Bolesti i štetnici maslina

Maslinu tijekom rasta napada niz bolesti i štetnika, od kojih prevladavaju štetnih kukci.

Štetnici masline

Postoje štetnici koji mogu napasti mlade nasade maslina (listove i mlade izbojke) te oni koji napadaju masline u punom rodu, odnosno napadaju isključivo plod masline.

Mladu maslinu najčešće će napasti:

• pipe
• jasminov moljac
• skorovač
• granotoč

Pipe (Otiorhynchus sp.)

Najčešće vrste pipe su:

• šarena vinova pipa
• prugasta vinova pipa
• ladrun
• crvenonoga siva pipa

Osim maslina, spomenuti štetnici napadaju i neke druge voćne vrste poput breskve, badema, rogača i vinove loze.

Simptomi nastali od ovog štetnika vidljivi su u obliku grizotina na listovima mladih biljaka. Kod jačih napada čak cijelo stablo masline može stradati i ostati golo, odnosno bez listova.

Šarena vinova pipa aktivna je od kraja svibnja pa sve do početka zime. Leđa su joj crne boje prošarana bijelim točkicama zbog čega se i naziva šarenom vinovom pipom. Duga je svega 1 cm. Krila su joj srasla s tijelom pa ne može letjeti. Aktivna je tijekom cijelog dana kada nanosi velike štete.

Prugasta vinova pipa je crne boje, a duž tijela joj se pružaju uzdužne bakrene pruge. Javlja se ranije početkom godine, ali aktivna je jedino tijekom noći. Danju se skriva iza kamenja.

Kada primijetite prve napade spomenutih štetnika, posegnite za zaštitom. U tu svrhu postavljaju se različite prepreke oko debla kako štetnici ne bi mogli doći do grana, odnosno do listova. Pomoći će smola i ljepilo koje bi prije postavljanja uz deblo trebalo staviti na karton kako ne bi došlo do oštećenja kore na mladim stablima.

Ovaj štetnik može se suzbiti i kemijskim sredstvima, ali valja naglasiti da je na većinu otporan.

Jasminov moljac (Palpita unionalis Hb.)

Često napada mlade maslinike, a ponekad se javlja i na starijim stablima. Bijele je boje i leti isključivo noću. Javlja se tijekom travnja i svibnja.

Kada izađu iz jaja, gusjenice se još neko vrijeme zadržavaju u skupini, a kasnije se premještaju na donje dijelove listova i počinju djelovati pojedinačno. Uz tanke niti koje tvore, povezuju listove i njima se hrane.

Štetu rade tako što nagrizaju vršne pupove i tri ili četiri mlada vršna lista tako što ih zapredaju. Godišnje može biti od tri do četiri generacije ovog štetnika.

Zaštitna sredstva apliciraju se u proljetnim mjesecima, kada se uoče prvi znakovi štete. Pokazali su se djelotvorni bioinsekticidi (osnova Bacillus turingiensis) ili onih kemijskog podrijetla. Ako dođe do jačeg napada, prskanje se mora ponoviti.

Granotoč (Zeuzera pyrina L.)

S godinama je postao sve opasniji i čest gost brojnih maslinika u našim područjima. Riječ je o leptiru bijelih krila po kojima se nalaze crne točke. Mlade gusjenice su svijetložute boje, a odrasle poprimaju žutu boju te se na njihovom tijelu nalaze bradavice.

Kako sve više raste, gusjenica mijenja položaj. S tanjih grana prelazi na deblje, a u konačnici nastanjuje deblo. U deblu radi kanale u kojima može biti i više od deset gusjenica. Ciklus štetnika može trajati dvije godine.

Ovaj štetnik opasan je jer njegovom pojavom dolazi do sušenja grana, a na kraju i cijelog stabla. Osjetljivija su mlada stabla kod kojih prije može doći do sušenja nego kod onih starije dobi. Kod starijih stabala obično strada dio krošnje, dok je sušenje stabla rijetko.

Sve napadnute grane potrebno je odstraniti, a u hodnike gusjenica uštrcati hlapljive insekticide i zatvoriti ih voćarskim voskom.

Najčešći štetnici koji mogu nanijeti velike štete maslinama u redovitoj rodnosti su:

• maslinova muha
• maslinov moljac
• potkornjaci
• štitaste uši (maslinov medič)

Maslinova muha (Bactrocera oleae Rosi.)

Riječ je o štetniku koji se smatra najopasnijim kod uzgoja masline. Boja mu je žutosmeđa, a oči su mu zelene. Krila su mu prozirna, sjaje se, a na rubu krila imaju crnu točku.

Svake godine se pojavljuje, ali s različitim intenzitetom koji najčešće ovisi o vlazi i klimi. U sušnim godinama, kada su temperature visoke, a vlaga niska, muha se gotovo nikada ne pojavljuje. Tada izostaje i njezina daljnja reprodukcija.

Štetu na plodu masline radi ličinka muhe tako da izgriza plod. U oštećeno meso dolaze mikroorganizmi te u kombinaciji sa zrakom oštećuju plod. Navedeno utječe na kvalitetu maslinovog ulja što povećava i njegovu kiselost.

U našim područjima ovaj štetnik ima tri generacije u godini dana. Potkraj lipnja i početkom srpnja, muha odlaže jaja u plodove. Obično u svaki plod položi po jedno jaje, ali ponekad ih može položiti i više.

Da biste se uspješno izborili s ovim štetnikom, potrebno je pratiti njegovu pojavu. Gustoću pojavljene populacije pratite uz pomoć žutih ljepljivih ploča i atraktantima.

Za suzbijanje je važna i prevencija, a to ćete najbolje postići metodom zatrovanih mamaca koja se primjenjuje kada se ulovi maslinova muha u muholovkama, a prije nego što položi jaja u plod masline.

Druga metoda provodi se prskanjem krošnje masline. Iako je riječ o ekološki nepovoljnijoj i skupljoj metodi, ona je često potrebna.

Maslinov moljac (Prays oleae Bern.)

Iako mu se često ne pridaje dovoljno pažnje, maslinov moljac je jedan od najznačajnijih štetnika masline. Kroz jednu godinu može ostvariti i tri generacije, a može se pojaviti tijekom cijele godine u razvoju masline.

Štete ustvari radi gusjenica koja može biti ona cvjetne generacije i ona generacije ploda.

Kroz cvjetnu generaciju leptiri si pojavljuju u vrijeme kada se počinju javljati cvjetne rese. Ženka tada odloži jajašca na čašku još neotvorenog cvijeta. Nedugo nakon toga iz jajašca izlazi gusjenica koja ulazi u cvijet i izgriza njegovu unutrašnjost. S vremenom, kako raste, prelazi i na vanjski dio cvijeta, a može pojesti i do 40-ak cvjetova. Kukulji se između latica cvjetova koje je uništila.

Gusjenice iz generacije ploda ulaze u plod na onom mjestu gdje se spajaju plod i peteljka. Tijekom srpnja ulaskom rade štete na vezi peteljke i ploda te otpada i nešto manji dio plodova. Oni plodovi koji su ostali na grani, trpe još jača oštećenja. Gusjenica ih tako dugo jede dok ne pojede cijeli plod. Odrasli primjerci gusjenice napuštaju plod i ponovo oštećuju mjesto ulaska, odnosno izlaska iz ploda, a plodovi krajem kolovoza i početkom rujna otpadaju.

Lisna generacija gusjenica ne radi velike štete, ali je pokazatelj prisutnosti maslinovog moljca. Ona se hrani listovima pri čemu gradi mnoge vijugave hodnike.

Štetnik se može suzbiti jedino redovitim praćenjem i pregledom. Ako se pravovremeno suzbija cvjetna generacija, druga i treća su puno slabije. Suzbit ćete je lako sredstvima na bazi spora Bacillus turingiensis (primjerice Biobit) i to prije otvaranja cvjetnih pupova. Nakon što padne kiša, tretiranje je potrebno ponoviti. Riječ je o ekološki prihvatljivom pripravku, a mogu se koristiti i ekološki manje prihvatljiva sredstva, ali ona tada traju puno duže (tvari na bazi tiakloprida i deltametrina).

Generacija ploda suzbija se samo u slučaju da nije provedena zaštita za suzbijanje cvjetne generacije te ako je let moljca i dalje izražen. Kemijske pripravke za suzbijanje moljca cvjetne generacije potrebno je koristiti i u ovom slučaju i to kada je plod velik 4 do 5 mm.

Maslinov smeđi potkornjak (Phloeotribus scarabeoides Bern.)

Dolazi u tamnosmeđoj boji, a štetu mogu učiniti i ličinke i odrasli u dvije godišnje generacije. Štete rade tako što buše hodnike u granama koje su oštećene ili slabe.

Zaštita se vrši mehaničkim mjerama. U ožujku se veže snop odrezanih slabih grana za stablo, a u travnju i svibnju one se uklanjaju i spaljuju.

Crni maslinin potkornjak (Hylesinus oleiperda Fabr.)

Spomenuti štetnik ima jednu generaciju godišnje, a za sobom ostavlja štete tako da se iznad mjesta napada, grančice počinju sušiti.

Njegovo suzbijanje nije komplicirano. Obično je dovoljna jedna sanitarna rezidba u godini dana.

Maslinov svrdlaš (Coenorrhinus cribripennis Desbr.)

Odrasli štetnik javlja se tijekom travnja i svibnja, a boja mu je crvena. Hrani se pupovima, cvjetovima i listovima, a kada se formiraju plodovi, nastavlja se i njima hraniti tako što na njima buši sitne rupice i jede mladu sjemenku plodova. U konačnici, takvi plodovi otpadaju. Nakon nekog vremena napada i razvijenije plodove tako što u njima radi duboke rupe i polaže u njih jaja. Na plodu može ostaviti i do 20 rupica, a u svaki plod položi po jedno jajašce. Takvi plodovi s vremenom postaju deformirani.

Osim odraslog kukca, štetu radi i ličinka koja se u plodu razvija, buši ga i hrani se sjemenkom. Plodovi na kraju se smežuraju i padaju.

Zaštita se provodi ako dođe do jačeg napada. Tretiranje se obično radi u isto vrijeme kada i zaštita za drugu generaciju moljca, odnosno kada se pojavljuju prvi plodovi. Koriste se kemijski insekticid na bazi fentiona i ostala sredstva koja se koriste za uništavanje maslinovog moljca.

Štitaste uši

Štitaste uši napadaju guste krošnje masline u kojima nema dovoljno svjetla i povećana je razina vlage. One se mogu pojaviti zbog neprimjerene i česte upotrebe neselektivnih insekticida. Najvažnija štitasta uš je maslinovog medič.

Štitaste uši hrane se sisanjem biljnih sokova pri čemu se izlučuje medna rosa na koju se kasnije nasele gljive čađavice. Sve to iscrpljuje maslinu.

Suzbijanje uši provodi se kada se na donjoj strani listova pojave ličinke koje pripadaju u prvi i drugi stadij (od početka lipnja do kraja kolovoza). Suzbijanje ovog štetnika obično se preklapa s tretiranjem protiv maslinove muhe ili maslinovog moljca.

Bolesti masline

U nastavku donosimo najvažnije bolesti koje se mogu pojaviti na maslini i uništiti njezino stablo, grane, listove ili plodove.

Paunovo oko (Spilocaea oleagina Cast.)

Jedna je od najraširenijih gljivičnih bolesti koja napada listove, no može napasti i peteljku i plod. Simptomi ove bolesti pojavljuju se na gornjoj strani listova i to kao tamnozelene uljaste pjege. Ubrzo, srednji dio postoje žut, dok rub ostaje zelen. Pjege mijenjaju boju sve do tamnosmeđe i crne, a na kraju listovi poprimaju žutu boju i otpadaju.

Zaraza se prvi puta pojavljuje u vrijeme jesenskih kiša i nastavlja se u zimskim mjesecima (sve dok vlaga i temperatura to dopuštaju). Veći dio zahvaćenih zarazom listova opada od travnja do svibnja, a listovi obično padaju s donjeg dijela krošnje. Ponekad stablo može izgubiti i sve listove.

Stablo bez listova ne može ostvariti rod te godine, a i sljedećih godina rodnost je znatno manja.

Zaštita paunova oka poduzima se u prvom redom pravodobnim preventivnim mjerama kako ne bi došlo niti do pojave bolesti. Maslinici se ne bi trebali saditi na položajima gdje se duže zadržava vlaga (uvae, doline, zavjetrine, u blizini šuma). Maslinama je potrebno osigurati strujanje zraka.

Također, važno je redovito uklanjanje korova ispod bolesnih stabala jer on može potaknuti zarazu.

Budući da postoje sorte posebno osjetljive na paunovo oko, preporučuje se sadnja onih manje osjetljivih. Primjerice, uljarica, lastovka, bjelica, crnica, mezanica su nešto otpornije od oblica, a oblica je otpornija od drobnice, paštarice i Levantinke. Gledajući strane sorte, najotpornija je Leccino.

Preporučuje se rezidba masline jer dobro osvijetljena i prozračna krošnja smanjuje mogućnost za pojavu ove bolesti.

Kemijska zaštita isključivo je preventivna i to pripravcima na bazi bakra.

U jesen, zaštita se vrši prije prvih kiša (kraj kolovoza, početak rujna), a ako podižete novi nasad, tretiranje insekticidima nastavite sve do kasne jeseni. Uvijek vodite računa o karenci, odnosno o minimalnom broju dana od tretiranja do berbe. U ovom slučaju treba proći 56 dana.

Prskanje bakrenim pripravcima ponavlja se odmah nakon obavljene berbe te ponovo u proljetnim mjesecima (u veljači i ožujku), a o čemu ovisi i vrijeme.

Rak masline (Pseudomonas syringae pv. Savastanoi Smith.)

Ova bakterijska bolest obično napada tek razvijene grane. Simptomi se mogu pojaviti i na listovima, korijenu i deblu, ali su rijetki. Prvi znak zaraze vidljiv je u obliku zelenih izraslina koje s vremenom odrvene, postaje čvrste i pucaju te poprimaju nepravilan oblik. U unutrašnjosti se nalazi masa u polutekućem stanju u kojoj su smještene bakterije. Tu sluzavu tvar prenose s jednog stabla na drugo kukci, kiša i sam čovjek.

Bakterija može ući u stablo kroz rezove nastale od rezidbe, mraza, vjetrova, tuče, insekata i paunova oka.

Ako rak primijetite na mladim nasadima, najbolje ih je odmah izvaditi kako biste spriječili širenje. Rak masline na odraslim stablima nije tako štetan. Ako ćete stablu priuštiti dobru njegu, ona će i dalje nastaviti rasti i davati plod.

Prevencija je najbolja zaštita. Preporučuje se redovito dezinficiranje alata, posebno nakon obavljene rezidbe. Označite zaražena stabla i orezujte ih na samom kraju.

Zaštita se može provoditi pripravcima na bazi bakra i to nakon što je stablo pretrpjelo sva moguće oštećenja. Njihova svrha je ustvari dezinfekcija rana jer kroz njih ulaze bakterije u stablo. Ako su na stablu nastale veće rane, premažite ih voćarskim voskom.

Naučite više o uzgoju maslina

• O maslinama
• Sorte maslina
• Sadnja maslina
• Uzgoj maslina
• Uzgoj masline u tegli
• Održavanje i njega maslina
• Berba, skladištenje, prerada i upotreba maslina

Foto: ulleo / Pixabay