Da biste posadili sortu maslina na neko područje, važno je poznavati samu sortu i područje iz kojeg potječe. Ako ne prepoznajete biljku, sadnja maslina predstavlja veliki rizik, a u konačnici i neuspjeh te gubitak veće količine novca.
Odabir sorte maslina
Postoji više od 40-ak različitih vrsta maslina, no na našim područjima, kao i u ostatku Europe, rasprostranjena je samo jedna vrsta. Sve ostale nalaze se na području Azije i Afrike i njihov značaj nije prevelik.
Odabir sorte masline ovisi o području na kojem će se uzgajati masline. Ovisi je li maslinik u unutrašnjosti, u priobalnom području ili na otoku. Ako ćete masline saditi na područjima gdje su temperature niže, odaberite sorte koje će dobro podnositi niske temperature. Sortu odaberite prema vrsti tla, položaju i načinu uzgoja.
Danas odabir sorte masline najviše ovisi o načinu berbe njezinih plodova. Hoće li se berba obavljati ručno (s pomagalima ili bez) ili uz pomoć strojeva. Uvijek prednost dajte sadnji onih vrsta koje će olakšati i pojednostaviti berbu te koje neće zahtijevati puno radne snage. Naime, troškovi berbe čine čak 70% od ukupnih troškova proizvodnje maslina.
Kod planiranja uzgoja maslina posebnu pozornost treba pridati navodnjavanju za vrijeme sušnog vremena, a o kojem će ovisiti rodnost maslina. Maslinik ne smije ovisiti isključivo o kiši jer tada neće davati redovito rod. No, treba uzeti u obzir i to da sve sorte maslina nemaju iste potrebe za vodom.
Navodnjavanje maslinika provodi se vodom u kojoj su prethodno otopljena hraniva. Iako maslini za rast treba puno sunca i topline, ništa od navedenog neće doći do izražaja ako maslina nema dovoljno vlage. Stablu maslina voda je neophodna za rast već u trenucima sadnje ili ubrzo nakon sadnje.
Iako i tlo i položaj ovise o uzgoju masline, njih ne možemo promijeniti. No, zato možemo odabrati sortu koja će biti najprikladnija za uzgoj na tom području.
Osim navedenog, kod izbora sorte valja paziti na njezinu bujnost o čemu će ovisiti gustoća maslinika, rezidba, oblikovanje i zaštita od bolesti i štetnika.
Kod izbora sorta važno je poznavati domaće i udomaćene sorte. Budite oprezni s novouvezenim sortama. Od izrazite je važnosti za uzgoj znati jesu li sorte samooplodne, koji su njezini oprašivači i cvjetaju li u isto vrijeme.
Teško je pronaći sortu koja će zadovoljiti sve uvjete, ali pritom treba odabrati onu koja će zadovoljiti većinu uvjeta.
Ako podižete nove nasade maslina, preporučuje se saditi dvije ili tri sorte koje će cvjetati u isto vrijeme i tako se međusobno oploditi. U masliniku treba biti minimalno 10% oprašivača. Svaka sorta od druge sorte treba biti udaljena minimalno 30 do 40 m kako bi se one međusobno mogle oprašivati.
Maslinik može biti namijenjen za:
- proizvodnju maslina uljarica (proizvodnja maslinovog ulja)
- proizvodnju maslina za jelo (stolne sorte maslina)
- proizvodnju i ulja i stolnih sorti
Sorte maslina odabiru se ovisno o namjenu, ali prednost bi uvijek trebalo dati onim autohtonim sortama koje su specifične za neko područje i od kojih se može proizvesti ulje visoke kakvoće.
Vrste maslina za proizvodnju maslinovog ulja
U nastavku donosimo najpoznatije sorte za proizvodnju maslinovog ulja.
Oblica (orkula, orgula)
Iako joj podrijetlo nije poznato, smatra se da je autohtona dalmatinska sorta i najčešće se uzgaja na našim područjima. Posebice od Krka do Prevlake. Razlog njezine popularnosti je otpornost na nepovoljne klimatske uvjete i kvalitetu tla. Može rasti u području suše, otporna je na hladnoći i jake vjetrove, a uspijeva i na skeletnim plitkim tlima.
Stabla su joj srednje bujna, krošnja joj je kuglasta, a listovi tamnozeleni. Cvijeta potkraj svibnja i početkom lipnja.
Oblica je rana sorta, a od cvatnje do zametanja plodova prođe oko 160 dana.
Jako je slabo samooplodna, a dobri oprašivači ove sorte su: piculja, Levantinka, uljarica, drobnica i druge.
Što se tiče bolesti i štetnika, otpornost na trulež drva i maslinovu muhu je slava, dok je srednje otporna na bakterijski rak i paunovo oko.
Plod oblice je okruglastog oblika, težak otprilike 5 grama.
Ulje ove sorte je visoke kakvoće, a budući da joj je plod velik, upotrebljava s ei za konzerviranje i za stolnu upotrebu.
Bjelica (mesnica, žutica)
Ime ove sorte dolazi od boje lista. Lice lista joj je sivo-zelene boje, dok joj je naličje sivo-bijelo. Boje listova najviše dolaze do izražaja kada zapuše vjetar pa ih njiše i okreće. Još se naziva i mesnica jer je riječ o mesnatoj sorti koja sadrži više mesa nego što je obujam njezine koštice. S druge strane naziv žutica dolazi od boje koju plod dobiva prije nego što dozri.
Razlikuje se od drugih vrsta masline po visokom i čvrstom, srednje bujnom stablu koje razvija manje ili veće izbočine duž cijele svoje dužine. Krošnja bjelice je srednje bujna i većinom raste uspravno.
Najbolje će uspjeti na područjima zaštićenima od jake hladnoće.
Bjelica cvate od kraja svibnja pa do sredine lipnja.
Više je stranooplodna sorta, a srednje samooplodna.
Plod bjelice je jajasto eliptičnog oblika, težak oko 3 grama Svježi plod ima 22% ulja.
Srednje je rana sorta, a od cvatnje do zametanja plodova prolazi i do 180 dana.
Nije jako osjetljiva na maslinovu muhu (manje nego oblica) te je dobro otporna na bakterijski rak i trulež drva. No, nije previše otporna na paunovo oko.
Uzgaja se samo kao sorta za ulje, a ono je kvalitetno.
Lastovka
Autohtona sorta koja se uzgaja isključivo u zapadnom dijelu Korčule. Stablo joj je srednje bujno, okruglo, savijenih krošnji koje djeluju poput kišobrana.
Ne smeta joj dugotrajna suša, ali će joj zato smetati hladnoća. Najbolje će uspjeti uz more, na povišenim terenima. Od bolesti i štetnika razvila je otpornost na paunovo oko, ali može joj naštetiti bakterijski rak.
Cvatnja lastovke započinje krajem svibnja, a dobar oprašivač joj je vrsta drobnica.
Plod lastovke ima otprilike 2,75 grama i 82% randman mesa. Svježi plodovi daju od 16 do 24% ulja čiji je okus karakteristično gorak zbog velike količine polifenola. Spomenuto je izraženije u godinama pogođenima sušom, a često su gorki i plodovi koji su ranije ubrani.
Ovoj sorti potrebno je 190 dana od cvatnje do zametanja plodova i time pripada u skupinu srednje ranih sorti.
Drobnica
Riječ je o vrsti koja razvija bujno i uspravno stablo, a čije su krošnje izrazito rijetke. Otporna je na sušu, hladnoću i vjetar. Od bolesti i štetnika može joj naštetiti paunovo oko, a s druge strane otporna je na trulež drva i bakterijski rak.
Vrijeme za cvatnju drobnice je krajem svibnja.
Plod drobnice je duguljastog okrugao, a težina mu je 2,2 grama. Sadrži 77% randman mesa, a svježi plodovi imaju 16 do 23% ulja.
Dobiveno ulje ove sorte visoke je kakvoće i smatra se jednim od najkvalitetnijih ulja.
Od cvatnje do zametanja plodova mora proći 180 dana, a što se tiče vremena dozrijevanja riječ je o srednje ranoj sorti.
Često se uzgaja jer redovito i obilno rodi, a u isto vrijeme dobar je oprašivač za lastovku i oblicu.
Uljarica (Brsečka)
Samo ime joj govori da sadrži velike količine ulja. Krošnja joj je jako gusta, raste visoko, a boja joj je tamnozelena. Na deblu se mogu primijetiti udubljenja (slična kao i kod bjelice), no ona su puno manja, rjeđa i plitka.
Cvatnja uljarice odvija se od završetka svibnja do početka lipnja.
Plod joj je okruglastog oblika, blago je simetričan te otprilike teži 2,7 grama. 76% otpada na mesnati dio, a 25,5% na ulje.
Kasna je sorta, a od cvatnje do zametanja plodova prođe od 210 do 220 dana. Riječ je o samooplodnoj sorti pa njezini oprašivači nisu istraženi.
Otporna je na:
- maslinovu muhu - srednje otporna
- paunovo oko - dobro otporna
- trulež drva - dobro otporna
- bakterijski rak - vrlo dobro otporna
Ulje je kvalitetno, a budući da redovito i obilno rodi često se uzgaja na području Dubrovačkog primorja.
Mezanica
Mezanica (grozdača, manjica, grozdulja, grozdenjača) je autohtona sorta s Dubrovačkog primorja, a odgovaraju joj topli i zaštićeni prostori i duboka tla. Ne odgovaraju joj suša niti niske temperature.
Cvatnja se odvija potkraj svibnja i početkom lipnja. Sadrži puno cvjetova, a tučak joj je nerazvijen. Samooplodna je vrta pa njezini oprašivači nisu do kraja istraženi.
Od početka cvatnje do berbe prođe otprilike 180 dana.
Plod mezanice je simetričan i okrugao te težak otprilike 3 grama. Postotak mesa u njemu je oko 80%.
Razvila je srednju otpornost na bakterijski rak, trulež drva i paunovo oko, a nešto manje je otporna na maslinovu muhu.
Levantinka (Šoltanka)
Pretpostavlja se da je Levantinka donesene na otok Šoltu sredinom 19. stoljeća od strane jednog mornara koji je bio podrijetlom sa Šolte.
Rodna je i redovito rodi pa se često sadi i uzgaja.
Stablo joj srednje bujno i razgranato. Listovi su joj dugi 7 cm, te široki 2 cm. Boja im se razlikuje s donje i gornje strane. S donje strane su svjetlo-srebrni, a s gornje strane jako zeleni.
Plod Levantinke duguljastog oblika, srednje i nejednake veličine koji na krajevima ima mali šiljak na vrhu. Plodovi ostvaraju rodnost u grozdovima, a svaki teži otprilike 4 grama. Zreli plod Levantinke ima oko 16 do 22% ulja, kožica mu je čvrsta pa se ne preporučuje za konzerviranje.
Dozrijeva postupno, a berba može trajati i do dva mjeseca.
Nije otporna na sušu i niske temperature što je ograničava u širenju i uzgoju. Osim toga, nije otporna na paunovo oko, a česta se pojavljuju i potkornjaci i granotoč jer joj je stablo nešto mekanije.
Kod uzgoja potrebno je zadovoljiti redovito navodnjavanje i prihranu. Tako može godišnje dati i od 30 do 50 kg masline.
Ulje Levantinke je jako kvalitetno, a sorta se može uzgajati samostalno ili u svrhu oprašivanja vrste oblice.
Slivnjača
Spomenuta vrsta raste na području sjevernog Jadrana. Krošnja joj se sastoji od visećih grana, a listovi su joj uski i oštri.
Ostvaruje dobru i redovitu rodnost. Plodovi su teški od 3 do 4 grama, a imaju 83% mesa. Količina ulja iz ovih plodova je oko 18%.
Osim za proizvodnju ulja, slivnjača se koristi i za jelo.
Njezini plodovi su otporni na niske temperature, ali ne i na bakterijski rak.
Leccino
Hvaljena uljana vrsta masline čije podrijetlo seže do talijanske Toskane. Srednje je otporna prema hladnoći. Njezina stabla su jako bujna, a rodnost joj je ogromna i redovita. Za sadnju joj treba osigurati duboka i plodna tla.
Ako je usporedimo s ostalim sortama, cvjetovi su joj dosta veliki. Ne može se oploditi samostalno, a dobri oprašivači su joj sorte Frantoio, Morchiaio i Pendolino.
Zrelost postiže vrlo rano (treća dekada listopada), a rodnost joj je ujednačena.
Otporna je na maslinina moljca i paunovo oko, a jako joj može naštetiti maslinin svrdlaš.
Pendolino
Talijanska vrsta koju odlikuje srednja bujnost i viseći izboji. Iako je jako važna jer je oprašivač za mnoge sorte, slabo se uzgaja - svega 10% i to isključivo zbog toga što je oprašivač.
Rodnost joj je vrlo dobra, a srednje je otporna na niske temperature. Može joj naštetiti rak masline.
Frantoio
Jedna od poznatijih talijanskih sorti čije stablo je srednje bujno. Iako joj je stupanj samooplodnosti relativno visok, postiže bolji prirod oprašivanjem uz pelud sorata Moraiolo, Morchiaio, Pendolino i Leccino.
Obilno i redovito rađa, a zrelost postiže postupno i srednje kasno.
Postotak ulja od ove vrste je visok, ulje joj je visoko kvalitetno i voćne arome.
Treba je zaštititi od hladnoće i od paunovog oka i raka masline.
Moraiolo
Ova staro talijanska sorta daje stabla manje bujnosti nego sorta Frantoio. Nema mogućnost samooplodnje, a dobri oprašivači ove sorte su: Frantoio, Pendolino i Morchiaio.
Rodi obilno i dozrijeva relativno rano - početkom studenog. Rodi ujednačeno, plod joj je sitan, a ulje visokokvalitetno.
Srednje je otporna na niske temperature, a može joj naštetiti paunovo oko.
Coratina
Pripada u skupinu cjenjenijih uljnih sorti maslina. Stabla su joj srednje bujna, a prirodi redoviti i obilni. Nije samooplodna sorta, a njezini dobri oprašivači su: Leccino, Moraiolo i Frantoio.
Plod spomenute sorte ističe se svojim veličinom te daje visokokvalitetno ulje.
Srednje kasne je zrelosti.
Velika prednost ove sorte je što se može prilagoditi različitim vremenskim uvjetima. Jednako dobro podnosi sušu i niske temperature.
Istarska bjelica
Istarska bjelica razvija stabla umjerene bujnosti. Riječ je o sorti koja se ne može sama oploditi.
Srednje veliki plodovi dozrijevaju relativno kasno, obično krajem studenog.
Ističe se time što može dati visoki postotak ulja.
Poznata je kao jedna od otpornijih sorti na hladnoću, a može je pogoditi napad maslinine muhe.
Buža
Stabla su joj srednje bujna, a plodovi dolaze u srednje velikim veličinama. Poznata je po tome što su joj stabla nakrivljena u jednu stranu.
Vrijeme dozrijevanja joj je početkom studenog, a preradom daje visokokvalitetno ulje.
Riječ je o sorti koja pripada skupini onih najotpornijih na niske temperature, no zato je otporna na maslinin moljac i muhu te na paunovo oko.
Sorte za konzerviranje (stolne sorte maslina)
Postoje sorte masline čiji su plodovi primjereniji konzerviranju ili proizvodnji ulja te one koje su jednako primjerene i konzerviranju i proizvodnji ulja (Itrana, oblica, murgulja).
Sorte se mogu konzervirati u:
- zelenom stanju
- zrelom stanju (crne masline)
Dužica
Udomaćena je sorta masline koja se obično koristi za konzerviranje i u zrelom i u zelenom stanju.
Stablo joj je srednje bujno s rijetkom krošnjom, a grančice joj vise i tvore oblik kišobrana. Plod ove sorte je što se tiče veličine ujednačen i dosta krupan. Teži od 8 do 9 grama te sadrži od 86 do 87% mesa.
Plod dužice je asimetričnog i duguljastog oblika, lagano savijen, dug otprilike 3 cm i širok 2 cm.
Meso ove sorte je nešto čvršće pa je samim time otporno na maslinovog moljca i mušicu. No, slabije je otpornosti na bakterijski rak i paunovo oko.
Sadite je na zaklonjena mjesta jer nije otporna na niske temperature. Da bi kvalitetno i dobro rodila potrebno ju je redovito navodnjavati.
Polovično je samooplodna sorta, a sorte koje joj odgovaraju za oprašivanje su: uljarica, drobnica, S. Agostino, Levantinka i piculja.
Picholine
Spomenuta sorta potječe iz Francuske i jako je cijenjena za konzerviranje zelenih maslina. Riječ je o sorti koja je visoko samooplodna.
Plod picholine težak je od 3,5 do 5 grama.
Dobro će roditi ako ćete je posaditi u plodna i duboka tla i na mjesta gdje će biti zaštićena od niskih temperatura. Navodnjavanje je dodatan plus - njime ćete osigurati kvalitetnu i obilnu rodnost.
Na našim je područjima osjetljiva na bakterijski rak, a mogu je ugroziti i maslinova mušica i moljac te paunovo oko.
Zrelost postiže kasno, a iskoristivost ulja ide do 18%. Postotak mesa je 82%.
Ascolana Tenera
Potječe iz Italije, a velika prednost joj je ta što je otporna na hladnoću. Stabla su joj bujna, a rodnost joj je osrednja. Daje krupne plodove težine od 8 do 10 grama. Najčešće se konzervira u zelenom obliku. U vrijeme pune zrelosti može imati i do 17% ulja.
Mogu joj naštetiti bakterijski rak i maslinova mušica, a da bi obilno i dobro rodila bit će joj potrebno redovito navodnjavanje.
Uz najčešće sorte primjerene za konzerviranje koje smo spomenuli, još su pogodne i sljedeće vrste:
- Carolea
- Cucco
- Tonda iblea
Naučite više o uzgoju maslina
- O maslinama
- Sadnja maslina
- Uzgoj maslina
- Uzgoj masline u tegli
- Održavanje i njega maslina
- Bolesti i štetnici maslina
- Berba, skladištenje, prerada i upotreba maslina
Foto: ulleo / Pixabay
Odgovori