjaku, a za duže skladištenje konzervirati ili zamrznuti. Zamrznuta borovnica ne gubi na okusu i to joj je jedna od velikih prednosti.

Bolesti

Nažalost, ovu biljku napadaju mnoge bolesti i štetnici, koji mogu nanijeti velike štete i propadanje.

Kržljavost grmova borovnice izaziva virus i ako se primijete kržljave biljke, potrebno ih je odmah ukloniti i uništiti.

Plamenjača borovnice se javlja kao pjegavost grančica biljke, lišća i zelenih plodova. Sklonije su zarazi kod obilnih kiša ili kod ekstremno visokih temperatura.

Hrđa stabla i lišća borovnice može nanijeti veće štete, a pojavljuje se kao tamne pjege veličine 2-3 mm, te se s vremenom proširuju na cijeli grm. Najveća je mogućnost zaraze krajem proljeća i početkom ljeta, po vlažnom i toplom vremenu.

Štetnici

Kada je riječ o štetnicima koji napadaju borovnicu, prva i najvažnija je svakako krtica koja iznimno može naštetiti biljci. Također ne treba ni zanemariti šumske miševe koji također mogu nanijeti štetu tako što izradom podzemnih kanala utječu na odvod vode koji je biljci nužno potreban.

Pticama kao što su drozdovima i gračcima su plodovi borovnica iznimno zanimljivi, posebno u vrijeme zrenja. Najčešće se hrane plodovima ujutro ili prije zalaska sunca. Kao mjeru zaštite možete postaviti mrežu iznad borovnice kojom ćete onemogućiti životinjama da se približe vašoj borovnici.

Veće štete borovnici mogu nanijeti

Erifoidna grinja
Bademov cvjetojed
Smotavac ploda borovnice
Lisni miner
Štitasta uš
Rutava buba

Bademov cvjetojed

Bademov cvjetojed (lat. Anthonomus amygdali) je sitna pipa koju je jako teško primijetiti u nasadu. Crvenkaste je do tamnosmeđe boje i na pokrilju ima bijelu prugu. Ženka odlaže jaja u cvjetni pup nakon čega se razvija ličinka koja se hrani sadržajem iz pupa. Njegovu prisutnost se često uočva tek kad je načinjena već ozbiljnija šteta.

Lisni miner

Štetu izazivaju ličinke koje žive između dva površinska sloja lista. Hrane se lisnim tkivom i tako buše “hodnike” na listovima. Zbog toga nastaju karakteristične mine koje se mogu vidjeti s obje strane lista. Na peteljkama i bobama se javlja tamnoljubičasta boja i ti organi gube funkciju.

Štitasta uš

Štitasta uš je insekt žutosmeđe boje eliptičnoga oblika. Napada zelene dijelove biljke tako da siše biljne sokove na taj način iscrpljujući biljku. Kako bi se riješili ovog štetnika, potrebno je ukloniti koru, a u vrijeme vegetacije primijeniti insekticide.

Rutava buba

Jaja ovog insekta su plavo-bijele ili žućkaste boje. Imago (posljednji stadium razvoja insekta) prezimljuje i pojavljuje se u rano proljeće, već u ožujku. Oštećuje čahure maka. Odrasla buba je crna, ima bijele dlačice i dugačka je oko 10 mm.

Suzbijanje se sprovodi uz upotrebu istih insekticida kao i za suzbijanje sive makove pipe. Kontrola se vrši ako je moguće prije početka cvatnje maka.

Upotreba borovnica

Borovnica je ljekovita biljka, sa ukusnim plodovima, te ima svoju primjenu i u kulinarstvu i u medicini. Njeni plodovi su bogati željezom i vitaminima.

Borovnice u medicini

Primjena borovnice u kućnoj medicini je veoma široka. Od mladih listova spravlja se čaj kojim se liječi dijareja, želučani problemi i grčevi, kašalj i pomaže kod šećerne bolesti. Njeni plodovi se upotrebljavaju kod liječenja hemoroida, neredovite stolice i sličnih probavnih tegoba, nadutosti, pomanjkanja apetita i nametnika u probavnom traktu.

Svježe borovnice se smatraju kao pomoć kod problema sa jetrom, žuči i žučnim putevima.

Listovi se, pak, koriste za snižavanje šećera u krvi, iako je sa listovima potrebno biti oprezan jer se pri dugotrajnoj upotrebi ili predoziranju može dogoditi kronično trovanje.

Borovnicu je preporučljivo jesti svježu, koliko god se može pojesti a da ne pretjerate, ili ju iscijediti u sok.

Borovnice u kulinarstvu

Jako su zdrave i konzumiraju se svježe, ali također se upotrebljavaju u kulinarstvu, i to najčešće za pripremu raznih slastica. Sve češće se dodaju u smoothie i shake..

Prije kuhanja ili konzumacije, svježe borovnice je potrebno očistiti od lišća, isprati vodom i posušiti krpom ili ubrusom. Borovnice također možete i brzo zamrznuti čime produžujete vijek trajanja voća, a za odmrzavanje ih samo ostavite nekoliko minuta na sobnoj temperaturi prije nego ih dodajete jelima. Ako ih planirate kuhati, odmrzavanje nije potrebno, nego samo produžite vrijeme kuhanja za par minuta.

Svježe ih možete konzumirati u voćnim salatama, sladoledima i želeima uz dodatak šećera ili šlaga. Domaćice ih često koriste kao nadjev za pite od prhkog tijesta i pripremu kolača od voća, a iznimno popularan cheesecake od borovnice. Također se mogu pripremati i razni slatki umaci koji čine bazu voćnim jogurtima i sorbetima ili ih poslužiti uz sladoled, a izvrsno se slaže i s divljači.

Sušene borovnice možete kombinirati sa žitaricama i žitnim pahuljicama i napraviti svoje domaće energetske pločice ili okusom zanimljiv pekarski proizvod.

Iako pomalo skup, iznimno je popularan u pripremi zimnica kao što su marmelada od borovnica, sok od borovnica ili džem od borovnica.

Povijest

Rod Vaccinium potječe iz Sjeverne Amerike, točnije Atlantske Kanade i Sjeveroistočnih Sjedinjenih Država. Kanadski prvi domorodci su konzumirali divlje borovnice mnogo prije nego je Amerika kolonijalizirana. Počele su se uzgajati u vrtovima početkom 20. st.

Zanimljivosti

Neke vrste borovnica mogu opstati i do 15 godina, a toliko je otporna biljka da može rasti i na nadmorskoj visini preko 2.000 metara.

Samo jedna šaka plodova sadrži 44 kalorije, 2 g vlakana i 10 % preporučene dnevne doze vitamina C. Zauzimaju prvo mjesto kao antioksidans u usporedbi sa 40 drugih vrsta voća i povrća.

Jedina je hrana koja je prirodno plave boje i jede se preko trinaest tisuća godina.

Foto: Heidelbergerin / Pixabay